Ti grantovi, naravno, ne znače darivanje novca, već podrška projektima od opće koristi, pri čemu nije sporno finansiranje pojedinaca i udruženja u procesu implementacije projekta, dok postoje grantovi čiji je cilj upravo ekonomsko osnaživanje pojedinca i lokalnih zajednica. Nažalost, brojni građani BiH  i udruženja još uvijek ne koriste dovoljno ove prilike, bez obzira je li riječ o grantovima koje nude međunarodne organizacije i ambasade ili, pak, državne institucije. Određeni mladi bez posla u namjeri da ostanu u svojoj zemlji prepoznali su ove prilike i nastoje realizirati određene poslovne ideje. Jedan od njih je i Kemal Obad, koji je završio Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. S obzirom na ogroman suficit vjeroučiteljskog kadra odlučio se posvetiti pisanju projekata i aplicirati na javne konkurse. Kao ljubitelj knjiga aplicirao je idejom pokretanja platforme i aplikacije za digitalno čitanje i objavljivanje knjiga. Dobio je grant za ovu poslovnu ideju, ali kako sam kaže dobivanje granta je, iako teško, samo početak.

Svakodnevno praćenje javnih poziva

“Iz vlastitog iskustva mogu reći da ideja nikad ne nedostaje, zapravo okruženi smo odličnim idejama svih generacija, iz skoro svakog segmenta života. Ali to ništa ne znači. Ako je ne znate pretvoriti u dobro osmišljen narativni i menadžmentski plan, zajedno s realnim i ostvarivim finansijskim okvirom, niko neće prepoznati ni suštinu onoga što želite ostvariti projektom. Ozbiljan pristup nije samo edukacija, nego i biti u svakodnevnom procesu praćenja javnih poziva za grantovsku podršku, te procijeniti iz same dokumentacije koliko ste relevantni sa svojom organizacijom i ciljevima projekta prijaviti se na takve pozive, a da ne gubite dodatno vrijeme“, kazao je Kemal i istakao da tek nakon dobivanja sredstava počinje pravi posao.

“Na kraju dolazi najveći test – evaluacija i izvještavanje, posebno o finansijskom utrošku. Rekao bih slobodno da je ovo Ahilova peta kada govorimo o implementaciji projekata u BiH i jedan od najvećih uzroka kasnijeg nedobivanja sredstava za bilo koju organizaciju“, istakao je Kemal.

Bez stalne upornosti, nema ni produktivnosti

Poručio je da svako novo prijavljivanje projekata na različita grantovska finansiranja bez obzira na ishod je novo iskustvo i novo stečeno znanje, jer bez stalne upornosti, nema ni produktivnosti. “Zamisliti i pokušati uraditi neki projekat, a da ne istražite mogućnost grantova u našim okolnostima znači da ste izabrali vrlo težak, pa možda i neostvariv put za realizaciju prvobitne ideje. Vrijeme koje uložite u pisanje projekta prema uslovima nekog javnog poziva za nepovratna sredstava, dodatno finansiranje ili grant, ima povrat na investiciju kada vaš projekat uspijete na kraju implementirati. Čak i bez dobivanja inicijalnih sredstava, iskustvo i znanje je neprocjenjivo, posebno kada govorimo o kreiranju finansijskih planova, budžeta i strategija kojom Vaš projekat ostvaruje praktičan značaj u društvu, lokalnoj ili regionalnoj zajednici“, kazao je Kemal.

Upravo je to jedan od najvećih razloga zašto neka udruženja i organizacije, ali i pojedinci, dobivaju sredstva. Naime, određena udruženja i pojedinci konstantno apliciraju na projekte, prateći i trendove u svijetu te druge projekte na globalnoj razini. Objava poziva za grantove, bez obzira je li riječ o institucijama EU ili državnim pozivima, često se naslanja na strategije i planove tih institucija čiji se fokus može mijenjati svakih nekoliko godina ili iz godine u godinu. Primjera radi, na stranici koja prati EU konkurse i fondove (eufondovikonkursi.com) u proteklom periodu značajan je broj konkursa koji se tiču klimatskih promjena i zaštite prirodne sredine. Uvidom u strane i domaće konkurse evidentno je da je značajan broj konkursa koji se odnose na zdravstvo, politiku, medicinu itd. odnosno zahtijevaju užu specijalizaciju i stručnost te  tehničku infrastrukturu i ljudski resurs, ali postoje i konkursi na koje se brojna udruženja i fizička lica mogu prijaviti samo ako imaju dobro osmišljen prijedlog. Pitanje je samo da li bh. udruženja i građani žele barem pokušati koristiti ova sredstva.

Skoro svaka poslovna oblast ima namjenski fond

Prema Obadu i najveće milionske kompanije širom Evrope, članice i nečlanice Evropske unije, česti su korisnici grantova po različitim osnovama – od ekološkog poslovanja, preko implementacije održivih ciljeva, do ostvarivanja različtih socijalnih benefita koji se mogu primijeniti u proizvodnji, distribuciji ili plasmanu njihovih proizvoda ili usluga. Evropska unija već je decenijama prepoznala važnost različitost podrške u bespovratnim sredstvima, a posebno od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora od 2009. godine.

Skoro svaka životna i poslovna oblast ima svoj namjenski fond ili program podrške – od velikih kompanije, preko malih i srednjih preduzeća do organizacija koja se bave bilo kojim ciljevima, uključujući i vjerske zajednice. Naravno, Bosna i Hercegovina kao potencijalna članica još uvijek nema pristup svim, ali ima značajnih projekata koji su u proteklom periodu finansirani putem IPA I i IPA II, Erasmus+ te Horizon2020. Pored toga, posljednjih nekoliko godina izražene su finansijske podrške grantova USAID-a, te nekoliko pojedinačnih nacionalnih stranih agencija za razvoj kao što su oni od Vlade Švedske, Švicarske i Holandije.