Ključ budućnosti imaju oni koji definišu civilizovanost, misao je koja me stalno prati. Vodi me i kad se pitam: s kakvim će li se preprekama susretati oni koje susrećem na časovima vjeronauke ili u neformalnim razgovorima? Nailazit će i nailaze na zidove predrasuda za međureligijsku komunikaciju. Sve to zbog njihovog islamskog identiteta koji se medijski, u modernom okruženju, ne tretira kao nositelj civilizovanosti, niti kao dio budućnosti.

Pred historijsku nauku tradicionalno su postavljana dva cilja: da kaže šta se stvarno desilo u prošlosti i da istakne pouku iz prošlih događaja. U naše vrijeme, pod utjecajem koncepta „primjenjene historije“, od historičara se očekuje da „osvijetle tekuće izazove i opcije putem analiziranja presedana i historijskih analogija“.

Gotovo pola godine sarajevski taksista Hajrudin Kodžaga na vidnom mjestu u svom taksiju držao je diktafon marke panasonic kako bi se javio njegov vlasnik

Besplodnim raspravama dali smo prednost u odnosu na Allahovo pozivanje na jedinstvo i držanje za Njegovo uzvišeno uže, Kur'an Časni.

Za Preporod govori Adisa Tufo, umjetnica, biznismenka i direktorica porodične firme Čip sistemi i Hobi Art Centar  iz Sarajeva

Vraćanje osnovnih uvida islamske filozofske tradicije može donijeti mnogo sreće i koristi za naš smušeni svijet

Donedavno se smatralo da Bošnjaci nisu izgradili nijednu džamiju u Kairu tokom osmanske uprave Egiptom, ako izuzmemo obnovu nekih starijih kairskih džamija (npr. Ahmed-paša Sarhoš, naš kairski namjesnik 1689.-1691., obnovio je znatan dio Kaira i Sultan Muejjedovu džamiju). Ni Safvet-beg Bašagić, ni Jusuf Ramić, ni Muhammed Harb ni drugi koji su pisali na temu bošnjačko-egipatskih veza nisu spomenuli takvu gradnju.

Komisija za slobodu vjere Rijaseta IZ u prošloj godini je zaprimila 39 prijava o kršenju prava muslimana. Mediji su zabilježili 25 napada na muslimane i njihove vjerske objekte, a broj je znatno veći s obzirom da se određeni napadi nisu medijski tretirali.

Tešanj je jedan od manjih, ali najpoznatijih gradova u BiH. U toku posljednjih poplava 2013. godine mnogi su svjedočili da su građani ove sredine nesebično prvi krenuli u spašavanje komšija u Doboju.

Islam je vjera koja se nije predatorski odnosila prema kulturnim identitetima s kojima se susretala. Stoga su postojeće tradicije islamizirane i to nakon pažljivog analiziranja, selektivnog prihvatanja i ocjene saglasnosti sa Šerijatom.[1]

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine