Organizacija Bosnia UK Network uspostavljena je 1996. godine, kada se javila ideja da se dvadeset i sedam lokalnih dijasporskih zajednica uspostavi pod okrilje jedne organizacije, o čemu nas je upoznao predsjednik organizacije Zaim Pašić.
Sjedište Bosnia UK Network je u Bosanskoj kući u Birminghamu, ali planiraju kupovinu nove i veće zgrade.
Predsjednik Pašić nam je kazao je da je bio veliki izazov pokrenuti i organizovati zajednicu dijaspore, koji su nakon agresije, protjerivanja i genocida pristigli u V. Britaniju. Naglašava da su oni bili prva veća grupa dijasporske zajednice.
Predsjednik Pašić: U Velikoj Britaniji djelujemo kao ponosni članovi društva.
„Prije svega, prvo smo pokrenuli naše lokalne izbjegličke zajednice širom V. Britanije uz pomoć hrabrih i odvažnih volontera koji su poznavali djelimično engleski i pomagali našim građanima da dođu u stanje normalnog života nakon svega“, dodao je Pašić.
Uspjeh kvalitetne komunikacije s britanskim vlastima
Ističe da u V. Britaniji ponosno djeluju kao vrijedni članovi društva. Kao organizacija su uspjeli da ostvare kvalitetan kontakt s lokalnim političkim organizacijama i vlastima te predstavnicima u Parlamentu.
„Na taj način smo uspjeli obilježiti i važne datume u Parlamentu zajedno s članovima Parlamenta koji su i patroni BH UK Networka: Alicia Kearns MP, Fleur Anderson MP, te Jenifer Stone Wigg MBE, Waqar Azmi OBE i Robert McNeil MBE i dr“, upoznao nas je predsjednik Pašić.
Koliko je važna razmjena dijasporskog iskustva izvan domovine govore i predsjednikove riječi o tome da su iz Australije, od dr. Mustafe Karavdića, dobili ideju da organizuju dijasporu širom svijeta, što su uspjeli. To je rezultovalo prvim kongresom Svjetskog saveza dijaspore BiH održanom u Sarajevu 2002. godine, koji je aktivan i danas.
„U početku nismo dobijali potrebnu pažnju od strane tadašnjih političara iz BiH. Ali, uvijek smo imali vezu s građanima i pokušavali smo da priteknemo u pomoć kad je trebalo. Uspjeli smo, ali samo našom težnjom i aktivnostima da budemo prepoznati u domovini i nadam se da će svi shvatiti koliko je važna veza Bosne i Hercegovine kroz sve oblasti s V. Britanijom. Ogromna je mogućnost za ulaganja i pomoć u ostvarenju demokratije“, smatra Pašić.
Dodaje da je dijaspora do sada humanitarno pomagala mnogo, ali smatra da bi privrednici u BiH mogli potražiti dodatne ulagače u svoje projekte.
Menadžer Cerić: Potrebna nam je bolja podrška državnih institucija u Bosni i Hercegovini.
Danas oni pomažu izbjeglicama iz drugih zemalja
Menadžer organizacije Anes Cerić ističe da je koordinisanje bosanskohercegovačkom zajednicom u Velikoj Britaniji, koja broji oko 15.000 ljudi, s obzirom na geografsko prostranstvo i ukupnu populaciju, zahtjevnije. Trenutno, kako nam je kazao, nedostaju im udruženja na sjeveru Engleske i u Škotskoj. Ističe, i da pored geografske rasporstranjenosti, bilježe odličnu posjećenost njihovim aktivnostima.
„Racionalnom poslovnom strategijom uspjeli smo kupiti sopstveni centar, koji je zvanično otvorio Lord Bourne, tadašnji ministar za stanovanje i zajednice u vladi Tereze May. Iako naši građani nisu novčano učestvovali u kupovini Bosanske kuće, jer nije bilo potrebe za tim, dali su ogroman doprinos u renoviranju centra. Također, uspostavili smo odličnu saradnju s britanskim institucijama koje pomažu naš rad. Prema mnogima, naša zajednica je jedna od najorganizovanijih etničkih manjina na Ostrvu. Izdvojio bih odličnu saradnju s našim ambasadorom, NJ. e. Vanjom Filipovićem. Također, imamo odličnu saradnju s Britanskom ambasadom u Sarajevu“, istakao nam je menadžer Cerić.
Prilikom obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u Parlamentu Velike Britanije u društvu sa zastupnicom Aliciom Kerns (Foto: Bosnia UK Network)
Svake godine obilježavaju državne praznike Bosne i Hercegovine, organizuju sportska druženja, dane bh. dopunskih škola, komemoracije povodom godišnjice genocida u Srebrenici itd.
„V. Britanija je jedina zemlja izvan Bosne i Hercegovine koja obilježava genocid u Bosni na nacionalnom nivou“, podsjetio je Cerić.
Ponose se time što su posljednje dvije godine Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine obilježili u Britanskom parlamentu uz prisustvo velikog broja parlamentaraca i lordova. Osim toga, na proslavi 25. godišnjice organizacije ugostili su izaslanika Kraljice Elizabethe.
Ne zanemaruje veliki doprinos bosanskohercegovačke zajednice, posebno kroz lokalna udruženja: BH Community UK, Bosanskohercegovački savjetodavni centar London, Bosanskohercegovačka Asocijacija Hertfordshire, BH Asocijacija Coventry, BH Asocijacija Birmingham, BH Asocijacija Derby i BH asocijacija Manchester i Udruženje žena.
U razgovoru nam je kazao da su posebno ponosni što su izašli u susret sirijskim i ukrajinskim izbjeglicama te im pomogli da se bolje integrišu u britansko društvo. Trenutno, u Bosanskoj kući je aktivna sirijska škola sa 150 polaznika, a planira se pokretanje i ukrajinske škole, za što im treba prostor. Te aktivnosti podržava Britanska vlada i općina Birmingham.
Inače, Cerić ističe da je rad Bosna UK Network organizacije prepoznat na Ostrvu te im je u februaru uručena nagrada i u Domu lordova. Čak je BBC reportažu o otvorenju Bosanske kuće prikazao u udarnom terminu.
„Rezultat svih gore navedenih uspjeha je i to da nam je potreban veći centar tako da smo trenutno u procesu kupovine bivše policijske stanice. Riječ je o objektu od nekih 1.000 kvadratnih metara, s parkingom i dvorištem, a uz to i na odličnoj lokaciji“, upoznao nas je. Također, nedavno su ih uposlenici općine Birmingham nominovali za Kraljevu nagradu, a riječ je o najvećem priznanju u Velikoj Britaniji te je sama nominacija uspjeh, no, kako veli, sačekat će jesen i, možda, još ljepše vijesti.
Potrebna je veća podrška institucija Bosne i Hercegovine
Dodaje da je saradnja s domovinom primarna aktivnost.
„Insistirali smo na rješavanju pitanja dijaspore, kao što je dvojno državljanstvo, regulisanje radnog staža, priznavanje diploma stečenih u inostranstvu, dopunsko obrazovanje i dr.“, pojasnio je.
Ukazuje da im je za aktivnosti potrebna bolja podrška državnih institucija u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o bh. dopunskim školama i udruženjima. Ne smatra da su prepreke finansijske prirode, već je potrebno više razumijevanja.
Susret predstavnika Bosnia UK Network s članom Predsjedištva Bosne i Hercegovine Denisom Bećirovićem (Foto: FB Bosnia UK Network)
„Mi uspijemo da organizujemo obilježavanje Dana nezavisnosti BiH u Parlamentu V. Britanije, a u cjelokupnoj organizaciji takvog događaja najveći problem je bio naručiti suvenire iz BiH koje smo planirali pokloniti prisutnima!? To ne bismo trebali da dozvolimo“, kazao nam je on. Ukazujući na njihov primarni fokus, podsjeća da je polovinom maja njihova delegacija održala sedam radnih sastanaka u državnim institucijama BiH, Između ostalog na sastanku s članovima predsjedništva BiH Komšićem i Bećirovićem ponudili su da Bosnia UK Network osigura materijalne i tehničke uslove za otvaranje Konzulata u Bosanskoj kući u Birminghamu. Pored toga, državnoj Agenciji za promociju stranih investicija u BiH (FIPA) i Vanjskotrgovinskoj komori BiH ponudili su da zajednički organiziraju promotivne skupove u UK u cilju promocije mogućnosti investiranja u BiH te da osiguraju sve materijalne i tehničke uslove da FIPA I VTK otvore svoje kancelarije u Bosanskoj kući. Prilikom sastanaka u Ministarstvu za ljudska prava i Ministarstvu civilnih poslova s Hurtićem, odnosno Husićem, pomoćnikom ministra, pozvali su ih na 24. susret bh. dopunskih škola u V. Britaniji, a Husiću su predložili da zajednički organizuju online seminar za nastavno osoblje bh. dopunskih škola u V. Britaniji. Saradnju s Britanskom ambasadom u BiH su nastavili razgovorom s Helen Flewker te razgovarali o mogućnostima uvođenja direktnih letova iz UK za BiH i viznoj liberalizaciji za državljane BiH.
„Pored lakšeg dolaska naših građana u domovinu, vjerujemo da bi rješavanje ovih pitanja u mnogome unaprijedilo privrednu i kulturnu saradnju V. Britanije i Bosne i Hercegovine“, istakao je Cerić.
Nastavnik Bolić: Mogu sa sigurnošću da kažem da će potreba za bh. dopunskim školama postojati i u budućnosti
Decenije rada dopunskih škola
Posebno je istakao značaj bh. dopunskih škola o čemu smo razgovarali i s nastavnikom jedne takve škole pri dijasporskoj zajednici u Birminghamu Emirom Bolićem.
On je u dopunskoj školi aktivan već dvadeset godina, a škola funkcioniše od 1995. godine.
„U početku, škola je radila prema programu Pedagoškog zavoda Republike Bosne i Hercegovine. Kada je Ministarstvo civilnih poslova BiH, po odluci Vijeća ministara, izdalo Nastavni plan i program za predmete dopunske nastave djece državljana BiH u inozemstvu (2005), naša škola je nastavila raditi po tom planu i programu“, informisao nas je Bolić.
Istakao je da je primarni fokus dopunske škole da djeca nauče maternji jezik.
„Na taj način omogućavamo da se ne osjećaju kao stranci u sopstvenoj domovini, da mogu komunicirati s rodbinom i prijateljima na maternjem jeziku“, kazao je on.
Trenutno, aktivna su četiri nastavnika i dva vjeroučitelja, a svake subote, tokom održavanja nastave, dva roditelja su dežurna te je ukupan broj ljudi uključen u rad škole oko trideset. Interes za dopunsku školu je značajan, kazao nam je.
„Kada ljudima približite značaj škole i kada vide rezultate, oni to itekako cijene i iz tog razloga i imamo ogromnu podršku roditelja svih ovih godina i oni su ti koji garantuju kontinuitet rada škole i u narednim godinama. Značajano je naglasiti da sva naša djeca po završetku dopunske škole odlično govore bosanski jezik. Uvijek težimo boljem. Nastojimo kroz primjenu novih tehnika i metoda učiniti nastavu zanimljivijom“, istakao je Bolić.
Ukazuje na to da dopunske škole obrazuju, ustvari, male ambasadore, a pomažu novim generacijama da održe vezu s domovinom, njihovom ili njihovih roditelja.
„Iz tog razloga mogu sa sigurnošću da kažem da će potreba za bh. dopunskim školama postojati i u budućnosti. A kakva je perspektiva, to je sasvim druga priča. Mi smo sretni da u Birminghamu imamo svoj vlastiti centar gdje održavamo nastavu tako da smo možda u maloj prednosti. Bez pomoći državnih institucija BiH teško se može reći da je svijetla budućnost našim školama“, veli on.
Čvrst temelj spoznaje o identitetu
Takvu dopunsku školu je od šeste godine do kraja osmog razreda pohađala i Nejira Gazibegović, danas izuzetno aktivna članica svoje zajednice. Rođena je u Velikoj Britaniji 2003. godine, dok je njen otac porijeklom iz Brezovog Polja uz rijeku Savu, majka iz Sarajeva, a djed iz Hercegovine. Ona je trenutno druga godina pravnog studija na Univerzitetu Birmingham City. Volonter je Bosanskog KUD “Fahira Hasedžić“, osnovanog 2002. godine.
Nejira: Zajednice moraju da jačaju paralelno s vremenom u kojem omladina odrasta, kako bi osigurale sopstveni opstanak
„Te subote su bile dani radosti, jer sam se viđala sa svojom bosanskom rajom i zajednički smo dijelili i prepričavali simpatične doživljaje naših starijih generacija i njihova iskustva“, kazala nam je ona.
Potvrđuje u kojem intenzitetu je dopunska škola posvećivala pažnju podučavanju bosanskom jeziku.
„U školi smo uz igre i pjesmu, učili da bolje izgovaramo i razumijemo bosanski jezik. Učili smo i ćirilicu, kao i o znamenitostima Bosne. U sklopu bosanske škole sam pohađala i mektepsku nastavu, koju je predvodio naš vrijedni efendija Elvir Huseinović. Gradili smo čvrst temelj spoznaje o svome porijeklu i sudbinama koje su zadesile naše roditelje, od logora Batkovići, Trnopolje, Omarska, direktnih udara na kulturnu baštinu poput rušenja Starog mosta u Mostaru, Ferhadije u Banjaluci, do teških nostalgija za svojim ubijenim, stradalim i rasutim po cijelom svijetu. Mnogo je ta naša bosanska škola učinila dobrog, okupljala nas je, djelili smo iste radosti, sudbine i probleme“, kazala nam je.
Zahvalna je svojim roditeljima, učiteljicama Azri Bašić i Dževdani Gološ te prijateljima. Dodaje da danas škola broji četrdeset polaznika, i predvode je učitelj Emir Bolić te učiteljice Azra Bašić, Eldina Bolić i Alma Aganović.
Također, kazala nam je da je stanje mladih zadovoljavajuće. Većina ih se obrazuje, pojedini već rade, a drugi stižu oboje. Druže se kroz različite aktivnosti, a mnogi redovno posjećuju Bosnu. Identitet, ističe Nejira, čuvaju putem vjere, tradicije, kulture koz razne skupove i svečanosti.
Iskoristila je ovu priliku da se osvrne na lijepo iskustvo tokom pohađanja ljetne škole „Draga moja BiH“2017. godine u organizaciji Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta. Zahvalna je, kaže, reisul-ulemi Kavazoviću i svima koji su bili uključeni u organizaciju te ljetne škole – Neziru Haliloviću, Ibrahimu Mehiću i Zemiri Džinić.
Cijeneći rad Bosnia UK Networka ukazuje na važnost rada s mladima u kontekstu savremenog doba.
„Danas omladina funkcioniše sinhronizovano s informacijama koje posjeduju te je vrlo bitno na koji način i s kojom porukom će se ove zajednice predstaviti. Zajednice moraju da jačaju paralelno s vremenom u kojem omladina odrasta, kako bi osigurale sopstveni opstanak“, kaže Nejira.
Dodaje da je imperativ da jačamo individualnu i kolektivnu odgovornost prema domovini te je važno da se mladi uključe u rad organizacija u što većem broju. Da bi novim idejama osnažili temelje i budućnost Bosne i Hercegovine.
Za naredni period planirana je organizacija tradicionalnih susreta bh. dopunskih škola, 17. juna, potom program za Dan bijelih traka, sjećanja na genocid u Srebrenici, a, svakako, stalno teže proširenju organizacije. Također, nadaju da će do kraja godišnjih odmora imati i novu zgradu organizacije.
