Ove godine mr. Jakub-ef. Salkica preuzeo je drugu rukovodeću funkciju nakon 25 godina uspješnog vođenja Medžlisa Zenica kao glavni imam. Ovo je, nakon Sarajeva, najveći i najsloženiji medžlis sa 71. džematom u kojem se duhovnost ogleda i u ogromnom broju hafiza, hadžija, učenika mekteba, vjernika svih generacija na svim namazima itd. Efendija Jakub je i dobitnik Plakete Preporoda, s obzirom na njegov doprinos u distribuciji i promociji naših novina na području Medžlisa Zenica
U nastavku donosimo priređenu skicu govora dr. Amira Karića, održanog na seminaru, koji je organizovala Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta, za profesore vjerskih predmeta u medresama Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u Tuzli 21. 8. 2023. godine. Dr. Amir Karić je aktuelni dekan Pravnog fakulteta u Tuzli, a završio je Gazi Husrevbegovu medresu u Sarajevu
U svjetlu O’Brienovih riječi, postavlja se pitanje jesu li upozorenja američke administracije pala na gluhe uši političkih lidera u BiH? Američka administracija upozorava one koji svojim djelovanjem i politikama podrivaju državne institucije, podstiču etničku podjelu i korupciju, te onima koji svoje osobne i političke interese stavljaju iznad općeg dobra države i njezinih građana. Politike koje se provode, odluke koje se donose i podrška nekim političkim liderima imat će dalekosežne posljedice po našu domovinu. Izbori koji se sada prave definirat će budućnost zemlje.
U novom printanom izdanju Preporoda 4/1254 od 15. februara 2024. čitajte:
U vrijeme dok Izrael provodi nezapamćenu genocidnu kampanju nasilja nad civilima Gaze, ozbiljan otpor izvan granica Palestine odnosno Izraela pružio im je pokret jemenskih Husija. O historijskim i ideološkim korijenima i procesima koji su doveli do toga da pokret Husi postane ključnim političkim i sigurnosnim akterom dešavanja u Jemenu, a danas i u regionu i svijetu, za Preporod piše Muhamed Jusić, bivši nerezidentni ambasador Bosne i Hercegovine u ovoj zemlji.
Razgovarali smo o budućnosti državne imovine s Muharemom Cerom, bivšim članom Komisije za državnu imovinu, koji smatra da pitanje državne imovine završava priču o agresiji na Bosnu
Prema posljednjem izvještaju Oxfama (januar 2024.) od 2020. godine, pet najbogatijih ljudi u svijetu udvostručili su svoja bogatstva, a skoro pet milijardi ljudi širom planete postalo je siromašnije. Prema trenutnoj stopi, potrebno je 230 godina da se okonča siromaštvo, a prvog bilijardera bismo mogli imati za deset godina
► Geopolitički pejzaž Crvenog mora nimalo nije jednostavan
► Veliki izbjegavaju direktan sukob
► Zaustavljanje genocida u Gazi može dati drugu perspektivu
Kada god se o njemu govori, o njemu u bilo kojem dobu života, uvijek je bio čovjek i poslanik mjere, mudrosti, milosti, ljubavi, lijepih manira i čestitosti. I tada, daleko od ljudskih očiju i uma on ostaje uzor, onakav na kakvog se ima ugledati čovječanstvo. I još jednom potvrđuje da ljudskom usponu prethodi karakter nalik njegovom, odnosno svakodnevna težnja ka tome.
Kao svi koji smo preživjeli genocid i etničko čišćenja, bio sam stvorenje prošlosti beskrajno zabrinuto za budućnost. Bila je to jedna stvar u kojoj sam znao da sam slab musliman, vjerovati Bogu kada kaže da se ne trebamo brinuti o budućnosti, već se fokusirati na ono što radimo upravo sada. Posadite drvo čak i pred sami Kijametski dan. Sakupite kamenčiće. Dovite. Opet sam bio poput dječaka.
U radu “Sloboda vjere ili uvjerenja: Odgovornost za obradu sadržaja” autorice mr. Đermane Kurić, oslovljava se važnost odgovornog pristupa medijskoj obradi tema vezanih za vjeru i uvjerenje. Tekst naglašava kako mediji, u svojoj svestranosti i utjecaju, trebaju biti svjesni svoje uloge u oblikovanju javnog mišljenja i izbjegavanju stvaranja stereotipa. Autorica naglašava potrebu za balansiranim pristupom u izvještavanju o vjerskim temama, uzimajući u obzir pravne okvire i etičke aspekte, te važnost inkluzivnosti i preciznosti u predstavljanju različitih vjerskih uvjerenja.
U ovom tekstu se istražuje na koji način se u javnom diskursu stvaraju i održavaju stereotipi o religiji. Tekst se bavi kompleksnim odnosom između religije, stereotipa i javnog prostora, ističući kako se religija često pogrešno prikazuje kao izvor nasilja i sukoba. Autor naglašava važnost pravilnog razumijevanja i interpretacije religije, kao i nužnost međureligijskog dijaloga u prevazilaženju predrasuda i stereotipa, a posebno se fokusira na ulogu medija i obrazovanja u tom procesu.
Muslimansko-jevrejska inicijativa za mir i sjećanje - principi dijaloga Kavazović-Rosensaft zalog istini, pravdi i globalnom miru
U novom printanom izdanju Preporoda 3/1253 od 1. februara 2024. čitajte: