Strane koje osporavaju potpisivanje ugovora između Države i Islamske zajednice nisu navele nijedan opravdan razlog čime bi pokazale da je ugrožena javna sigurnost, red, zdravlje i moral ili temeljna prava drugih građana. Problem je u nastojanju države da tumači, određuje i uklanja šta jeste konstitutivni dio vjere

Pravni okvir za potpisivanje osnovnog ugovora između jedne religijske zajednice i države je precizan. Taj okvir predviđa jednakopravnost vjerskih zajednica u odnosu na državu. Prijedlog osnovnog ugovora između BiH i Islamske zajednice je predmet spora. Šta je posrijedi i šta preostaje?

U novom broj Preporoda donosimo intervju s Mensurom Karadžom direktorom Uprave za pravne i administrativne poslove Rijaseta

Mnogi će postaviti pitanje o tome da li zaista postoji potreba da se sve religijsko artikuliše popularnim formama ili sredstvima karakterističnim za pop-kulturu te koliko to predstavlja širenje istinske poruke islama. Također, nameće se i pitanje od čega, zaista, imamo bojazan - od redukcije vrijednosti, banalizacije i uproštavanja pod pritiskom obrazaca društvenih mreža ili od našeg nesnalaženja u tom ambijentu? 

U novom printanom izdanju dvobroja Preporoda 19/1245 od 1. oktobra 2023. čitajte:

Intervju s akademikom Enesom Karićem objavljen je u štampanom i online izdanju Islamische Zeitunga, njemačkih islamskih novina, u augustu ove godine. Za svoje čitatelje, Preporod donosi prevod ovog intervjua u kojem je razgovarano o islamskom naslijeđu Bošnjaka i njihovoj (religijskoj) kulturi, stanju muslimana u Evropi i perspektivama pluralizma.

S obzirom na pozitivne ocjene učesnika, Fakultet nastavlja realizaciju ovog programa i u narednom periodu, uživo i online putem, a kao i ranijih godina, održavat će se u prepoznatljivom i historijski značajnom ambijentu Fakulteta. Prijave su otvorene do 30. septembra ove godine.

Kao što ne postoji njemačko, američko ili evropsko kršćanstvo, tako ne može postojati ni ovaj ili onaj islam. Državno favoriziranje ili nadziranje islama dovodi do gubitka autentičnosti i neprikladnosti u kontekstu pluralističke demokratije

Bilo bi sasvim legitimno pozvati se i na slučaj iz juna 1995. godine, tačnije, na scene “vezivanja za bandere” službenika međunarodne zajednice koji je odveć poznat predstavnicima tih institucija. Razumjela bi ova javnost. Strah je legitiman ako nemaš instrumente kojim bi djelovao. Ili nećeš da ih koristiš.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine