Kalajdžija: Jezik čini okosnicu našeg intelektualnog i duhovnog bića

Autor: S. Selhanović Septembar 09, 2015 0

-ističe dr. Alen Kalajdžija, direktor Instituta za jezik upozoravajući da ako izgubimo jezik izgubićemo i humane resurse

 

 U vrijeme globalizacije, jačanje svijesti o maternjem jeziku posebno dobija na važnosti, fokusirajući se tako i na právo određene jezičke zajednice na njegovanje svoje jezičke kulture, što je vezano za sami maternji jezik kao temelja kulture, a može se kazati, kako je to slikovito izrekao i bh. književnik Alija Isaković, da je jezik naš moral, utvrdivši ontološku vezu čovjeka s počecima intelektualnog poimanja i pozicije tog čovjeka koji se određuje prema svome jeziku u odnosu na druge. Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, jezička situacija svakako je specifična, što je uvjetovano historijskim, kulturnim i političkim razvojem bh. društva, kako u daljoj, tako i u bližoj povijesti, mada se može kazati da je XIX st. vrijeme kada se najznačajnije artikuliraju društveno-politički i kulturni programi jezičkih zajednica. U tom periodu dolazi do izuzetno značajnog procesa koji se odnosi na nacionalizaciju narodnih i etničkih zajednica, koje će se profilirati prema religijskom i političkom načelu. U XX st. došlo je do zatomljivanja bosanskog jezičkog identiteta, a njegova reafirmacija započet će 60-ih i 70-ih godina. Zahvaljujući naporima nekih intelektualaca i institucija, i Institut za jezik kroz svoju jezičku politiku, koja je posebno bila aktualizirana 70-ih godina XX st., bit će u službi afirmiracije posebnog standardnojezičkog izraza, koji će dobiti i poseban status – bosanskohercegovački standardnojezički izraz, kao jedan od četiriju varijanata srpskohrvatskog standarda, što će dvadesetak godina kasnije rezultirati vraćanjem imena bosanskog jezika u nomenklaturu srednjojužnoslavenskih jezika.

 Cijeli intervju možete pročitati u Preporodu od 1. marta 2015.g.

 

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija