Kakve promjene donosi kurikularna reforma u Kantonu Sarajevo

Autor: Azerina Muminović Septembar 12, 2022 0

Ovih dana se u našoj javnosti mnogo govori kurikularnoj reformi u Kantonu Sarajevo. Često se to pitanje rabi za dnevno-političke potrebe, a zaboravljaju se notorne činjenice da nam škole završavaju djeca koja mašu svjedočanstvima i diplomama, s papirom u ruci kreću u život bez stečenog funkcionalnog znanja, bez razvijenog kritičkog mišljenja i stečene sposobnosti analitičko-misaonog promišljanja.

 Bosna i Hercegovina je prvi put učestvovala u PISA testiranju 2018. godine. To je program za međunarodnu procjenu postignuća učenika u savladanom znanju. Naši petnaestogodišnjaci pridružili su se svojim vršnjacima iz više zemalja širom svijeta gdje je provedeno PISA testiranje. Rezultati koji su zvanično objavljeni u decembru 2019. godine pokazali su da se ne možemo pohvaliti dobrim rezultatima testiranja. Iz sve tri oblasti : čitanje, matematika i prirodne nauke, naši učenici su pokazali loše rezultate. U prosjeku zaostaju i do tri godine školovanja iza svojih vršnjaka u zemljama OECD-a (Organizacija za ekonomski razvoj i suradnju). Ovakvi rezultati znače da je kod nas svako treće dijete funkcionalno nepismeno. Katastrofalno loši rezultati PISA testiranja obavezali su nas da djelujemo uključujući obrazovne vlasti, škole, roditelje i lokalne zajednice.

Misija OESCE-a u Bosni i Hercegovini je krajem 2017. godine podržala reformski proces unapređenja nastavnog plana i programa zasnovanog na ishodima učenja u Kantonu Sarajevo. U skladu sa tim donesene su Smjernice za izradu dokumenta kurikuluma u Kantonu Sarajevo. Zajednička jezgra definisana na ishodima učenja predstavlja temeljni dokument kojim se određuje pravac razvoja odgojno – obrazovnih sistema u Bosni i Hercegovini pa tako i dokumenta kurikuluma. Resorno ministarstvo Kantona Sarajevo je prvo pokrenulo kurikularnu reformu u svim  osnovnim i srednjim školama, a poslije i u predškolskim ustanovama. Dokumenti kurikuluma su rađeni po predmetima. Radili su timovi stručnih i vrijednih nastavnika iz osnovnih i srednjih škola zajedno sa profesorima nastave metodike sa svih fakulteta, uz podršku stručnog tima formiranog od strane resornog ministarstva. Timovi su počeli sa radom 2018. godine. Uz manje i veće prekide, zastoje i borbu do danas je urađeno 47 predmetnih kurikuluma. U protekle tri godine u izradu dokumenata je bilo uključeno oko 400 nastavnika. Za implementaciju spremno je 30 dokumenata predmetnih kurikuluma, koji bi trebali biti implementirani ove školske 2022/23.  godine.

Cijeli tekst u printanom i digitalnom izdanju.

Sličica Želim Print

 

 

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine