Izašao je novi broj Preporoda
U novom printanom izdanju Preporoda 3/1253 od 1. februara 2024. čitajte:
Crkveni sadržaji, mediji i društvene mreže
U izlaganju koje u cijelosti prenosimo prof. dr. Vladislav Topalović istražuje ulogu i prisutnost Srpske pravoslavne crkve (SPC) u savremenim medijima. Rad se fokusira na historijski i teološki pristup Crkve prema medijima, uzimajući u obzir njenu rezervisanost prema savremenim medijskim sredstvima i potrebu za prilagodbom u digitalnoj eri. Autor analizira kako se SPC prilagođava i koristi medije, od televizije do društvenih mreža, naglašavajući izazove i mogućnosti koje ovi mediji pružaju za širenje vjerske poruke, uz važnost kritičkog pristupa i očuvanja autentičnosti vjerskih sadržaja.
Hellyer za Preporod: Moramo se zapitati kako će ovaj razmjer nasilja utjecati na ranjivost mladih diljem svijeta!
Dr. Hisham A. Hellyer je stručnjak za Bliski istok na uglednom institutu za međunarodne odnose Zakladi Carnegie za međunarodni mir (Carnegie Endowment for International Peace). Također je viši saradnik na Kraljevskom institutu za odbranu i sigurnosne studije (Royal United Services Institute for Defence and Security Studies - RUSI) u Londonu, najstarijem think-tanku na svijetu. Dr. Hellyer je redovan gost komentator na najutjecajnijim svjetskim medijima, a autor je sedam knjiga o arapskoj politici, sigurnosti, muslimanskim zajednicama na Zapadu i o sufizmu. Ovaj britanski učenjak arapskog porijekla tokom posljednje dvije decenije predavao je na univerzitetima Cambridge, Harvard i na Američkom univerzitetu u Kairu. Srdačno se odazvao da govori za Preporod, a povod našeg razgovora je teška humanitarna situacija u Gazi, njene posljedice na širi region Bliskog istoka, te globalno.
U tekstu Igora Bencion Kožemjakina razmatra se odnos između medija i Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini. Razmatrajući povijesne, kulturalne i društvene aspekte, autor analizira kako mediji oblikuju percepciju Jevrejske zajednice i naglašava važnost odgovornog izvještavanja koje poštuje vjerske vrijednosti i tradiciju. Kožemjakin također predlaže smjernice za unapređenje međusobne saradnje između medija i vjerskih zajednica, ističući potrebu za obrazovanjem novinara o vjerskim temama.
Tužne brojke: Ko je najkrvaviji neprijatelj muslimana
Izdvojit ćemo samo iz proteklih četrdesetak godina nekoliko strašnih sukoba koji su, bez obzira na uplive drugih država, u prvom redu međumuslimanski
Muftija Dudić: I dalje ćemo raditi na vraćanju jedinstva
U decembru 2022. godine, prilikom posjete Sandžaku, razgovarali smo s muftijom Islamske zajednice Mevlud-ef. Dudićem o prilikama muslimana koji pripadaju Mešihatu na čijem je čelu. Tokom razgovora pokušali smo da se osvrnemo na vrijeme koje je prošlo, ali i na planove za budućnost Bošnjaka, muslimana u Sandžaku, s posebnim naglaskom na temu jedinstva
Naslijeđe Bosne i Hercegovine čuvaju njene institucije
Zastupnica u Europskom parlamentu i bivša ambasadorica Bosne i Hercegovine Željana Zovko je u Evropskom parlamentu Stari most u Mostaru pokušala predstaviti kao “hrvatsku kulturnu baštinu”
Džemat Turbe: Godišnja pretplata na Preporod kao poklon
Mreža mladih džemata Turbe (MIZ Travnik) u sklopu svojih planova za 2024. godinu već je realizovala jedan od njih, a riječ je o poklonu godišnje pretplate na Preporod redovnom džematliji i velikom hizmećaru džemata Turbe Nailu Kadriću
Više...
UVODNIK: Izrael pred Međunarodnim sudom pravde – tužba koja razotkriva
Saslušanja u Hagu neće odmah dovesti do presude da li Izrael čini genocid. To bi moglo potrajati godinama, ali zahtjev za trenutnim prekidom vojnih akcija u Gazi je hitno pitanje. Sudsko vijeće mora uvidjeti da je optužba za genocid uvjerljiva kako bi odredilo privremene mjere u narednim danima ili sedmicama. Odluka da dokazi sugeriraju genocid obavezala bi međunarodnu zajednicu da zaštiti mjesecima svakodnevno granatirani, iscrpljeni i izgladnjeli narod Gaze. Za mnoge Palestince u Gazi, ova tužba dolazi prekasno, ali ona predstavlja glas koji se ne može ignorirati
Izašao je novi broj Preporoda
U novom printanom izdanju Preporoda 2/1252 od 15. januara 2024. čitajte:
U radu „Pluralno i pluralističko u vjerskom diskursu u BiH“ Nedžada Grabusa, propituju se izazovi pluralizma i pluralnosti u kontekstu Bosne i Hercegovine, s posebnim fokusom na vjerski diskurs. U tekstu se sagledava kako historijske i političke promjene, posebno u novim društvenopolitičkim okvirima, utječu na etničke i vjerske odnose, te razmatra dinamiku između kulturnih zajednica unutar složenog društvenog okvira BiH.
Povratak religioznosti i postsocijalistički kontekst
U ovom tekstu autor se bavi povratkom religije u javni prostor nakon kolapsa komunizma i raspadom Jugoslavije, naglašavajući kako se to odrazilo na politički diskurs i identitete u Bosni i Hercegovini te širem Balkanu. Tekst istražuje složen odnos između politike i religije, razmatrajući kako se vjerske zajednice suočavaju s izazovima politizacije i kako se religija koristi u političke svrhe. Autor također analizira preklapanje vjerskog i nacionalnog identiteta, ističući važnost razumijevanja ovih fenomena u širem regionalnom i globalnom kontekstu.