Građanima Bosne je važno imati uvid i koje zemlje imaju „dilemu“ kako glasati, koje dopuštaju da im političari iz Srbije drže pridike o tome šta jeste, a šta nije genocid. Zamislimo situaciju da bilo ko od političara u Evropi pokrene pitanje da li se desio holokaust ili ne
Humanističke i dijelom društvene nauke već su neprivlačne, teško se uklapaju u ritam svijeta. S njima se teško kupi stan i auto. U te nauke se ne ulaže dovoljno, jer se, po svemu, i ne smatraju dostojnim reprezentom progresa i savremenog društva.
Dvadeset devet godina nakon genocida u Srebrenici Generalna skupština UN-a treba da glasa o rezoluciji koja će pozvati na obilježavanje 11. jula kao dana sjećanja na žrtve genocida. Kako je pokrenut proces oko ove rezolucije i šta ona znači za žrtve genocida razgovarali smo s majkom Munirom kao jednom od njenih najupornijih zagovarača.
Islamska zajednica je skoro pa zaokružila izgradnju i obnovu osnovne infrastrukture. Mnogo se uspjelo. Generacija rođena devedesetih, a stasala je, već može podvući i jasnije uočiti najveličanstveniju poruku ovog fascinantnog pokreta gradnje i obnove, da ga tako nazovemo: ima načina, a, svakako, ima i nade.
Porast broja nepismenih u razvijenim zemljama Zapada
Mnogima je jasno da će lokalni izazovi biti još dugo uz njih, te da će ih, izvan tog lokalnog, čekati globalni izazovi. I to izazovi onog svijeta za koji znamo da će biti drugačiji od našeg. Svijet je to u kojem će ovi mladi ljudi morati znati kako se nositi s poništenjem ljudskosti per se i gdje vrijednosti, koje danas smatraju svojima, mnogima ne znače ništa. Želimo im da se sutra sjete kako su kročivši u svoju Medresu izabrali otpor i da će ga znati dostojanstveno nositi. Neka znaju i da im se divimo. Kao što se ovih dana divimo diplomantima američkih univerziteta koji podižu palestinsku zastavu ili kefiju pokazujući da razumiju i da neće pristati na tišinu
U novom printanom izdanju Preporoda 10/1260 od 15. maja 2024. čitajte:
Arnaudija, vrijedno naslijeđe islamske i muslimanske tradicije u Bosni i Hercegovini je 7. maja 1993. godine porušeno do temelja. Njeni ostaci su odvezeni na deponiju. Ovaj nulti spomenik kulture na UNESCO listi je potpuno uklonjen s lica zemlje. Do danas niko nije odgovarao za njeno rušenje. Trideset i jednu godinu nakon njenog rušenja, Arnaudija je u autentičnom izdanju je ponovo uspravljena u svome banjalučkom džematu.
U vremenu kada je ponovo aktualizirano moguće donošenje Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, u entitetu RS i Srbiji negatori genocida naprosto vape da o Srebrenici iznesu svoju „percepciju“. Toliko se pojavilo „stručnjaka“ za genocid da čovjeku više nije jasno kako isti nisu svoje naučne kapacitete iskoristili i odbranili Mladića, Karadžića i ostale optuženike pred Haškim tribunalom.
Za Preporod je govorio dr. Marko Attila Hoare, profesor na Odsjeku za političke nauke i međunarodne odnose Univerziteta “Sarajevo School of Science and Technology” (SSST) u Sarajevu
Najava svečanog otvaranja Vakufskog tržnog centra u Sanskom Mostu, u okviru manifestacije Vakufske direkcije IZ u BiH “Dani vakufa u Bosni i Hercegovini 2024”, izmamila je niz reakcija među kojima su i brojne negativne. Tvrdnje da Islamska zajednica treba graditi fabrike ne prestaju ni kada se unapređenjem vakufa kreiraju nova radna mjesta.