Svaki džemat u bošnjačkoj dijaspori ima svoju priču, specifičnost i uspjehe kojima se ponosi. Često ti uspjesi mogu biti mjerljivi kroz infrastrukturu i broj džematlija, djece u mektebu itd., ali jedan od najznačajnijih današnjih uspjeha u dijaspori jeste jedinstvo džemata, što upravo džemat u Hamburg ima.  

Misija u kojoj nema odmora

Rođeni Travničanin Mersin Habibić kazao je kako je ovaj džemat primjer harmonije koja se može postići u dijaspori, te da je za to zaslužna iskrenost ljudi koji su na usluzi svojoj zajednici i nastoje pomoći svakom pojedincu, što može svjedočiti iz ličnog iskustva. Bajram Ligonja, porijeklom iz Crne Gore, u Hamburg je došao iz Sarajeva i u svom opisu džemata u kojem je sada kaže: “Zahvaljujući našem efendiji, alimu, mislim da smo jedini džemat u Njemačkoj koji se nije pocijepao na više džemata po osnovu toga ko je musliman iz Crne Gore, ko je Bošnjak iz Bosne, Sandžaklija itd. Allah je poslao efendiju da nas okuplja. Jedan sam od prvi koji je pred efendijom naučio sufaru i dao hatmu.“

Alim i efendija kojeg džematlija Bajram spominje je Halim efendija Alibašić, dugogodišnji imam džemata koji je došao za imama nakon demobilizacije. Moguće je da je kao borac Armije RBiH svoju disciplinu primijenio i na džemat, ali uspješno funkcionisanje džemata i njegov imamski status preko dvadeset godina u istom džematu svjedoči da Halim efendija ima poseban pristup svome poslu, kojeg, kako kaže, smatra mnogo više od posla i to od onog dana kada mu je Rijaset dao emanet misionara u ovom gradu. 

“Punih dvadeset i dvije godine sam u džematu i ono što je najbitnije reći da u proteklom periodu nisam, ama baš nikada, imao problema. Zaista se puno radilo od prvog dana do danas i to u kontinuitetu. Imamo skoro 500 članova, šest punktova vjerske pouke u centru i još pet punktova van Hamburga. Dosada je njih 300 završilo hatme. Djecu učimo po grupama i imamo upisanih oko 280 učenika u mektebu. Od toga je veliki procent redovnih. Radi se, kako kažu, punom parom pa se i rezultati vide. Bez znoja, truda i zalaganja nema ni rezultata“, kazao je efendija Halim, za kojeg njegove kolege kažu kako nikome nije jasno odakle mu snaga da radi isto kao i prije dvadeset godina. 

“Stavio sam se na raspolaganje Islamskoj zajednici i džematu i ne žalim danonoćni trud da svi zajedno uspijemo. Ono što je bitno spomenuti za ovaj džemat jeste da smo od prvog dana do danas svi složni i jedinstveni: Bošnjaci iz Bosne, Sandžaka i Crne Gore. Ako nije prvi mogu reći da je među prvima po prikupljenom zekatu i sadekatu-l-fitru. Već sedamnaest godina smo prvi kad je riječ o finansijskom izvještaju“, kazao je efendija Halim. 

Halim efendija Alibašić: “Bez znoja i truda nema ni rezultata“

Harmonija džemata

Centar ili prostorije džemata ispunjene su i drugim aktivnostima, pored mekteba, poput Bosanske dopunske škole za učenje bosanskog jezika, kulture i historije. U školi rade tri učitelja, a postoji još jedan punkt udaljen oko 15 kilometara od džemata. 

Bogatstvo Halima efendije jesu i mlađe generacije s kojima je on gradio osjećaj jedinstva i zajedništva, a oni su uključeni na različite načine u džematske i druge društveno-korisne projekte. Među mladu generaciju možemo svrstati predsjednika džematskog odbora Edina Bozaliju, kome je Hamburg rodni grad. “Džemat djeluje u jednoj harmoniji sa džematlijama koji su porijeklom sa cijelog Balkana. Ima više generacija koje su doprinijele ovom džematu i koje su ga očuvale, poput sadašnjeg blagajnika Hameda Demira ili mog prethodnika na ovoj poziciji hadži Huseina Johića, koji je bio jedan od odlučujućih faktora da ovaj džemat opstane i bude ono što danas jeste. Naravno, sve naše starije džematlije su stubovi ovog džemata, slušamo njihove savjete i kako ono kažu: Ako nemaš starca, plati da ga imaš. Druga generacija smo mi i, evo, dolazi treća generacija koja se uključuje u rad džemata, poput Deniza Drekovića i drugih“, kazao je predsjednik Edin, koji ističe prirodan spoj generacija u džematu i svijest da dolaze nove mlađe snage: “Kao što je hadžija Johić vidio hajr u našoj generaciji, tako mi vidimo hajr u ovoj generaciji koja može sutra preuzeti džemat“.

Edin Bozalija: “Kao što je hadžija Johić vidio hajr u našoj generaciji, tako mi vidimo hajr u ovoj generaciji koja može sutra preuzeti džemat“.

Novi projekti

Džemat je bio pod kirijom do 2001. godine kada je kupljen prostor koji je rekonstruisan do današnjeg izgleda zgrade koja ima dva sprata. “Sve što danas vidite izgradile su naše džematlije. To je oko 900 kvadrata prostora. U danima gradnje bila je jedna grupa ljudi koji su nakon posla do 11 sati navečer svaki dan do osam mjeseci radili i bdjeli nad objektom. Sada naš jedan komšija Nijemac pored centra planira graditi hotel. Tražio je uslugu da može prozore hotela otvoriti prema našem centru, a mi ćemo od njega dobiti 120 kvadrata građevinskog zemljišta uz sami objekat. Planiramo izgraditi reprezentativan objekat do četiri sprata, a cilj i svrha je Bosanska dopunska škola i rad s mladima. Mladi su nam najvažniji. Oni moraju imati svoju komociju“, kazao je Edin. 

Interesantno je da džemat svaki ramazan angažira kuhara iz Bosne koji sprema obroke u džamijskom restoranu. Svake subote nekoliko džematlija donira iftare za sve džematlije, a jedan od najboljih kuhara Adem Geko je zadužen za bosanske i druge specijalitete u kojima uživa od 250 do preko 400 osoba. 

Sadašnje prostorije centra koji će se proširiti