digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Teme

Vjerski i obrazovni rad sa osobama koje imaju dodatne teškoće

Autor: Merjema Ljevaković Januar 07, 2016 0
Vjerski i obrazovni rad sa osobama koje imaju dodatne teškoće

Rijaset islamske zajednice pokerenuo je aktivnosti edukacije kadrova i izrade planova i programa za rad sa osobama sa dodatnim teškoćama. Očekuje se i uključenost drugih institucija i društvenih organizacija u motivaciji i afirmaciji osoba sa dodatnim teškoćama kako bi se ove osobe uključile u društvo kao njeni ravnopravni i korisni članovi

Naša je obaveza da im obezbijedimo atmosferu u kojoj će se osjećati sretnim što su muslimani

Činjenica je da u svakom džematu postoje osobe sa specifičnim potrebama po kojima se razlikuju od ostalih džematlija. Specifične ili dodatne potrebe, odnosno invaliditet, otežavaju život. Nije dobra praksa zanemarivati invalidne osobe, prepustiti ih da se sami snalaze kako znaju i umiju, te ne primjećivati njihove napore u realizaciji svakodnevnih potreba. Ako na pravi način ne obavljamo svoju ulogu prolaznika, komšije, rođaka, kolege, člana porodice, odgovorni smo, htjeli mi to ili ne. Svako ponašanje nosi sa sobom značenje. Poslanik Muhammed, a.s., je slijepoj osobi povjerio da ga zamijeni u predvođenju džemata u njegovom odsustvu, te nam je tako ostavio jedan od primjera kako trebamo društveno afirmirati ove osobe. Da bismo društveno afirmirali osobu sa dodatnim teškoćama moramo činiti dodatan napor. Potruditi se, razviti u sebi odgovornost i sposobnost da ih znamo i možemo uključiti da budu ravnopravi članovi, da se dobro osjećaju sa nama, informisati ih, podstaknuti, ohrabriti da učestvuju u društvenim zbivanjima.

Obaveza muslimana je da znaju podržati drugačije osobe koje nam je Allah dao na iskušenje, ne samo u porodici nego i u komišluku, u rodbini i džematu. Poslanikova praksa i načela islama su okvir u kome muslimani treba da obezbijede atmosferu u kojoj će se osobe sa dodatnim teškoćama osjećati sretnim što pripadaju islamu i žive u okruženju muslimana. Svjedoci smo da nije baš tako. Društvena podrška i prihvatanje ovih odsoba na pravilan afirmativan način očito ne ide sama od sebe, stihijski. Rijaset IZ je prepoznao potrebu za većim angažiranjem na ovom planu. Poduzete su aktivnosti oko izrade planova i programa po kojima će raditi osobe zadužene da se brinu za vjerski život navedenih kategorija, te istovremeno biti uzor i podsticati dizanje svijesti u društvu u smislu primjećivanja specifikuma potreba svakog pojedinca, te angažiranja u pružanju podrške.

U okviru navedenih aktivnosti urađeni su upitnici na osnovu kojih će se prikupiti podaci o gluhim i nagluhim, slijepim i slabovidnim, osobama sa tjelesnim invaliditetom i mentalnom insufijencijom (disperziji po džematima, po starosnoj dobi i stupnju uključenosti u džemate). Upitnike će Rijaset preko glavnih imama dostaviti imamima u džematima da ih popune, potom ispunjene vrate.

Uporedo sa prikupljanjem ovih podataka radi se na prikupljanju podataka o specifikumu potreba navedenih kategorija za realizaciju edukacije i prakticiranja vjere vodeći računa o njhovoj starosnoj dobi.

Izrada planova i programa rada kao i realizacija planiranih aktivnosti će se obavljati sukcesivno prema vrsti dodatnih teškoća, invaliditeta. Konkretnije se počelo sa angažiranjem oko pronalaženja načina kako da se zadovolje vjerske potrebe osobama oštećena sluha. U februaru 2014. godine u Vjerskoprosvjetnoj službi obavljen je sastanak sa glavnim imamima tuzlanskog, sarajevskog i zeničkog medžlisa gdje je dogovoreno da angažiraju po njihovom izboru muallime za rad sa osobama oštećena sluha. Odabrani su navedeni medžlisi zato što je najveća koncentracija gluhih i nagluhih osoba u ovim medžlisima. Potom su uslijedili seminari na kojima su kandidirani muallimi prošli kroz edukaciju o komunikaciji i metodologiji rada sa osobama oštećena suha. Muallimi su pokazali potreban nivo zaintersiranosti i vještina u komunikaciji i usvajanju metodologije rada koja se treba nastaviti po utvrđenom planu i programu u prva tri mjeseca nakon sklapanja ugovora o radu sa njima. Urađen je komletan plan i program za realizaciju edukacije i prakticiranja vjere sa osobama oštećena sluha kao i tabele za evidenciju njegove realizacije. Pri izradi plana i programa korištena su iskustva izrade školskih planova i programa za učenike oštećena sluha. U okviru planiranog vjerskoobrazovnog rada sa osobama oštećena sluha pored mlađeg uzrasta predviđen je mektebski rad sa odraslim. U tu svrhu su prikupljeni materijali za priručnike, radne materijale koji su tematski razvrstani: Zašto biti vjernik, Kako biti vjernik, Obavljanje namaza, Božiji poslanici i sljedbenici, Ko je bio Muhammed, a.s., i zašto ga treba voljeti, Kur'an – Božija Knjiga, zašto učiti Kur'an, te odabrana je sufara. Za mlađi uzrast planirano je da se mektebska nastava realizira po ilmihalima za mektebe uz primjenu odgovarajuće metodologije rada. Planom i programom je obuhvaćeno i sedmično druženje uz predavanje, obavljanje džuma namaza uz muallima koji im prevodi i zajednički namazi sa čujućim džematlijama i njihovim imamom uz podršku zaduženog muallima za osobe oštećena sluha.

 

 

Oznake
« Koja je cijena neodgoja djece? Terorizam i Bosna i Herecegovina »

Povezani članci (po oznakama)

nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine