SARAJEVO, 16. SEPTEMBRA (MINA) – U Gazi Husrev - begovoj biblioteci u Sarajevu večeras je svečano otvorena Prva međunarodna konferencija o zaštiti pisanog naslijeđa, koja će okupiti eminentne stručnjake iz ove oblasti iz regije i svijeta.

Događaj će gotovo bez dileme dati novi elan nedavno osnovanom studiju restauracije i konzervacije na Akademiji likovnih umjetnost Univerziteta u Sarajevu i još jednom osvjedočiti da domaća struka ide u korak s vremenom

Održana je svečanost povodom Dana Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu kojom se obilježava 482. godišnjica te institucije.

Gazi Husrev-begova biblioteka osim raritetnih i unikatnih rukopisa, periodičnih i  monografskih publikacija, arhivske građe, dokumenata, fotografija, proglasa i rezolucija, u svojim fondovima čuva i bogatu kolekciju muzejskih eksponata

Uz prigodnu svečanost i promociju časopisa Anali   Gazi Husrev- begova biblioteka je  obilježila svoju 481. godišnjicu rada

U  povodu Dana Gazi Husrev-begove biblioteke, u Sarajevu  je 15.1.2018, upriličena  svečanost  kojom je ova institucija  obilježila svoju 481. godišnjicu rada, a ujedno i 45 godina izdavanja stručnog časopisa Anali Gazi Husrev-begove biblioteke.

Cijeli tekst

Svečanost je počela učenjem ašereta kojega je proučio Esad Latifović, da bi nakon riječi dobrodošlice reisu-l-ulemi Husein ef. Kavazoviću i predstavnicima Islamske zajednice u BiH, te zvanicima iz akademske zajednice i šireg kulturnog i društvenog života kao domaćin mr. Osman Lavić, direktor Biblioteke, predstavio rad i rezultate u protekloj 2017.godini, te najavio nove projekte kojim će biblioteka opravdati svoju ulogu u bh. društvu na polju bibliotečkih usluga kao i kulturno- naučnom istraživanju. U tu svrhu direktor Lavić je posebno ukazao na projekt „digitalne biblioteke“ koja će omogućiti kvalitetniji i bolji pristup građi“. On je naglasio da ova ustanova nadasve  osvjetljava  kulturnu prošlost Bošnjaka, te podsjetio  da su Rukopisi Gazi Husrev-begove biblioteke postali dio svjetske kulturne baštine upisom u registar Memorija svijeta UNESCO-a, a 10.000 osmanskih dokumenata i druga građa zavrjeđuju i traže širu pažnju zajednice i države.

Stranica 1 od 4
© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija