U švedskim gradovima Geteborg i Jenkoping, u seriji razgovora, promocija i predavanja predstavljena je monografija „Tradicija Bosne i Hercegovine – zanati“ autora Mehmeda Pargana. Dio je to projekta „Čuvari tradicije Bosne i Hercegovine“ koji BMG Bosanska medijska grupa i Udruženje za mir, obrazovanje i kreativnost realiziraju u saradnji sa organzacijama u bosanskohercegovačkoj dijaspori širom svijeta, sa cljem očuvanja tradicije i kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine. Organizator serije promocija u Švedskoj je državna organizacija NBV Geteborg, u saradnji sa Biskopsgorden bibliotekom iz Geteborga i Bosanskohercegovačkim savezom žena Švedske. Promotorica ove nesvakidašnje monografije o tradicionalnim zanatima u Bosni i Hercegovini bila je mr. Amela Isanović, a pasaže iz knjige čitala je Tifa Osmanbegović, koja se također podsjetila na vrijeme kada je bila dijete, oživjevši kroz svoje priče mnoge tradicionalne zanate.

U svome obraćanju publici promotorica Amela Isanović je kazala:

-Rijetko imamo priliku da se susrećemo sa knjigama poput ove. Nastajala je deset godina. Govori o 170 zanata, na preko 460 strana i sa 750 autorskih fotografija, slikajući na taj način onu čarobnu i jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, kakvu smo naslijedili u pričama svojih majki i očeva, nena i djedova. Takvu Bosnu i Hercegovinu mi nosimo u sebi kao nešto posebno i neodvojivo od nas kuda god da idemo. U drugim zemljama ovakve knjige godinama pripremaju i na njima rade instituti ili velike organizacije. Monografija „Tradicija Bosne i Hercegovine – zanati“ djelo je novinara i književnika Mehmeda Pargana, koji je proputovao našu domovinu uzduž i poprijeko kako bi zabilježio rad zanatlija, priče, legende, sjećanja... Urednik fotografije u ovom monografiji je međunarodni majstor fotografije Samir Zahirović - kazala je Amela Isanović.

Promocija u Geteborgu, održana 24. marta 2017. bila je praćena izvedbama sevdalinki i sviranjem na sazu Asima Hodžića, koji je ujedno i graditelj sazova. On je svoje graditeljsko umijeće donio u dijasporu i danas se u Geteborgu bavi izradom najkvalitetnijih sazova od bosanskog javora, te znanje pravljenja i sviranja saza prenosi na mlađe generacije. Sevdalinkama, koje govore o tradiciji, običajima i ljubavi bosanske čaršije, publici su se predstavile i članice hora „Đulistan“, koji okuplja žene iz Bosne i Hercegovine, koje danas borave u Švedskoj. Također, izvrsnim glasom se predstavila i Lutvija Pekić, poznata po upečatljivim i originalnim izvedbama sevdalinki. Publika je mogla probati i tradicionalne bosanskohercegovačke poslastice, te dugo razgovarati sa autorom i promotorima monografije.

U Geteborgu je priređena večer u Bošnjačkom kulturno-sportskom centru Geteborg, gdje se uz prezentaciju tradicionalnih predmeta predstavljeni i neki tipični bosanskohercegovački propizvodi poput boze, koju je pripremao Mirsad Hamidović, te hurmašica, rahatlokuma i bosanske kahve. Razgovor je bio praćen sviranjem saza i sevdalinkama u izvedbi: Asima Hodžića, Lutvije Pekić i Muhameda Hamidovića.

Prezentaciji monografije „Tradicija Bosne i Hercegovine – zanati“ u Jenkopingu prisustvovale su predstavnice bosanskohercegovačkih udruženja iz cijele Švedske koje su u ovome gradu 25. marta 2017. prisustvovale Izbornoj skupštini Bosanskohercegovačkog saveza žena Švedske. Tokom razgovora o ovom projektu posjetitelji promocije iskazali su podršku projektima koji doprinose očuvanju kulture i tradicije Bosne i Hercegovine, čuvajući pri tome historijsku notu međunacionalnog suživota, tolerancije i multikulturalizma.

Govoreći o svom autorskom djelu Mehmed Pargan je rekao:

-Više od trideset autora fotografije uključeno je u izradu ove monografije koja govori o bh. zanatima kroz historiju. Mnogi zanati su zauvijek nestali. Neki su u ocom trenutku u fazi nestajanja i zato je važno da ih, kao našu nematerijalnu kulturnu baštinu sačuvamo, zaštitimo i omogućimo im trajanje. Ova monografija je pokušaj da se nadomjesti nedostatak jake inicijtive na nivou države, - kazao je autor.

Autor Mehmed Pargan susreo se i sa učenicima koji u Geteborgu pohađaju nastavu u geteborškim gimnazijama, u organizaciji Spokcentra, a na predmetu Bosanski jezik. Tom prilikom govorio je o vanžosti očuvanja tradicije, potencirajući presudnu važnost očuvanja jezičke tradicije, koja je zapravo temelj bosanskohercegovačkog identiteta.

Projekat „Čuvari tradicije Bosne i Hercegovine“ bit će nastavljen u nekoliko gradova Finske.