Građanima Bosne je važno imati uvid i koje zemlje imaju „dilemu“ kako glasati, koje dopuštaju da im političari iz Srbije drže pridike o tome šta jeste, a šta nije genocid. Zamislimo situaciju da bilo ko od političara u Evropi pokrene pitanje da li se desio holokaust ili ne

Humanističke i dijelom društvene nauke već su neprivlačne, teško se uklapaju u ritam svijeta. S njima se teško kupi stan i auto. U te nauke se ne ulaže dovoljno, jer se, po svemu, i ne smatraju dostojnim reprezentom progresa i savremenog društva.

Dvadeset devet godina nakon genocida u Srebrenici Generalna skupština UN-a treba da glasa o rezoluciji koja će pozvati na obilježavanje 11. jula kao dana sjećanja na žrtve genocida. Kako je pokrenut proces oko ove rezolucije i šta ona znači za žrtve genocida razgovarali smo s majkom Munirom kao jednom od njenih najupornijih zagovarača.

Islamska zajednica je skoro pa zaokružila izgradnju i obnovu osnovne infrastrukture. Mnogo se uspjelo. Generacija rođena devedesetih, a stasala je, već može podvući i jasnije uočiti najveličanstveniju poruku ovog fascinantnog pokreta gradnje i obnove, da ga tako nazovemo: ima načina, a, svakako, ima i nade.

Porast broja nepismenih u razvijenim zemljama Zapada

Mnogima je jasno da će lokalni izazovi biti još dugo uz njih, te da će ih, izvan tog lokalnog, čekati globalni izazovi. I to izazovi onog svijeta za koji znamo da će biti drugačiji od našeg. Svijet je to u kojem će ovi mladi ljudi morati znati kako se nositi s poništenjem ljudskosti per se i gdje vrijednosti, koje danas smatraju svojima, mnogima ne znače ništa. Želimo im da se sutra sjete kako su kročivši u svoju Medresu izabrali otpor i da će ga znati dostojanstveno nositi. Neka znaju i da im se divimo. Kao što se ovih dana divimo diplomantima američkih univerziteta koji podižu palestinsku zastavu ili kefiju pokazujući da razumiju i da neće pristati na tišinu

U novom printanom izdanju Preporoda 10/1260 od 15. maja 2024. čitajte:

Arnaudija, vrijedno naslijeđe islamske i muslimanske tradicije u Bosni i Hercegovini je 7. maja 1993. godine porušeno do temelja. Njeni ostaci su odvezeni na deponiju. Ovaj nulti spomenik kulture na UNESCO listi je potpuno uklonjen s lica zemlje. Do danas niko nije odgovarao za njeno rušenje. Trideset i jednu godinu nakon njenog rušenja, Arnaudija je u autentičnom izdanju je ponovo uspravljena u svome banjalučkom džematu.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine