U novom printanom izdanju Preporoda 7/1257 od 1. aprila 2024. čitajte:
Ramazanu se može pristupiti s različitih aspekata. Njegove lekcije su višeznačne i višeslojne. Uz to što je u pitanju mjesec u kome je neophodno intenzivirati ibadet i potruditi se da se oslobodimo tereta grijeha i mnogih duševnih stega, valja nam u ramazanskim danima i noćima tragati i za daškom optimizma i okrepe. Valja nam osluhnuti i pronaći nešto vjetra koji će našim jedrima dati novog zamaha i pomoći nam da pronađemo bolju verziju sebe. A itekako ga ima.
Djelovanje novinara u uslovima kontinuiranog ubijanja i raseljavanja civila, gladi koja uzima maha dok se humanitarna pomoć jedva dostavlja, u Gazi će poljuljati i same temelje novinarstva kakvo smo do sada poznavali, a, svakako, postavlja još jedan izazov pred međunarodno humanitarno pravo
Mjesec ramazan je mjesec u kojem je objavljen Časni Kur’an Allahovome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Časni Kur’an je najbolji govor, objavljen najboljem čovjeku koji je hodio ovim svijetom. Objavljen je u Noći Kadr, pa to postade najbolja noć. Objavljen je u ramazanu, pa on postade najbolji mjesec. U ramazanu je propisano da se posti. Da li smo ikada postavili sebi pitanje šta je to smisao posta, zbog čega postimo u ramazanu, koja je svrha posta? Da li učimo Časni Kur’an s razumijevanjem, da li razmišljamo o njegovim ajetima i kazivanjima?
Zato budimo zahvalni što nam je ramazan vrijeme kada smo budniji i što nam otvara priliku da svako od nas može utjecati na dobrobit čovječanstva. U tom smislu treba istaknuti i nastojanja muslimana da olakšaju ljudima u Gazi. Islamska zajednica u BiH kontinuirano, iako mala u odnosu na druge, velike muslimanske zajednice, nastoji olakšati njihove patnje slanjem pomoći. Iako se to čini malim, s obzirom na razmjere razaranja i potrebe stanovnika Gaze, nećemo odustati od pomaganja. U tome je temelj naše vjere – činiti dobro i ne odustajati od njega.
U novom printanom izdanju Preporoda 6/1256 od 15. marta 2024. čitajte:
O anticivilizacijskom odnosu gradske vlasti prema vakufskoj imovini u Čapljini, već smo u našem Preporodu nekoliko puta pisali, i ništa se nije promijenilo. Malobrojna skupina Bošnjaka u Ljubuškom već odavno se saživila sa osjećajem usamljenosti. Zbog svega navedenog, u okolnostima političke dominacije HDZ-a u Hercegovini, izgradnja Interkulturnog centra „Mevlana“na lokalitetu Lakišića harema, čime bi se zaustavile tendencije svehrvatskog hegemonizma, bila bi tek mali korak ka slobodi, ravnopravnosti, jednakopravnosti i suštinskoj vladavini demokratije i demokratskih načela. Centar „Mevlana“, tek je jedna skromna zgrada, od ogromnog značaja za budućnost Hercegovine.
Mi se trudimo uspostaviti te veze, ali bih volio više da iz Bosne imamo inicijativu. Naša vrata su uvijek otvorena za sve i voljeli bismo da su i tamo otvorena vrata za nas / Apsurdno je da neko odavde može studirati u Istočnom Sarajevu, u manjem entitetu, a u Sarajevu, gdje je njegova matica, ne može bez niza administrativnih prepreka i visokih školarina / Očekivali su da će neko iz BiH imati konkretne projekte o saradnji; očekivali, osluškivali / Najčvršća veza i povezanost kojoj se može zavidjeti jeste kroz Islamsku zajednicu u BiH / Koliko se zbog maćehinskog odnosa Bosne prema Sandžaku, zbog neupućenosti na gradove u regionu kao što je Sarajevo, Prizren, Skoplje, itd., ali i zbog drugih savremenih trendova mladi okreću Beogradu i drugim većim centrima u Evropi?
Kako naša vjerska praksa odražava naše odnose prema onima koji trpe? Jesmo li spremni preći granicu površnog suosjećanja i poduzeti konkretne akcije koje bi mogle ublažiti njihove patnje? Nekako tiho promiču među nama - red ograda u glavi, koje opravdavamo svojom nemoći pa red onih stvarnih ograda na kapijama Gaze, koje, kao ne vidimo.
Safet Oručević je bivši gradonačelnik i dogradonačelnik Mostara, u periodu od 1994. do 2002. godine; čovjek koji je u najkritičnijem periodu agresije na Mostar odlučio vratiti se u svoj grad i zajedno s ostalim patriotama konsolidirati odbranu Bosne i Hercegovine u njenom južnom regionu, a nakon okončanja rata i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma bio je jedan od vodećih ljudi reintegracije, pomirenja i obnove Mostara. Trenutno obnaša dužnost direktora Centra za mir i multietničku saradnju - Mostar.
U novom printanom izdanju Preporoda 5/1255 od 1. marta 2024. čitajte:
Pričati bajke o nekom savršenom društvenom uređenju naše zemlje 80-ih godina je uzaludan posao. To je zatvaranje očiju pred činjenicom da je krajem tog desetljeća taj sistem pukao kao mjehur od sapunice i nestao. Sarajevska olimpijada je nekim današnjim, vrlo često loše obrazovanim i površno informiranim, novinarima bila vrijeme kad su tekli med i mlijeko...