U okviru manifestacije Dani vakufa u Bosni i Hercegovini 2017.održan je naučni skup prilikom kojeg je Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka objavio rezultate prve kvantitativne studije o percepciji vakufa kod Bošnjaka sa područja MIZ Jajce. Istraživanje će u cjelosti biti objavljeno u zborniku radova „Dani vakufa“, a ovdje objavljujemo neke od najzanimljivijih rezultata studije.

Veći postotak žena vakifa 

Istraživanje je sprovedeno na grupi od 477 ispitanika među kojima je bilo 314 muškaraca i 153 žene. Među istima je bilo 123 vakifa i 335 nevakifa. Rezultati studije su pokazali da je od među vakifima bilo 79 muškaraca i 40 žena. Uzimajući u obzir omjer ispitanika oba spola, tj. činjenice da je u istraživanju učestvovalo 314 muškaraca i 153 žene, utvrđuje se da je u postotku među ženama za nijansu bilo više vakifa (26.8%) u odnosu na muškarce (26.4%). Ovo je zanimljiva informacija obzirom da je bosanskohercegovačko društvo patrijarhalno te da žene u Bosni i Hercegovini uglavnom ne raspolažu novcem. Ovi rezultati su, dalje, pokazali da spol nije statistički značajan pokazatelj da li će neko biti vakif ili ne. Stoga, preporučuje se da se obrati pažnja na to da se o vakufu informišu žene koliko i muškarci te da se informisanje o istom ne svede na hutbe kojima žene većinom ne prisustvuju. 

Starije osobe više uvakufljavaju

Dalje, istraživanje je pokazalo da je među svim starosnim grupama bilo vakifa, te da uvakufljavanje nije isključiva karakteristika starijih. Međutim, rezultati testa su pokazali da postoji veza između starosne dobi i uvakufljavanja (Tabela 1.1.). To znači da što je neko imao više godina, postojala je veća mogućnost da postane vakif. Uočit ćemo da je najmanje nevakifa u grupama od 71 godinu do 80 godina i preko 80 godina, dok je u starosnoj grupi do 30 godina najveći broj nevakifa. Ovi rezultati reflektuju i generalno stanje Bošnjaka u svim ibadetima. Mnogi ibadeti, pa i čin uvakufljavanja se kod Bošnjaka smatra obavezom starijih, dok za mlađu populaciju još uvijek ima vremena da učine isto.Islamska zajednica općenito, a medžlisi posebno, trebaju raditi na mijenjanju ovakve percepcije i svijesti Bošnjaka u izvršavanja svih ibadeta. 

            Tabela 1.1.Broj vakifa među različitim starosnim grupama

Visokoobrazovane osobe manje uvakufljuju

Nastojali smo, nadalje, doznati i da li veća stručna sprema podrazumijeva veću vjerovatnoću da osoba postane vakif. Od ukupno 453 ispitanika koji su odgovorili na ovo pitanje najviše vakifa je imalo SSS i završenu osnovnu školu. Rezultati analize istraživanja pokazuju da postoji veza između stručne spreme i uvakufljavanja. Ovo međutim ne znači da će prije uvakufiti onaj koji ima veću stručnu spremu, već što manje stručne spreme neko ima to je vjerovatnije da će uvakufiti. Postavlja se pitanje da li to ima veze sa materijalnom mogućnošću da neko uvakufi, s poznavanjem institucije vakufa ili, pak, sviješću da za uvakufljeno slijedi nagrada na Oba svijeta, kao i da se time potpomaže Islamska zajednica te osigurava opstanak muslimana u širem smislu. 

„Uvakufila sam jer me majka tako naučila“

Pokušali smo saznati da li odluka vakifa ima veze s tim da li je u njegovoj porodici bilo vakifa. Rezultati su pokazali da 53.4% onih koji su vakifi su već imali nekog u porodici ko je vakif, dok među onima koji u porodici nemaju vakifa ima samo 7.3% vakifa. Analiza je dalje pokazala da je odnos između ove dvije varijable pozitivna te da oni koji su imali vakifa u porodici imaju veću vjerovatnoću da i sami postanu vakifi. Ovo je još  jedan indikator da uvakufljavanje ide ruku pod ruku sa sviješću muslimana koja se u ovom slučaju razvija u krugu porodice. Tako je i jedna vakifa u odgovoru na otvoreno pitanje za vakife zašto ste uvakufili kazala: „Uvakufila sam jer me majka tako naučila.“

Iz odgovora se može zaključiti da Bošnjaci uvakufljuju prvenstveno da pomognu muslimanima i Islamskoj zajednici. Veći broj vakifa koji su uvakufili to su učinili prvenstveno radi obećane Božije nagrade na drugom svijetu (Ahiretu) kao što je jedan ispitanik izjavio da je vakuf „štedna knjižica za ahiret“. Zatim se vakuf doživljava kao nešto što treba da bude na usluzi ljudima, da se mogu koristiti vakufom, da imaju izravnu korist od vakufa. To potvrđuje i ova izjava: „Uvakufio sam jer smatram da će više koristiti narodu i Islamskoj zajednici nego da ta imovina beskorisno leži.“ Potom, vakuf se shvata kao trajno dobro (hajr) koje nakon smrti vakifa bude od koristi i da se korisnici sjećaju umrlog po dobrom. Vakuf se percipira kao način da se materijalno obezbijede muslimani kako bi opstali u ovim krajevima. S tim u vezi jedan ispitanik je izjavio: „Vakuf je naslijeđe svih nas. Trebamo raditi na tome da se upoznamo sa vakufima.“

Informiranje o vakufu

Na kraju, a umjesto zaključka, navest ćemo da je prilikom distribucije upitnika primijećeno je da se među ispitanicima, dok su odgovarali na pitanje da li su vakifi, pojavila sumnja u to šta taj pojam podrazumijeva. Mnogi su kazali da nisu sigurni da li znaju da su vakifi što znači da nisu sigurni da li dobro razumijevaju instituciju vakufa i na koji način se postaje vakifom, te da li to znači da trebaju imati vakufnamu ili je dovoljno da su dali doprinos prilikom izgradnje nekog vakufskog objekta i slično. Tragom toga, preporučuje se MIZ Jajce i imamima da se o vakufu govori daleko više i češće u cilju većeg informisanja ali i boljeg razumijevanja, a da se pritom uvaže i rezultati istraživanja na pitanje šta Bošnjaci percipiraju kao najbolja sredstva promocije vakufa u Bosni i Hercegovini. Naime, pored neizostavnih vazova i hutbi, Bošnjaci smatraju kako su posebne promocije vakufa i manifestacije o vakufu najbolji načini da se promovira vakuf, dok su, istovremeno, novine Preporod, ispred online izvora i knjiga, mnogi Bošnjaci prepoznali kao jednim od najboljih načina za promociju istog (Tabela 1.3.). 

Iz ovoga se može dati preporuka Islamskoj zajednici i Vakufskoj direkciji da snažnije radi na kampanjama koje bi imale za cilj podizanje znanja i svijesti Bošnjaka o vakufima, a da se tim povodom ne zanemari važnost informativnog prostora IIN Preporod.

Tabela 1.3.Percepcija ispitanika o najboljim sredstvima a promociju vakufa