Abdulah Bošnjak je jedan od najglasovitijih i najdarovitijih pisaca tokom XVII stoljeća na prostoru islamskog svijeta čiji se naučni opus i danas proučava na najprestižnijim svjetskim univerzitetima. Po svemu sudeći Abdulah Bošnjak je rođen u Livnu 1584. i po porijeklu pripada bosanskohercegovačkoj historiji, kulturi i tradiciji dok se po svom naučnom doprinosu i znanstvenim ishodištima smatra dijelom ukupne svjetske baštine. 

Prevođenje rukopisa Abdulaha Bošnjaka na bosanski jezik predstavljao je stvarni izazov za dr. Mubinu Moker. „Rad na ovom traktatu za mene je predstavljao ne samo svojevrstan znanstveni već i duhovni izazov jer su neslućene dubine koje pronalazimo u komentaru kur'anskih ajeta o kojim je Bošnjak i napisao ovu poslanicu. Smatram da svaki čitatelj, u susretu sa ovom poslanicom, ima priliku za samopreispitivanje, duhovno upotpunjavanje, promišljanje, jer ako želi da duhovno napreduje čovjek se treba osloboditi „pasivne imitativnosti“ da bi kroz promišljanje došao do spoznaja“, istakla je dr. Moker, dodavši kako bi se poruka ove poslanice mogla sažeti u poticaj da se svaki vjernik treba truditi, da dok čini sedždu (molitvu) da je čini srcem u stanju potpune svjesnosti o Božijoj sveprisutnosti, jer se samo tako može doći do spoznaja koje je nužno primijeniti u praktičnom životu.  

Akademik Hafizović smatra da je danas mnogo lakše govoriti o  temama kojima se bavio Abdulah Bošnjak obzirom da je to bilo vrijeme istinskog prosvjetiteljstva na Balkanu, da je s kraja XVI i početkom  XVII stoljeća na Balkanu djelovala čitava plejada istaknutih prosvjetitelja, premda to mnogi neće priznati. „Ako pratite koja je to plejada intelektualaca bila na prostoru Blakana, koji je tada bio u sastavu osmanskog carstva, vidjet ćete da to nije bio „tajmni vilajet“ što vole kazati naši susjedi, dapače bilo je to istinsko prosvjetiteljstvo i to mnogo prije onog francuskog o kojem učimo u školama.  Milsim da je danas lakše govoriti o onome što piše Bošnjak jer je to sama duhovna jezgra interpretativnog islama.“, kazao je Hafizović. 

Bošnjak se, kako ističe Hafizović, bavio svim bitnim temama u oblasti duhovne nauke islama, posebice Fususu-l-hikemom Ibn Arabija što se smatra srcem sufijske literature. „Djelo koje večeras promoviramo je opsegom vrlo malo, ali je sadržajem vrlo bogato“, naglasio je Hafizović. On smatra da će zbog evidentne duhovne gladi ovo djelo biti opće prihvaćeno i u našoj javnosti. „Moderna civilizacija je u duhovnoj krizi. Najavljivana je još sa Genonom početkom XX stoljeća koji je i sam nudio programe kako da se, prije svega Zapad, izvuče iz duhovne krize iz vulgarnog materijalizma pa čak i konzumerizma u kojem mi živimo. Danas, kad postoji izraženija potreba za duhovnom naukom, lakše je govoriti o tome već u vrijeme Abdulaha Bošnjaka kada smo imali tako njegovanu duhovnu avangardu da ne možemo tačno reći gdje je ona bila ljepša, na Balkanu ili u muslimanskom imperiju, gdje je Bošnjak proveo svoje najbolje godine, kada smo imali stotine i stotine „Bošnjaka“, koji su, ako su trebali biti primijećeni, morali pisti tako kako su pisali, inače ako bi se predali nekoj osrednjosti ne bi ih niko primijetio. Naprosto trebali su biti ingeniozni ljudi da bi bili primijećeni“, ocijenio je Hafizović. Stoga, zaključio je, Abdulah Bošnjak, od svog vremena do dana današnjeg, i na istoku i na zapadu, vrijedi kao autor i kao najbolje pero koje je interpretativno isposredovalo Fususu-l-hikem kao manifest sufijske literature. 

Dr. Elvir Musić govoreći o ciljevima knjige istakao je kako ona čovjeku pomaže da spozna samoga sebe, da idu prođenim putem prema duhovnoj spoznaji, odnosno spoznavanju Boga. „Bitno je istaći da ponovo nudimo knjigu Bošnjacima, jednog našeg Bošnjaka, koja nam pokazuje da smo prije nekoliko stotina godina imali ljude koji su savršeno razumijevali duhovne puteve. Jedan Bošnjak, u centru tako velikog carstva, piše takve knjige što će reći da mi imamo riznicu naše mudrosti, svoje velikane i svoj kontinuitet“, kazao je Musić.   

Abdulah Bošnjak je obrađivao brojne teme od komentara stihova Mesnevije do Fususu-l-hikema. Pa rođenju je Bošnjak, a po obrazovanju pripada svjetskoj naučnoj baštini. Prošao je put duhovnog sazrijevanja kod poznatih šejhova, proputovao cijeli islamski svijet i sve što je skupio ostavio iza sebe u svojim knjigama. On pripada svjetskoj naučnoj i duhovnoj eliti. Bošnjak nas, kako to primjećuje dr. Musić podsjeća ko smo mi kao narod i koliko možemo i šta sve imamo u svojim riznicama.