digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Najmasovniji logor za civile nakon Drugog svjetskog rata

Autor: Ajša Hafizović-Hadžimešić Juli 14, 2018 0

„I danas je logor Trnopolje neobilježen kao i prošle godine i svih godina unazad, što pokazuje da lokalne vlasti još nisu spremne suočiti se sa prošlošću i dostojno obilježiti mjesta stradanja nesrpskog stanovništva“, kazao je predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banje Luke Mirsad Duratović na ovogodišnjem obilježavanju 26. godišnjice uspostavljanja logora Trnopolje, ističući da nikakvi pritisci neće ugušiti nastojanja i glasove preživjelih da opominju zbog onih koji nisu živi izašli iz logora, ali i zbog generacija koje dolaze.

Obilježavanje godišnjice uspostavljanja logora na dan njenog formiranjaorganizovala su udruženja „Prijedor 92“ i „Kozarac“. 

Krizni štab općine Prijedor je uspostavio logor Trnopolje 26. maja 1992. na prostoru tadašnje osnovne škole u Trnopolju. U ovoj zgradi i danas osnovci idu u školu, a da ne znaju kakvi strašni zločini su provođeni unutar zidova njihove škole. Umjesto obilježja koje će ukazivati na činjenicu da je tu bio logor postavljen je spomenih „srpskom junaku“.

Kroz logor Trnopolje, čiji upravnik je bio prosvjetni radnik Slobodan Kuruzović,  prošlo je preko 23.000 osoba, od kojih je 300 ubijenih u samom logoru.  Iz logora je 21. augusta 1992. godine izvedeno 200 logoraša, koji su likvidirani na Korićanskim stijenama na Vlašiću. 

Logor su 5. augusta 1992. godine otkrili javnosti poznati američki i britanski novinari Roy Gutman, Penny Marshall, Ed Vulliamy i Ian Williams, kao i logore Omarsku i Keraterm. Zahvaljujući njima istina o postojanju prijedorskih logora se više nije mogla skrivati od javnosti. Fotografija Fikreta Alića iza žice pomogla je da se javnost animira i digne glas protiv zločina koji su u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje vršeni, što je rezultiralo njegovim raspuštanjem u decembru 1992.

Presudom Haškog tribunala je utvrđeno da je logor Trnopolje bio prije svega logor za žene i djecu, gdje su žene, djevojke i djevojčice silovane i maltretirane. U presudi Tribunala upravniku logora Trnopolje Milomiru Stakiću navodi se da je kroz ovaj logor prošlo preko 23.000 ljudi što ga čini najmasovnijim logorom za civile nakon Drugog svjetskog rata.Stakić je prvostepenu presudu za genocid uspio izbjeći. Pored njega pred Tribunalom su za zločine u logorima Trnopolje, Omarska i Keraterm osuđeni Duško Tadić, Zoran Žigić, Mlađo Radić, Miroslav Kvočka, Milojica Kos, Dragoljub Prcač, Duško Sikirica, Damir Došen, Dragan Kolundžija i Predrag Banović, a pred sudom BiH Željko Mejakić, Momčilo Gruban, Dušan Fuštara i Duško Knežević. 

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine