digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Kultura i nauka

Abdullah Bošnjak, nekoliko detalja iz biografije

Autor: Adnan Aslan Decembar 26, 2017 0
Abdullah Bošnjak, nekoliko detalja iz biografije

Bosnevi, Abdullah (992–1054/1584–1644)

Abdullah Bosnevi je rođen u Bosni 992/1584. godine. Započeo je svoje obrazovanje u Bosni, a završio ga u Istanbulu. Onda se preselio u Bursu, koja je tada bila središte islamske učenosti te je ušao u sufijski kružok Hasana Kabaduza. Postao je vodeći predstavnik bajramijsko-melamijskog reda. Slijedio je duhovno vođstvo eš-Šejh ‘Abdu’l-Medžid Halvetija. Tokom ovog perioda života, otišao je u Egipat, a zatim u Meku na hadž. Kao učenjak i melamijski sufija, zadobio je veliko poštovanje i zbog toga je igrao ulogu u širenju melamijskog reda gdje god je putovao. Vraćajući se iz Meke, posjetio je turbe Ibnu’l-‘Arebija i tu se nastanio, živeći asketski život neko vrijeme. Nakon toga se preselio u Konju, gdje je ostao do kraja svoga života. Umro je u Konji 1054/1644. godine i ukopan je pored Sadru’d-Din el-Kunevija. Abdullah Bosnevi je napisao znamenit komentar (šerh) i prijevod Ibnu’l-‘Arebijevog Fususu’l-hikema. Nakon toga, postao je poznat kao stručnjak za Fusus u islamskome svijetu.

Katib Čelebi i drugi osmanski učenjaci su spomenuli Abdullah Bosnevija i njegov komentar Fususa s poštovanjem. Njegovo jedino obimno djelo jeste komentar na Fususu’l-hikem, koji je naslovljen Tedžellijat ‘ara’isi’n-nusus fi menassati hikemi’l-Fusus.* Ova knjiga je objavljena u Bulaku 1252/1836., a zatim u Istanbulu 1290/1870. godine. U ovome djelu, Bosnevi tretira pitanja vahdetu’l-vudžuda (jedinstvo bitka) u dvanaest poglavlja te razmatra različite koncepte kao što su hatm-i velajet (pečat evlijaluka), gajb-i mutlak (apsolutna skrivenost), nubuvvet (poslanstvo), velajet (evlijaluk), ‘ilm-i zahir (egzoterijsko znanje), ‘ilm-i batin (ezoterijsko znanje) i muhabbet (ljubav). On je napisao svoj komentar na turskom, jer je vjerovao da će tako biti korisniji i prikladniji od djela na arapskom. U ovoj knjizi, on također predlaže da sufije koje nisu mogle postići duhovno savršenstvo i oni koji su vazili po džamijama ne bi trebali čitati njegov komentar. Za daljnje čitanje Gölpınarlı, Abdulbaki, Melamilik ve Melamiler İstanbul: Devlet Matbaası, 1931., str. 79. * Ovo djelo, nakon što je Abdullah Bošnjak napisao na osmanski turski, napisao je i na arapskome jeziku. Njega je na bosanski jezik preveo akademik prof. dr. Rešid Hafizović, vidjeti: Abdulah Bošnjak, Tumačenje dragulja poslaničke mudrosti: skidanje duvaka s nevjesta božanskih objava na uzvišenim stolicama mozaičke mudrosti, s arapskog preveo: Rešid Hafizović, Naučnoistraživački institut “Ibn Sina”, Sarajevo, 2008–2011., Knj. 1–4, 2003 str.

Izvor: Oliver Leaman (ed.), The Biographical Encyclopedia of Islamic Philosophy, Reprint Edition, Bloomsbury Academic, 2015., pp. 63–4.

Sa engleskog preveo: Haris Dubravac

Oznake
« Okruglim stolom o životu i djelu Esada Kojića završavaju programi manifestacije Dani mevluda i zikra   Koliko bosanskog jezika ima u BiH?: Od Kotor-Varoši do Stoca »

Povezani članci (po oznakama)

nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine