Stvarna prijetnja evropskoj kulturi je fundamen-talističko širenje straha od navodne islamske prijetnje

Mešihat Islamske zajednice u Sloveniji u okviru obilježavanja 100 godina od izgradnje džamije u Logu pod Mangartom i 100 godina institucionalnog rada i djelovanja Islamske zajednice u Republici Sloveniji organizirao je svečani prijem u Ljubljani 24. oktobra 2017. godine. Prijemu su prisustvovali najviši predstavnici vjerskog, kulturnog i javnog života u Sloveniji: ljubljanski nadbiskup Stanislav Zore, ministar za kulturu Anton Peršak, bivši predsjednik Republike Slovenije Milan Kučan, gradonačelnik Zoran Janković, imami, članovi Mešihata i Sabora i mnogi drugi gosti.

U organizaciji kulturno-obrazovnog zavoda Averroes, u saradnji sa Islamskom zajednicom u Republici Sloveniji, 25. oktobra 2017. godine održana je u Ljubljani naučna konferencija „Stoljeće Islamske zajednice u Sloveniji“. Naučna konferencija je održana kao jedan od više programskih sadržaja koji su realizirani u povodu obilježavanja značajnog jubileja, stote godišnjice institucionalnog djelovanja Islamske zajednice u Sloveniji i stote godišnjice od izgradnje džamije u Logu pod Mangartom, koju su u 1. svjetskom ratu sagradili bošnjački vojnici u austrougarskoj vojsci.

Stoljeće Islamske zajednice u Sloveniji

Međuvjerski dijalog je ključan u savremenom svijetu, a u Sloveniji su postignuti značajni pomaci, međutim mora se konstantno raditi kako bi ostvareni nivo suradnje bio dugoročan i trajan, glavna je poruka sa otvaranja naučne konferencije pod naslovom Stoljeće Islamske zajednice u Sloveniji.

Muftija dr. Nedžad Grabus u uvodnom obraćanju je kazao da je džamije u Logu pod Mangartom izgrađena daleko od centra, no za razliku od tog perioda Islamska zajednica u Sloveniji doživjela renesansu, posebno nakon osamostaljenja Slovenije. Islamska zajednica je u proteklim godinama uredila pravni položaj i realizirala mnoge infrastrukturne projekte.

Muftija Grabus je pojasnio da u IZ razmišljaju o otvaranju ustanove za izvođenje gimnazijskog programa, sa naglaskom na jezicima u kojima se razvijao islam i islamska kultura. ‚‘Samo obrazovanje u slovenskom jeziku dugoročno može intergrirati Islamsku zajednicu u slovenski prostor‘‘, ocijenio je muftija Grabus.

Muftija je dodao da ga raduje što je Ured za vjerske zajednice Vlade Slovenije sastavni dio Ministarstva za kulturu, a ne Ministarstva za unutrašnje poslove, kao što je uobičajena praksa u mnogim državama Evrope.

Pomoćni ljubljanski biskup dr. Anton Jamnik je u svom pozdravnom govoru, kao i muftija Grabus, istakao dobru saradnju između Katoličke crkve i Islamske zajednice, te važnost međusobnog razgovora i slušanja.

Akademik Enes Karić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, upozorio je da je dijalog moralna zadaća islamskih intelektualaca, ‚‘posebno u vrijeme kada se pojavljuje radikalizam, kojeg je danas puno među muslimanima. Posebnu odgovornost imaju profesori teologije koji muslimane moraju podučavati elementima sekularnog društva.‘‘

Ministar za kulturu Anton Peršak, koji je bio počasni pokrovitelj konferencije, naglasio je da ukoliko ‚‘ne bude dijaloga, to će odvesti u netoleranciju‘‘. Slovenija je, prema riječima ministra, na dobrom putu jer je u Sloveniji do sada zabilježen visok stepen tolerancije.

Zanimljivo je da su, tokom razgovora nakon svečanog otvaranja konferencije, akademik Karić i ministar Peršak utvrdili da su kao potomci austrougarskih vojnika koji su se borili na Soškom frontu, sabrali kazivanja svojih djedova iz tog vremena u svojim romanima.

Pet panela o društveno-religijskim pitanjima 20. stoljeća

Nakon uvodnih obraćanja održano je pet panela, na kojima se raspravljalo o društveno-religijskim pitanjima 20. stoljeća, religiji, identitetu, političkim i društvenim vidicima religije, te međuvjerskom i međukulturnom dijalogu.

U okviru prvog panela pod nazivom Društveno-religijska pitanja 20. stoljeća, dr. Ivan Štuhec, sa Teološkog fakulteta u Ljubljani, govorio je o temi Autentični vjernik u demokratskoj državi. On je ukazao na Habermasove idejne i praktične modele suživota među religijama u laičkom, demokratskom, pluralnom i za religioznost otvorenom društvu.

Doc. dr. Osman Kozlić, muftija banjalučki, govorio je o temi Uzroci intelektualne, odnosno duhovne i moralne nestabilnosti u svjetlu (ne)razumijevanja svetih tekstova. Muftija Kozlić, između ostalog, istakao je glavne uzroke iskrivljivanja vjerskih učenja zbog kojih najviše trpe vjera i vjernici, te je upozorio na značaj pravilnog razumijevanja islama u okviru odgovarajućeg obrazovnog procesa.

Dr. Mateja Ratej, sa Instituta za kulturnu historiju u Ljubljani, govorila je o temi Slovenci i Srbi: od političkih elita do slovenskih sluškinja u Beogradu između svjetskih ratova do Miloševićevog ukopa 2006. god. U svom izlaganju istakla je ulogu Antona Korošca, vođe Slovenske narodne stranke, koji je bio katolički svećenik i jugoslavenski ministar za unutrašnje poslove.

Prof. dr. Nevzet Veladžić, sa Pravnog fakulteta u Bihaću, govorio je o temi Uloga reisa Džemaludina Čauševića u integriranju muslimana i Islamske zajednice u evropski civilizacijski okvir na početku 20. stoljeća. Rad se fokusirao na Čauševićevu percepciju muslimana i islama u novim društveno-političkim okolnostima, koje su se promijenile odlaskom Osmanskog carstva, kada se pred muslimane postavljaju novi izazovi.

Religija i identitet

Drugi panel održan je pod nazivom Religija i identitet. Prof. dr. Šaćir Filandra, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, govorio je o temi Islam i nacionalni pokret Bošnjaka u devedesetim godinama XX vijeka. Prof. Filandra govorio je o bošnjačkom nacionalnom pokretu koji je svoj ideološki profil nastojao definirati u skladu sa vlastitom tradicijom u kojoj su bile dominantne dvije kategorije: bosanskohercegovačka državnost i islamska duhovnost.

Prof. dr. Senadin Lavić, sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, imao je izlaganje na temu Bosna i Bošnjaci u kontekstu antibosanstva. Prof. Lavić je govorio o svođenju srednjovjekovne Bosne na naraciju o ‚‘bogumilstvu‘‘, te o tome kako je bošnjački narod tretiran samo kao religijska skupina, negirajući njegov identitet i bosanskohercegovačku državnost.

Denis Striković, student doktorskog studija, prezentirao je rad na temu Višeslojni identitet muslimana u Sloveniji, osobito u svjetlu popisa stanovništva, posebno iz 2002. godine. On je analizirao horizontalnu i vertikalnu stranu višeslojnosti identiteta muslimana.

Politički i društveni aspekti religije

Treći panel je održan pod nazivom Politički i društveni aspekti religije. Prof. dr. Dragan Potočnik, sa Filozofskog fakulteta u Mariboru govorio je o Odnosu politike i religije, odnosno politizaciji vjere. Istakao je da bi Toynbeyev doprinos iz 1923. godine i danas mogao biti primijenjen. Politizacija vjere se javlja na početku 20. stoljeća kada rat u ime ideologije postaje rat u ime Boga.

Mr. Nevzet Porić, generalni sekretar IZ u Sloveniji, predstavio je rad Prevodi Kur‘ana na slovenski jezik i njihova percepcija. Mr. Porić je sa teološkog i jezičkog aspekta analizirao prijevode Kur‘ana na slovenski jezik i to: Klemena Jelinčiča, Erika Majarona i prijevod Mohsena i Margit Alhady, te parcijalni prijevod Nine Svetlič. U svom izlaganju naglasio je specifičnost slovenskog jezika koji nema razrađenu i usvojenu vjersku terminologiju pa se zbog toga u svim prijevodima koristi biblijska terminologija, što otežava muslimanskom čitaocu razumijevanje tih prijevoda.

U okviru trećeg panela pročitan je sažetak rada dr. Janeza Markeša, o društvenim aspektima religije. Četvrti panel pod nazivom Međureligijski i međukulturni dijalog, ponudio je veoma zanimljive i sadržajne rasprave Doc. dr. Mari Jože Osredkar, sa Teološkog fakulteta u Ljubljani, govorio je o temi Dijalog između kršćana i muslimana. Dr. Osredkar se pozvao na Marie Therese Urvoy, francusku islamologinju, koja pravi veliku razliku između izraza dijalog među kršćanstvom i islamom te dijalog između kršćana i muslimana, što podržava i dr. Osredkar.

Dr. Mato Zovkić, profesor emeritus Katoličkog fakulteta u Sarajevu, govorio je o temi Kako kršćani i muslimani mogu razumski braniti vlastitu vjeru, a da ne karikiraju vjeru jedni drugih? Izlaganje je obuhvatalo slijedeća pitanja: Šta kršćani predbacuju muslimanima (širenje vojnom silom, današnja nasilja nekih muslimana u ime vjere)? Šta muslimani predbacuju kršćanstvu (iskazivanje božanske časti proroku Isusu, nasilje nad muslimanima u vrijeme križarskih ratova, današnja islamofobija u većinskim kršćanskim zemaljama)? U vremenu dijaloga možemo razumski braniti vlastitu vjeru, a da ne izrugujemo vjeru drugih.

Prof. dr. Srečo Dragoš, sa Fakulteta za socijalni rad iz Ljubljane, govorio je o temi Multikulturnost i multikultularizam, sa osvrtom na slijedeća pitanja: kako je moguće da su se muslimanima kršila vjerska prava zbog izgradnje vlastitog vjerskog objekta? Kako je moguće da je negiranje ustavom zagarantiranog prava eskaliralo u otvorenu islamofobiju koja je nova pojava u slovenskom društvu? I kako je moguće da se sve to desilo prije terorističkog napada na američki WTC (11.09.2001.) koji je, kasnije, bio glavni pokretač islamofobije na međunarodnom planu? Po njemu je svaka ksenofobija, netrpeljivost i streotipizacija inspirisana „odozgo“. Isto je moguće da se „odozgo“ zaustave takve pojave u društvu pri čemu je naveo pozitivan primjer gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića.

Dr. Marko Kerševan, profesor emeritus Univerziteta u Ljubljani, govorio je o temi Islam i muslimani u sekularnoj Evropi, te istakao da je nužan dijalog među vjerskim zajednicama prema određenim načelima sekularnog društva. Uvjeren je da sve velike vjerske zajednice uključujući i islamsku, mogu oblikovati pozitivan odnos do tih načela.

Islam u Sloveniji i Evropi

U raspravi o islamu u Sloveniji i Evropi, koja je održana u okviru petog panela, dr. Aleš Črnič, sa Fakulteta za političke nauke, govorio je o temi: Da li je islam prijetnja kršćanskoj Evropi? U veoma zanimljivoj analizi naznačenog pitanja, zaključio je da stvarna prijetnja današnjoj evropskoj kulturi nisu muslimanski imigranti, već fundamentalističko širenje straha od navodne islamske prijetnje. Sociolog i urednik časopisa Delo Ali Žerdin, predstavio je slovensko javno mnijenje o islamu u periodu od 1992. do 2016. godine, te je iznio statističke podatke o odnosu većinskog slovenskog stanovništva spram muslimana.

Dr. Enes Karić, govorio je o temi Prioriteti u muslimanskim diskursima o islamu u Evropi. Karić je svoje izlaganje prezentirao u svjetlu slike koja uramljuje najširi konglomerat najčešće suprotnih diskursa o islamu u Evropi, od islama prikazanog “u sukobu“, islama “koji je protivan“ onome što jeste pluralni i humanistički koncept evropskih društava, do islama koji je u muslimanskom diskursu formuliran plemenski, “tribalno“.

Muftija prof. dr. Nedžad Grabus, govorio je o temi Borba za dominaciju u tumačenju islama, te istakao da se Evropa danas u političkom i kulturnom smislu suočava s više različitih formi prakticiranja islama koje su posljedica imigracija i kriza u svijetu. Zato je pitanje organiziranog i institucionalnog djelovanja podjednako važno i za muslimane i širu društvenu zajednicu. U izlaganju je analizirao pitanja koja teorijski i praktično dominiraju u aktuelnim raspravama o islamu u Sloveniji i Evropskoj uniji.

Naučna konferencija pod nazivom Stogodišnjica IZ u Sloveniji ponudila je širok okvir sagledavanja različitih religijskih i socioloških pitanja i procesa u zadnjih stotinu godina u Sloveniji, te ponudila neke važne koncepte razvijanja i oblikovanja identiteta u savremenom evropskom društvu u budućnosti.