digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Ramazan za muslimane predstavlja posebno blagoslovljeno vrijeme čija posebnost je istaknuta na više mjesta u Kur'anu i hadisu.

I ako nerijetko izgleda zbunjen, dobri Bošnjak uvijek je znao prepoznati dobru ideju, stratešku odluku i odgovarajući pravac djelovanja.

Iskustvo koje je Haris stekao tokom dugogodišnjeg rada u oblasti robotike rezultiralo realiziranjem vlastite biznis ideje, osnivanju start-up kompanije HAS Robotics u februaru 2019. godine

Amra Dedić (23) je tri puta zaredom proglašena najboljom studenticom Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici, a rezultati pokazuju da će to biti i u četvrtoj godini. Pored ovog fakultetskog uspjeha Amra je kroz realizaciju projekata primjer mlade osobe koja nastoji iskoristiti prilike koje joj se pružaju u društvu

„Atmosfera je pravljenje mobilizacije, ne bi li se neko upecao da krene praviti incidente,“ kaže u razgovoru za Preporod vanjskopolitički analitičar dr. Dušan Janjić, osnivač i predsjednik UO Foruma za etničke odnose iz Beograda.

O ramazanskoj svakodnevnici, pojedinačnoj ili porodičnoj te utjecaju posta na proces učenja i da li studentska svakodnevnica post čini težim ili lakšim razgovarali smo sa studenticama i studentima univerziteta u Sarajevu, Mostaru, Bihaću i Zenici.

Ramazan donosi i kolektivne i individualne promjene. Prilagođavaju se i postači i nepostači. Stoga, ramazan i razumijevamo kao posebno obilje Božije milosti. Ibadet posta jedan je od onih na koje se navikavamo od rane mladosti, pa čak i kada se ne posti redovno. Ibadet posta praktikuju sve generacije.

Mnogi će se složiti da je studentska svakodnevnica specifičan period mladog čovjeka. S pozicije muslimanske tradicije, učenje i znanje vrhune među prvim kvalitetama. Stoga, nakratko smo zavirili u svakodnevnice nekolicine studentica i studenata koji za Preporod dijele vlastito življenje ramazana i doživljaja ibadeta posta. Mladalačka snaga se, uz značaj posta, nadaje kao posebno inspirativan detalj u doživljaju ramazana.

U ramazanu na krilima prve riječi Objave
Alma Strika
Alma Strika

Držeći da svaka porodica ima svoju rutinu, Alma Strika, studentica na Odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, podsjeća nas na cijenu odlaska na studij – odvojenost od porodice. Ali, naglašava: “Jedna od pozitivnih stvari pandemije koju ističem jeste da sam ramazan ponovo cijeli provela sa porodicom”.

“Moje studentske rutine su vezane najčešće za kontinuirano ispijanje kafe od teravije do sehura, uz učenje. Post, ali više ramazan kao cijeli jedan koncept, doživljavam kao jak faktor koji utječe na učenje, jer tokom mjeseca i tijelo i duša pronalaze poseban mir i balans”, kaže Alma. Vrijeme između teravije i sehura odgovara joj zbog ranijih navika učenja navečer, te ističe koliko joj znači iskorištenost tog vremenskog perioda u mjesecu ramazanu.

“Svaku prepreku koja se pojavi, a potencijalno bi otežala post, smatram samo za iskušenje više i razlogom zašto bih baš trebala da ispostim taj dan. Ako nekada i dođe u razmatranje da se zbog teškog ispita ne odlučim na post tog dana zbog fokusiranosti, sjetim se svog posta tokom osnovne škole kada sam kao dijete obavezno na testove išla posteći jer sam vjerovala da će mi to dodatno olakšati test”, objašnjava nam Alma doživljaj posta u kontekstu svoga studija. Tome dodaje: “Mislim da bi teže bilo učiti i raditi ukoliko bih imala pritisak da sam taj dan propustila post”. Svjesna je i važnosti stečenih navika. “Teško ih je kroz život preskočiti”, zaključuje na kraju.

Merjem Kapo
Merjem Kapo

“Svakog ramazana sa porodicom zajedno pravim sehure i iftare. Nastojimo da svaki namaz obavljamo zajednički. U toku dana, nekih sat vremena posvetimo učenju i proučavanju Kur’ana”, priča nam Merjem Kapo, studentica Odsjeka za informacione tehnologije Fakulteta za inžinjering i prirodne nauke Međunarodnog Burch univerziteta. Porodična veza je jača u ramazanu, kaže ona. “Pred iftar je obavezan odlazak po somune”, podsjeća nas na neizostavni lokalni običaj.

“Post me stimuliše da više razmišljam o onima kojima je svaki dan ramazan, u smislu da nisu u mogućnosti ni jedan obrok obezbijediti”, Merjemine su riječi o socijalnoj usmjerenosti posta. “Više vremena imam da razmislim o životu, o Allahovom stvaranju”, naglašava značaj vremenske dimenzije u mjesecu ramazanu. Njoj, kao studentici, post utiče na izoštrenost čula i poboljšanja koncentracije, ističe ona, te dodaje: “Osjećam da mi je stres manji zbog ispita i ostalih obaveza”.

Medina Hotić

Medina Hotić

Osim što smatra da se njena ramazanska svakodnevnica ne razlikuje od svakodnevnice drugih mladih ljudi, Medina Hotić zbog fakultetskih obaveza ne dočekuje sehur budna kao nekada. Studentica je na Odsjeku za menadžment revizije i računovodstva Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću. “Smatram da post nije stvar koja bi se mogla smatrati kao neko ograničenje u samom procesu obrazovanja”, stava je Medina. Kako se utjecaj ramazana osjeti i u drugim sferama, tako je i sa učenjem, ističe Medina te dodaje “stvara se želja da sve učinjeno bude najbolje moguće i da dajemo sve od sebe”.

Adnan Spahić

Adnan Spahić

Jedna od zajedničkih porodičnih aktivnosti u ramazanu je i spremanje iftara, kaže Adnan Spahić, student na Odsjeku za finansije i računovodstvo Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici. “Mama uradi najveći dio posla oko pripreme glavnog jela, babo je tu da pomogne, dok je zadatak brata i mene da svaku noć smislimo novu poslasticu kojom ćemo zaključiti još jedan dan posta. Nakon toga slijedi zajedničko kahvenisanje”, ukratko nam objašnjava Adnan. Ramazanskoj krijeposti u Adnanovoj porodici doprinosi i intenzivno druženje sa Kur’anom. “Tu su, naravno, i teravih-namazi, koji se u ovoj trenutnoj situaciji ne mogu obavljati u džematima, ali se trudimo da se ta rutina i navika obavi u toplini svoga doma u vidu noćnih namaza”, ističe Adnan.

Govoreći o blagodatima posta Adnan naglašava da tada “postajemo svjesniji Božijeg prisustva, bogobojazniji i trudimo se da činimo više dobra”. U kontekstu studiranja i učenja, kaže da post poboljšava koncentraciju. “Gradivo koje je potrebno spremiti za ispit lakše se pamti”, pojašnjava Adnan. I on je primjetio posebnu vremensku dimenziju u ramazanu: “U ovim mubarek danima imam više vremena za učenje, odmor, ali i ostale obaveze koje nosi svaki novi dan”. Shodno vlastitom iskustvu smatra da post studiranje ne čini, uopće, težim.

Haris Mujić
Haris Mujić

Student na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Haris Mujić u ramazanu vidi proćišćenje – duhovno i tjelesno. Kako kaže, ramazanska svakodnevnica mu pomaže da obrati pažnju na oba segmenta. “Kada god nastupi Ramazan, volim da podijelim svoje vrijeme kvalitetno, odredim koliko bih trebao spavati, odredim vrijeme za druženje sa Knjigom, vrijeme za fakultetske obaveze te vrijeme za odmor i razonodu”, kaže Haris. Također, vodi računa i o svojoj ishrani. “Gledam da to bude umjereno te da od akšama do zore unesem dovoljno tečnosti i hrane koja će mi pomoći da iskoristim svoj dan u cjelosti, ali da ga i ispostim”, potcrtava on.

“U ovome mjesecu se naš odnos prema vjeri mijenja, spoznajemo Božiju milost i opskrbu, a samim tim, kako odmiču dani mjeseca, sa svakom trećinom se mijenja rutina, ibadet postaje važniji od nekih ovosvjetskih stvari”, ističe Haris. Osim toga, naglašava važnost zajedničkih ramazanskih aktivnosti u porodici – sehur, iftar, ibadet. Na taj način podsjećaju se, podvlači Haris, “na važnost očuvanja ove iznimno važne institucije”.

“Neizmjerno mi je žao što se zbog pandemije više ne možemo družiti kao prije te dočekivati iftare i teravije zajedno. No, vjerujem da ćemo se uskoro vratiti tim ljepšim danima” – iskazuje Haris svoja ramazanska nadanja.

Haris se, shodno vlastitom iskustvu, osvrnuo na blagodat ramazana u kontekstu snaženja čovjekovih kapaciteta: “Odstupanjem od jela i pića, ružnog govora i drugih radnji, dolazimo do stanja u kojem smo spremni uraditi mnogo više nego što bismo uradili u danima kada možemo jesti i piti. Čisto tijelo i zdrav um, bar je meni, u mnogobrojnim prilikama pomogao da odradim neki zadatak lakše. Sama produhovljenost koju doživim u ovom mjesecu mi pomaže da budem bolji u onome što radim, a želja za uspjehom je naravno povećana”.

Iako samo sustezanje od jela i pića nije lahko za studente, spoznaja o nagradi za post olakšava obaveze, poručuje Haris.

Džana Đuzel
Džana Đuzel

Džana Đuzel, studentica na Odsjeku za književnosti naroda BiH i bosanski, hrvatski i srpski jezik Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u prvom planu ističe razliku između porodičnog iftara kada ga zajedno sa majkom sprema i onih koje dočekuje sama – navike su drugačije u oba slučaja, kaže ona. “Volim zaspati prije sehura, barem jedan sat”, ističe Džana. Nakon iftara voli prošetati, iako sada zbog posla ili aktivnog policijskog sata ne uspijeva.

“Sada, uz ovakav načina studiranja, uslijed okolnosti pandemije, sve je lakše”, kaže Džana o obavezi posta. “Čovjek se ljepše osjeća i sam sebi nađe više prostora kako bi izvršio obaveze”, pojašnjava ona. Kahvenisanje i izlasci stoje nasuprot kvalitetno iskorištenom vremenu van ramazana, ističe ona. Emocionalni doživljaj ramazana opisuje suzama radosnicama koje joj izaziva prvi dan posta.

Emir Čampara
Emir Čampara

Upravo spontanost daje posebnu draž u ramazanu, kaže nam Emir Čampara, student na Odsjeku za kriminologiju i sigurnosne studije Pravnog fakulteta Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru. “Zaista je to mjesec u kojem se, između ostalog, ojača porodični duh u vrijeme iftara i sehura”, poručuje on.

“Kroz dane posta čovjek se cijelim bićem posveti vjeri, a i sebi, te olakša dušu od svakodnevnice i kolotečine u koju nesvjesno upadne”, pojašnjava nam Emir svoje viđenje posta. Post i ostale vjerske obaveze usklađuje sa studentskim obavezama – “jednostavno dođe neka snaga, želja i volja od Rabba i sve je samim tim lakše”. S obzirom da su fakultetska predavanja online, i to predstavlja olakšavajuću okolnost u toku posta, zaključuje Emir.

Put čestitih

Simbolično, u priređenom kolažu sastaje se pojmovlje učenja, znanja i ibadeta kao vrijednosti koje ni u kojem slučaju ne predstavljaju svrhu samima sebi. U riječima i iskustvu ovih sedam studentica i studenata primjećujemo lepezu sličnosti i različitih življenja i doživljaja ramazana i posta. Njihovom vedrom tonu doprinose pozitivni utjecaji posta koje ističu. Na općem planu to nam skreće pažnju da u samoj suštini posta i ramazana stoji živost kojom čovjek stremi promjenama nabolje usavršavanjem vlastitog karaktera. I viđenje dimenzije posta postaje veličanstvenije kada čitamo i slušamo iskustva onih koji već svjedoče o brojnim odricanjima na svome odgojno-obrazovnom putu – direku boljeg sutra našega društva.

Sjetiš li se barem u ramazanu poslije namaza ili prije iftara rahmetli djeda ili majke koji ti ostaviše imetka da ti je lakše i ostaviše ti u emanet vjeru, da ti bude utjeha i nada?

Nakon dva članka o prve dvije trećine ramazana u prošlim brojevima Preporoda, ovim skrećemo pažnju na posebne vrijednosti u zadnjoj trećini ramazana pred kojom se nalazimo

Ako je tužbeni zahtjev za rušenje 16 banjalučkih džamija iznosio 64,7 miliona KM, koliki bi zahtjev bio ukoliko bi se podnijela tužba za rušenje svih džamija? Čiji bi to budžet mogao izdržati? Možda baš u ovoj činjenici leži konstatacija da se ipak radi o političkoj odluci

Maksimalistički zahtjevi su u modi, a svaki kompromis se tumači izdajom i ruši se onemogućavajući napredak države i društva. Politički protivnici proglašavaju se neprijateljima i neprijateljskim snagama, a onaj ko ne prihvata dominantni stav oglašava se izdajicom naroda i vjere bez realnog pokrića. Sve je više ekskluzivne političke paradigme koja se bazira na tezi ko nije sa mnom, protiv mene je.

U jednoj drevnoj hikaji pominju se dvije mačke koje su hodile dunjalučkim putevima pa su jedanput našle pogolemi komad sira. Jedna je rekla da je sir njen jer ga je prva vidjela, a druga da to nije tačno jer je ona prva do njega došla. Kako se nisu mogle dogovoriti čiji je sir, niti su znale kako ga podijeliti dosjetile su se da u susjedstvu živi stari majmun koji ima vagu pa će ga zamoliti da on sir pravično podijeli. Majmun je spremno prihvatio njihovu molbu, podijelio sir i stavio na vagu kako bi se uvjerio da je dobro podijelio. Međutim, jedna strana je bila teža i da bi napravio balans odgrizao je sa tog dijela komadić sira i ponovo vratio na vagu. Međutim, sada je druga strana bila teža i on ponovo odgrize komad sa druge strane i vrati na vagu. Tako je majmun grizao komadić po komadić sira da bi napravio pravdu dok mačke nisu shvatile o čemu se radi i zavapile: “Deder ti nama vrati naš sir! Mi ćemo se nekako dogovoriti.” Majmun sa vagom im spremno odgovori da od toga nema ništa, jer se pravda mora uspostaviti.

Kompromis i pravljenje saveza

Hikaje nisu izumljene za uveseljavanje dokonih nego kao svojevrsni poučak i vrijednosni iskaz jedne zajednice. Hikaja o mačkama i siru naslanja se na konstitutivnu tradiciju islama i govori o političkoj kulturi i neophodnosti kompromisa za funkcioniranje jedne zajednice. Brojni ajeti iz Kur’ana govore o važnosti dogovora i razgovora. “Dogovor je bolji” poručuje nam Gospodar u jednom ajetu. Harun a.s. je u odsustvu brata Musaa a.s. odstupio od strogih zakona iz straha da se sinovi Israilovi ne podijele. “Ja sam se plašio da ti ne rekneš: razdor si među Sinove Israila posijao i nisi moje riječi slijedio” (Ta-ha 94). Pored toga što je bio donositelj posljednje Objave, poslanik Muhammed, a.s., bio je velik i po tome što je i prije poslanstva bio prepoznat kao diplomata i čovjek kompromisa. Poznat je slučaj sa ugradnjom Crnog kamena u zid Kabe kada je baš njegova arbitraža spriječila krvoproliće. Iz sličnih razloga je bio prihvaćen u Jesribu koji je kao multikulturalna zajednica bio na ivici sukoba. Poslanikova politika je bila kompromis i pravljenje saveza sa svima koji to žele. Političku filozofiju Muhameda a.s. ponajbolje ilustruje hadis: “Sa prijateljem prijateljuj umjereno, jer ti može postati neprijatelj. A sa neprijateljem neprijateljuj umjereno, jer ti može postati prijatelj”. Uprkos tome, Bošnjaci općenito, a vjernici posebno, danas su prezreli kompromis i sarađivali bi ponekad više i sa crnim vragom nego jedni sa drugima. Bošnjaci danas liče na potrgan tespih čija je sudbina rasutost i zagubljenost. Tom potrganom bošnjačkom tespihu potrebna je nit koja ih vezuje i obavezuje na saradnju za opće dobro što je jedino moguće idejom kompromisa i tolerancije. Kompromis je koncept dolaska do dogovora sporazumijevanjem i uvažavanje dijela tuđih zahtjeva na račun vlastitih. Nasuprot kompromisa stoji ekstremizam i isključivost koji negira toleranciju i ruši društvenu ravnotežu. Malobrojan narod na historijskoj vjetrometini i razmeđu svjetova ne smije sebi dozvoliti da se strateški nacionalni i državni interesi podređuju kratkotrajnim partikularnim stranačkim razlozima ili budu žrtvovani u oholosti i ideološkoj zaluđenosti. Kompromis i politika dogovora kod Bošnjaka i u bošnjačkoj politici nisu stvar puke dokonosti već sve više postaju nalog egzistencijalne nužnosti. Stoga je to vrijednost koju nasušno moramo aktualizirati.

Ima li prostora za ekskluzivne političke paradigme

Unatoč tome, u našem društvu sve više obitavaju ekstremistički i isključivi narativi koji ne ostavljaju nikakvog prostora za kompromis i saradnju. Maksimalistički zahtjevi su u modi, a svaki kompromis se tumači izdajom i ruši se onemogućavajući napredak države i društva. Politički protivnici proglašavaju se neprijateljima i neprijateljskim snagama, a onaj ko ne prihvata dominantni stav oglašava se izdajicom naroda i vjere bez realnog pokrića. Sve je više ekskluzivne političke paradigme koja se bazira na tezi ko nije sa mnom, protiv mene je. Nasuprot toga inkluzivna paradigma koja slijedi pravilo ko nije protiv mene, on je sa mnom gubi na relevantnosti. Jezik u javnom diskursu je težak, opor, dehumanizirajući i ekskluzivan. U javnoj raspravi nikoga ne zanimaju argumenti i činjenice jer masa traži krv, poniženje i uvredu do kosti kako bi se politički ili ideološki protivnik dotukao. Mnogi političari i javni govornici spremno im to nastoje priuštiti što ukazuje na nedobronamjernost i manjak odgovornosti. Mišljenja sam da svako onaj ko koristi težak i uvredljiv jezik spram svojih neistomišljenika čini štetu vlastitom narodu jer ga polarizira i nepovratno dijeli u suprotstavljene tabore. Političari i javni govornici treba da nude rješenja problema a ne da stalno izmišljaju nove neprijatelje.

Ne treba gubiti iz vida da je kompromis jedno od bitnih određenja politike kao umijeća i sredstva rješavanja sukoba. Političari u staroj Grčkoj su bili ljudi koji balansiraju između različitih društvenih struktura i interesa, što je životno važno za svaku zajednicu. Postoje, dakako, i druge definicije politike npr. ona da je politika “umjetnost vladanja” i vođenja javnih poslova, ali je ovo najopćenitije i najosnovnije određenje politike i demokratije. Ukoliko politiku ovako definiramo, doći ćemo do spoznaje da u Bosni i Hercegovini i javnoj političkoj sceni ima malo ili nimalo politike. Ovo je svojevrsni paradoks, jer političari ne silaze sa tv ekrana i naslovnica te su najveće zvijezde u našoj državi. Unatoč njihovoj sveprisutnosti, govorimo o odsustvu autentične politike zbog manjka dijaloga, nespremnosti na kompromis i rješavanje sukoba. Kvazirevolucionarna politika koja je na sceni umjesto rješenja nudi isključivo proizvodnju neprijatelja. Umjesto traženja rješenja stvarnih životnih problema nude se lažna stranačka obećanja i pljuvanje oponenata. Logika koja se nastoji nametnuti jeste – ja sam dobar samo zato što je drugi loš. Umjesto rješenja sukobi se podgrijavaju kako bi konflikti što duže trajali. Narod je podijeljen u zakrvavljene skupine i frenetično aplaudira onima koji kažu težu i goru riječ protivničkoj strani. A konačan ceh plaćaju upravo oni. Za određivanje uspješnosti i valjanosti politike i javnog djelovanja koriste se kriterijumi koji vrijede za vjeru i moral a to su namjera i iskrenost. Međutim, u politici i javnom djelovanju namjere nisu presudne referentne tačke za određivanje valjanosti nekog djela nego rezultati i posljedice. Rezultati odsustva politike dijaloga i kompromisa u Bošnjaka su poražavajući. Najbolje ih vidimo nakon minulih izbora gdje su Bošnjaci pobjeđivali sami sebe, a drugi kajmak uzimali. Obistinila se ona narodna ako nećeš brata za brata hoćeš tuđina za gospodara. Ili drugačije kazano, ako se neće bošnjačke mačke dogovoriti naći će se neki “majmun” koji će ih “miriti” i sir uzimati.

Držim da se možemo složiti sa Hilmom Neimarlijom koji je u iznimno važnom i, nažalost, nedovoljno zapaženom intervjuu za Novi muallim iz 2012. godine ustvrdio da “u našoj zemlji nema pravog političkog života, nema demokratskog međustranačkog niti unutarstranačkog natjecanja, nema učinkovitog odlučivanja između različitih političkih opcija ili načina rješavanja bitnih političkih opcija”. Po njemu međustranačka politička konkurencija je suštinski ograničena na osiguranje monopola u predstavljanju naroda, a unutarstranačka konkurencija započinje i završava sa čelnim mjestom u stranci. A narod to prihvata jer “želi da bude prevaren” i jer im takav politički diskurs odgovara s obzirom da “nisu spremni da se suoče sa istinom i vlastitom odgovornošću za istinu”. Prepoznajući tešku društvenu situaciju, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović pred ramazan je pozvao na “pristojnost i uljuđenost u komunikaciji. Mislim da nam toga više nedostaje nego tog parolaškog jedinstva”. Još je dodao: “Ramazan bi nas trebao približiti jedne drugima, to je njegova bit i poruka”. Ramazan je vrijeme kada se odvija najintenzivija komunikacija između Neba i zemlje ali i između muslimana koji se intenzivno druže i sarađuju. Nikada Bošnjaci nisu bliskiji jedni drugima nego u ramazanu u fizičkom ali i emotivnom značenju. Možda je baš ovaj odabrani mjesec ona svilena nit koja će uvezati pokidani tespih bošnjačkog i muslimanskog jedinstva. Svakako je bolje da nas ramazan i zajedničko dobro ujedine u miru nego da nas dušmani ujedinjuju u ratu.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine