ramazanska-cestitka-banner.gif

Ured za hadž Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini objavio je danas poziv za prijave za odlazak na hadz 2019. godine.

hadz vijest2

Cijena odlaska na hadži ove godine iznosi 8.150,00 KM. Planirani odlazak - Sarajevo - Medina je od 29. jula do 04. august 2019. godine, a povratak  Džeda - Sarajevo od 17. do 23. august 2019. godine.

Rok za prijave je 20. maj 2019. godine a više informacija možete pronaći klikom ovdje.

Prvi let hadžija planiran je za rane jutarnje sate u noći s 5. na 6. septembar što znači da će hadžije za taj let već 5. septembra naveče napustiti hotel. Ured za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice je pokušao vanrednim letovima omogućiti raniji povratak onim hadžijama koji su naveli da imaju razloge za ranijim povratkom. Sačinjena je lista prioriteta tako što su od hadžija tražili da obrazlože potrebu za hitnim povratkom, pa su se na listi našle osobe “koje su imale rezervisane avionske karte prema evropskim i prekookeanskim zemljama ili rješenja o godišnjem odmoru. Naravno, nekim hadžijama smo morali vjerovati na riječ”, kazao je koordinator vodiča Izet Čamdžić. U Bosnu i Hercegovinu se vratio jedan avion sa hadžijama s te liste prioriteta.

Glasnogovornik Islamske zajednice:
Organizacija hadža će biti predmet detaljne analize
U povodu ovogodišnje organizacije hadža glasnogovornik Islamske zajednice Muhamed Jusić za "Preporod" je izjavio: "Islamska zajednica u BiH omogućavanje izvršavanja hadžskih obreda smatra svojom svetom dužnošću koja proizlazi iz šerijatskog nauka i fikhskih propisa prema kojima je pravo i obaveza veliju-l-emra da organizuje godišnji hadž. U tom smislu Zajednica ulaže velike napore kroz Ured za hadž i umru i druge organe kako bi se kvalitet organizacije hadža iz Bosne i Hercegovine unaprijedio.
Prema analizama koje imamo, a na osnovu upitnika koje su popunjavale hadžije, organizacija hadža je u proteklim godinama i pored poskupljenja uzrokovanog rastom cijena u zemlji domaćinu, bila na zavidnom nivou. I ove godine su sve naše hadžije u potpunosti obavile sve hadžske obrede. Ono što je javnosti poznato i o čemu se Islamska zajednica već očitovala jeste činjenica da kompanija s kojom je Ured za hadž i umru sklopio ugovor o prijevozu hadžija svoje obaveze nije ispoštovala. Velikim zalaganjem ljudi u Turkish Airlines-u, ali i vlade Republike Turske i Kraljevine Saudijske Arabije, pa i samog Divana kralja Selmana bin Abdulaziza, u rekordno kratkom roku je osiguran zamjenski prijevoz hadžija s tim da je povratak previđen nešto kasnije nego je to prvobitno bilo najavljeno. Čitava organizacija hadža, pa i detalji o organizaciji prijevoza, bit će kao i ranijih godina predmet detaljne analize. Islamske zajednica se još jednom izvinjava hadžijama i njihovim porodicama zbog eventualnih neugodnosti uzrokovanih dužim boravkom u Meki od onog planiranog".

U međuvremenu se prijavilo još nekoliko stotina hadžija zbog čega se ukazala potreba za još jednim vanrednim letom, za one koji se nisu mogli smjestiti u prvom avionu. “Pokušaji da sa najodgovornijim ljudima u Civilnoj avijaciji Saudijske Arabije riješimo pitanje još jednog termina su bezuspješni. Njihov odgovor je da su već riješili pitanje jednog aviona u vrijeme kada to nisu dozvoljavali drugim hadžijama”, rekao je rukovodilac Ureda Nezim Halilović Muderris.
Stanje hadžija je dobro i osim manjih prehlada hadžije nemaju nikakvih posebnih zdravstvenih problema. Ljekarski tim je obezbijedio dovoljne količine redovnih terapija za one kojima je to neophodno. Dok čekaju povratak svojim kućama hadžije imaju mogućnost da redovno odlaze u Harem jer im pozicija hotela omogućava da brzo i jednostavno putuju do Harema besplatnim prevozom autobusima. Hotel je od Harema udaljen nešto manje od 2.5km, za one koji se upute pješice. Hadžije koriste priliku da većinu namaza obavljaju u Mesdžidu-l-haramu jer jedan namaz u blizini Kabe vrijedi kao 100.000 namaza na bilo kojem drugom mjestu na svijetu.
Tragom natpisa na društvenim mrežama koje su prenijeli i pojedini mediji, pokušali smo zabilježiti argumente osoba koje na internetu iskazuju nezadovoljstvo, međutim kategorički su odbili dati izjave. Većina hadžija ovdje u Mekki izražava čuđenje ovakvim istupima i tvrdnje iznesene na internetu smatra zlonamjernim i neistinitim. 
“Zamislimo šta bi dao jedan dedo iz Krajine koji možda nikad nije imao priliku da posjeti Kabu a ima toliku želju! Šta bi dao samo da dođe jedan taj dan i provede ga u blizini Kabe? Dakle, mi imamo priliku da ostanemo još koji dan duže, tako da sam ja zbog svega toga sretan“, kazao je Nevad Alijagić iz Bihaća.
Zaista je hadž kompletan sabur, od prvog dana kada se krene na aerodrom do zadnjeg dana kada se sleti. Ja ovo govorim u svoje ime a zaista čovjek treba biti psihički spreman na hadž. Ono što je evidentno jeste da svake godine Allah da neko novo iskušenje ovoj organizaciji, neki problem. Međutim, ono što je sigurno jeste da se to sljedeće godine ne ponavlja, da to Islamska zajednica ukloni“, kazao je Damir Mandar iz Sarajeva.
“Ono što bih ja možda sugerisao jeste da se popravi malo hrana u Meki. U Medini je to bilo dosta bolje. Ovo što govore da su liftovi malo spori, međutim kada se pogleda kapacitet tog hotela, normalno je jer tu su umjesto dvije osobe sada tri ili četiri, što je sasvim normalno, time je i veće zagušenje, ali ipak to prolazi“, kazao je Nedžad Beganović iz Bihaća.

Sarajevo, 20. august 2018. godine (MINA)Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović uputio je danas Bajramsku čestitku vjernicima povodom nastupajućeg Kurban bajrama 1439. h.g.

Zbog loših sanitarnih uvjeta prilikom klanja kurbana samo je pitanje vremena kada će muslimani prestati primati kurbansko meso, zapravo počet će odlagati i neće koristiti meso nakon što ga dobiju od komšija i rodbine

Žrtvovanje kurbana kod muslimana je važan detalj vjerske, ali i kulturne prakse. Dok muslimani u BiH uslijed zakonskih regulativa imaju skoro potpunu slobodu u načinu žrtvovanja, odnosno klanja, kurbana, njihovi sunarodnjaci u inozemstvu već se suočavaju s regulativama Evropske unije koje su vrlo striktne kada je u pitanju ubijanje životinja, naročito što borci za prava životinja zbog neznanja žrtvovanje kurbana dovode u vezu sa zlostavljanjem životinja.
Zbog toga je u nekim zemljama Evropske unije zabranjeno klanje životinja za ishranu shodno određenim košer i halal principima. Zabrana klanja prema košer principima, koji se umnogočemu preklapaju s principe halal klanja, pogađa značaj dio i jevrejske populacije u Evropi, s obzirom samo da u Francuskoj živi treća najveća jevrejska zajednica u svijetu, u Velikoj Britaniji peta itd. Kada je riječ o muslimanima u Evropi, postojeće brojke pokazuju da samo u Francuskoj živi do 6 miliona muslimana, a u Njemačkoj preko četiri miliona. Drugim riječima, vjersko-tradicionalni propisi se moraju uskladiti sa zakonima Evropske unije.

Dilema oko omamljivanja

Princip klanja životinje u islamu, prema kojem se životinja prilikom klanja ne bi trebala omamiti ili pikovati, zakonske regulative Evropske unije odbacuju. Neke zemlje dozvoljavaju ili se vode javne rasprave o dozvoljenosti ovakvog načina klanja u slučaju vjerskog obreda. Generalno, prema zakonskim regulativama životinja se mora prvobitno omamiti pa tek onda klati. Prema islamu ovakav postupak je dozvoljen tek u krajnjoj nuždi. O tome govori i tekst fetve Islamske zajednice u BiH iz 2008. godine, koji je odgovor na pitanje da li je dozvoljeno koristiti pištolj za omamljivanje: “Bolje je izvršiti klanje kurbana na tradicionalan način, bez korištenja pištolja za omamljivanje. Ukoliko je neophodno njegovo korištenje, dozvoljeno je, ali samo pod uvjetom da ne umrtvljuje životinje i onemogućuje istek krvi.“ Naime, ukoliko bi životinja preminula tokom omamljivanja, meso te životinje je muslimanima zabranjeno, ali se dozvoljava, u nuždi, meso zaklane životinje koja je prethodno omamljena samo ako je životinja bila živa u trenutku klanja. To, naravno, ostaje nedoumica za brojne muslimane koji ne znaju da li je smrt životinje nastupila uslijed klanja ili uslijed omamljivanja a prije klanja, s obzirom da i Europsko tijelo za sigurnost hrane zahtijeva da životinja ne pokazuje nikakve znakove svijesti prije klanja. Uglavnom, ulaskom u Evropsku uniju muslimani BiH će se suočiti s ovim zakonskim ograničenjima, iako se tradicionalno vjersko obredno klanje još uvijek uobičava u nekim zemljama Evropske unije daleko od očiju državnih organa ili uz prešutnu dozvolu lokalnih, odnosno državnih organa, tokom vjerskih praznika.

Odnos prema kurbanu u BiH

Mnogo ozbiljniji problem pred muslimanima u BiH jeste ono što i sami već svjedoče svake godine, a to jesu nezavidni sanitarni uslovi u kojima se kurbani privatno ili organizirano žrtvuju. Samo je pitanje vremena kada će muslimani prestati primati kurbansko meso, zapravo počet će odlagati i neće koristiti meso nakon što ga dobiju od komšija i rodbine. Prilikom klanja kurbana kod kuća, brojni muslimani nemaju ni minimum sanitarnih uslova za ispravno i zdravstveno dozvoljeno klanje kurbana. Tokom kišovitih dana kurbani se prije klanja isprljaju, a nakon klanja u dodir s mokrom zemljom, možemo reći i nečistom, dolaze i dijelovi mesa. U toku ljetnih vrućina poseban problem jeste skladištenje mesa dok se pripreme pojedinačni dijelovi za dijeljenje, ali i odlaganje onih dijelova kurbane koji se ne koriste, poput unutrica, papaka, rogova i sl. Iz tog četverodnevnog sanitarnog haosa su nastala pitanja upućena Islamskoj zajednici šta činiti s ostacima kurbana i je li grijeh ostaviti ih mačkama i psima pored kontejnera. U suštini, grijeh je ne odložiti ostatke u kontejner, ako već nismo imali mjesto za ukopavanje u zemlju, jer odlaganje pored kontejnera u ljetnim danima može dovesti i do različitih zaraza. Također, svjedoci smo da se kurbani kolju uz brojne tehničke improvizacije, zbog kojih nerijetko stradaju i osobe. Nedovoljno obučene osobe, tačnije osobe koje ranije nisu imale priliku naučiti od nekoga kako se pristupa klanju, nastoje zaklati kurban što dovodi do maltretiranja životinje, kao i do opasnosti za prisutne osobe. U ranijem periodu kod Bošnjaka je najstariji član porodice poučavao druge ovom činu te na taj način prenosio iskustvo s generacije na generaciju, dok je danas čin klanja u mnogim porodicama svojevrsna egzibicija. Tu su naravno i tehnički nedostaci, poput alata za klanje i skidanje kože pa se životinje kolju kuhinjskim noževima bez posebne oštrice i oštrine itd. S druge strane, organizirano klanje kurbana u nekim selima, kada se nekoliko porodica skupi da pripreme kurban na određenom mjestu, uglavnom zbog korištenja usluga jed(i)nog mesara ili stručne osobe, također mogu izgledati prije kao pokolj, a ne čin žrtvovanja koji je ujedno i ibadet.

Prijedlog Islamskoj zajednici

S tim u vezi, čini se iznimno važnim da se činu klanja kurbana, kako bi se sačuvala svetost ovog ibadeta te ispunili svi sanitarni uvjeti, konačno počne prilaziti s određenim uređenjem cijelog procesa klanja. Pored toga, ovo je važno kako bi već postojao određen sistem kojeg je lakše modificirati prilikom ulaska u Evropsku uniju nego prepustiti Evropskoj uniji da kreira novi ili drukčiji sistem neprilagođen vjerskoj tradiciji muslimana u BiH.
Stoga, još uvijek neformalni prijedlog Agencije za halal certificiranje Rijasetu da se ovom procesu priđe krajnje odgovorno je itekako aktuelan. U tom smislu, muslimani u BiH, prema instrukcijama Rijaseta uz dogovor sa stručnim osobama, mogu težiti izgradnji zajedničkih mjesta za žrtvovanje kurbana u svojim džematima i medžlisima. Ova mjesta bi bila slobodna za sve članove Islamske zajednice, na kojima bi se uz sve sanitarne uvjete mogao zaklati kurban na određenom mjestu uz sistem oticanja krvi i odlaganja ostataka na jedno mjesto. Vjernici bi mogli lično žrtvovati kurban ili prisustvovati profesionalnoj pripremi kurbana. Kao što postoje musalle za zajedničko klanjanje, vrijeme je da muslimani uz Islamsku zajednicu razmišljaju o mehillama (el-hedju mehileh), zajedničkom u skladu s islamskim propisima i sanitarnim uvjetima Evropske unije mjestom za žrtvovanje kurbana.
00Sličica Želim Print

Iz njene priče i njenih riječi „Bog nas neće ostaviti“ možemo naučiti proces postajanja slobodnim čovjekom – odlukom o tome da se oslobodi sebe od drugih ljudi, ali i drugih od sebe. Hadžera odlučuje vjerovati Bogu, i u tome je njena sloboda.

 

Gospodaru naš!
Ja sam nastanio neke potomke svoje
U dolini jednoj u kojoj se ništa ne sije,
Kod Hrama Tvoga Svetoga, da bi oni,
Gospodaru naš, namaz klanjali.
Podaj da srca ljudi čeznu za njima
i opskrbi ih plodovima,
da bi zahvalni bili!
/Ibrahim, 37/

Kur’an, izvor kazivanja o Poslanicima, u jednom ajetu ljude podsjeća na povijest Mekke, mjesta današnje kible svih muslimana svijeta. U ovom ajetu, kako to saznajemo iz hadisa, Ibrahim, alejhisselam, uči dovu za Ismaila, alejhisselam, i njegovu majku Hadžeru, koju je nešto prije toga, ostavio u „dolini jednoj u kojoj se ništa ne sije.“
Muhammed, alejhisselam, u hadisu kojeg bilježi Buhari, opisuje ovaj znameniti događaj u kojem se odigrava prava ljudska drama. Priča je muslimanima poznata; Hadžera biva ostavljena s malim djetetom u uvjetima, koji je naizgled, osuđuju na patnju i smrt. Ona, ojađena, isprva dramatično traži od Ibrahima alejhisselam objašnjenje, a nakon njegove potvrde da ih ostavlja po Božijem naređenju, Hadžera zaključuje da Bog, nju i njeno dijete neće ostaviti. Njeno uvjerenje u konačnici, Bog obistinjuje, ali mu prethodi period neizvjesnosti, u kojem Hadžera u strahu trči između dva brežuljka, Saffe i Merve, tražeći spas za budućnost svoga djeteta. Brežuljci između kojih je trčala su, u Kur’anu opisani kao „Allahovi znaci“, a Hadžerino trčanje između njih, postalo je dijelom obreda hodočašća Mekki, hadža. Majka Ismailova, tako je postala nositeljica jedne od najinspirativnijih priča iz historije islama.
U mjesecu zu-l-hidždžetu, milioni muslimana iz cijelog svijeta pristizat će u dolinu Mekke da bi obavili hadž, jednu od pet islamskih obaveza, šartova na kojima počivaju temelji islama. U dane hadža, svake godine, stoljećima već, Mekku, blagoslovljeni grad, hodočaste vjernici i tako se ispunjava još jedno Božije obećanje – „Dolazit će ti pješke i na svakoj umornoj kamili, stizat će ti i iz svih kotlina dubokih.“ (Hadž, 27.)
Obredima hadža muslimane je poučio Muhammed, alejhisselam, i u njima su sadržani snažni simboli važni za pojedinca, ali i muslimansku zajednicu. Suština svih obreda je pokornost Bogu. U obredima hadža svako će pojedinačno, osamljen, a opet u društvu s mnoštvom drugih, tijelom i duhom, uprizoriti svetu povijest povezanosti Boga i čovjeka. Ovdje će, pored ihrama, tavafa, dana Arefata, boravka na Mini i Muzedlifi koji takođe, nose snažne poruke - sobom oživjeti i Hadžerinu dramu. Njoj namijenjenom, naizgled, strašnom sudbinom - Bog ju je učinio slobodnom. Njena sloboda od ljudi i ovisnosti o njima bila je preduvjet za ispunjenje njene, sudbine Ismaila, alejhisselam, i u konačnici, ispunjenje sudbine posljednjeg Božijeg poslanika, Muhammeda, alejhisselam. Hadžera, njeno trčanje i hidžra u slobodu, moralo bi biti krunsko podsjećanje muslimanima na važnost slobode. Iz njene priče i njenih riječi „Bog nas neće ostaviti“ možemo naučiti proces postajanja slobodnim čovjekom – odlukom o tome da se oslobodi sebe od drugih ljudi, ali i drugih od sebe. Hadžera odlučuje vjerovati Bogu, i u tome je njena sloboda. Spremna je da u slobodi, Ismailu, alejhisselam, osigura život bez straha i predanosti Bogu, te budućnost koju grade i imaju, kako se ovdje zorno pokazuje, slobodni ljudi.
Hadžerinog sina, susrećemo i na samom kraju hadžskih obreda – u znamenitom kur’anskom kazivanju o žrtvovanju, kurbanu. Samo ovoga puta Bog više ne kuša Hadžeru, pred njom se više ne postavlja najteži zahtjev – čistog povjerenja u Boga, niti odluke o slobodi, nego pred Ibrahima, alejhisselam, koji je na to upućen, nakon nje. Hadžeru, oslonac i odgajateljicu Ismaila, alejhisselam, ovdje možemo „vidjeti“ u riječima dječaka Ismaila: "O moj oče! Čini šta ti se naređuje, Naći ćeš da sam ja, ako Allah da, međ’ strpljivima".
U obredima uopće, pa i u obredima hadža postoji poruka; to nije puko oživljavanje priča i kazivanja, iz njih bi se morale čitati njihove istinske nakane. A jesmo li, danas, razumijevanje tih nakana iščitali za vrijeme u kojem živimo? Ako želimo razumjeti kako živjeti puninom islamskog života, morali bismo još jednom razmisliti o istinskim porukama kazivanja o onim odabranicima čije sudbine u obredima uprizorujemo.

00Sličica Želim Print

Stranica 1 od 7
© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro