U zapadnom dijelu Irana, oko 100 kilometara južno od grada Hamadan, nalazi se pećina Ali Sadr. Ona predstavlja najveću vodenu pećinu na svijetu koju godišnje posjećuje više desetina hiljada turista. Pećinu je moguće obići jedino čamcima jer je u potpunosti ispunjena vodom. Nekoliko kanala dugih po 10 kilometara vode do centralne prostorije čiji su stropovi visoki 40 metara. Stropovi su ukrašeni živopisnim stalaktitima, zidovi pećine drevnim crtežima a voda je bistra i prozirna do dubine od 5 metara. Pećina Ali Sadr je otkrivena 1963. godine te su njene ljepote još uvijek nedovoljno istražene.

Potrebni sastojci: 500 g brašna, 2 jaja, 2 dl mlakog mlijeka, 70 g istopljenog putera, so.
Za nadjev: 500 g faširanog mesa, 1 glavica crvenog luka, so, biber, malo ulja.

Priprema: Od brašna, jaja, mlijeka, putera i soli zamijesite tijesto. Razvite tijesto i isjecite ga na kvadrate koje treba nadjenuti smijesom od mesa. Stavljajte nadjev na kvadrate, a krajeve tijesta spajajte tako da dobijete trokutiće. Klepe kuhajte u slanoj kipućoj vodi. Gotove klepe ocijedite i naspite u široku zdjelu pa ih prelijte preljevom od kiselog mlijeka i bijelog luka, ili nekim drugim mliječnim preljevom po želji. Dekorišite rastopljenim puterom uz dodatak crvene paprike.

Na društvenim mrežama objavljene su fotografije iz Pakistana o kolektivnoj akciji države na uništavanju nargila- šiša. U saopćenju za javnost se pojašnjava da su istraživanja potvrdila štetnost utjecaja korištenja nargila-šiša na ponašanje omladine.
Akcija se odvija u sklopu projekta borbe protiv droge i i podizanja kulture izbjegavanju onoga što svijest omladine uništava. Službenici pojašnjavaju da mladi u Pakistanu zbog nargila postaju lijeni, nezainteresovani i nekorisni za društvo i zajednicu.

Četrnaest libijskih mjesta na sredozemnoj obali i u pograničnom području na jugu zemlje je po zahtjevu Tripolija dostavilo listu infrastrukturnih potreba u slučaju realizacije sporazuma EU i Libije o zatvaranju Sredozemnog mora za izbjeglice iz Afrike. Na listi se nalaze škole, bolnice, električne i vodovodne mreže, sportski centri, te nadzorne kamere i restrukturiranje policije navodi italijanski list Corriere della Sierra 
Italijanski ministar unutrašnjih poslova Marco Minntia je kazao da bi prvi koraci realizacije sporazuma trebali početi u Libiji s ciljem uspostavljanja privrednog programa „kako bi se mladi zapošljavali i udaljili od kriminalnih grupa“, te da Italija daje milijardu i po eura godišnje za zbrinjavanje izbjeglica, a „jedan dio tih sredstava se preusmjerava direktno u afričke zemlje“.
Predsjedavajući vlade nacionalnog jedinstva Fayiz as-Sarradsch je izjavio da bi ova saradnja bila ključ u sprječavanju propasti Libije koju ubrzavaju krijumčari izbjeglicama.
Mattia Toaldo, ekspert za ovu zemlju pri Evropskom vijeću za vanjsku politiku, podsjeća da su ciljevi Evrope i Italije u Libiji nedvosmisleni, a oni podrazumijevaju smanjenje broja migranata u ovo vrijeme predizbornih obećanja, kao i postizbornih procesa.
Predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani je u svojoj izjavio naveo sumu od šest milijardi eura za zatvaranje granice Libije na sjeveru i jugu.

Kako izvještava Al-Arabiya ezan Sirijca Mouaza an-Nassa koji je proučio tokom posjete Al-Hambri u Granadi i stavio na Facebook 7. septembra zabilježio je preko milion pregleda za kratko vrijeme. Njegov ezan je, također, izazvao oduševljenje kod turista koji su u to vrijeme obilazili ovu danas jednu od najljepših španskih znamenitosti koja predstavlja trag i dragulj islamskog naslijeđa u ovoj zemlji

Samit Organizacije islamske saradnje (OIC) o nauci i tehnologiji, koji se održao od 10. do 11. septembra u glavnom gradu Kazahstana Astani, predstavlja prvi samit koji je OIC posvetio razvoju znanosti i tehnologiju u islamskom svijetu. Samit je održan u sjenci brutalnog nasilja i ubilačkih napada vojske i budističkih militanata koje provode nad muslimanskom manjinom Rohinja u Burmi usljed kojih je od 25. augusta sklonište u Bangladešu zatražilo 313.000 ljudi.
“Sve međunarodne organizacije, a posebno mi iz muslimanskih zemalja, moramo zajednički raditi i iskoristiti sve resurse da zaustavimo nasilje nad muslimanima Mijanmara“, poručio je turski predsjednik Redžep Tajjip Erdogan na otvaranju samitu u Astani. “Želimo sarađivati sa vladama Mijanmara i Bangladeša na rješavanju problema u toj regiji i sprječavanju dalje eskalacije humanitarne krize“, kazao je Erdogan ističući da je Turska već ponudila svaku vrstu pomoći vladi Bangladeša za zbrinjavanje muslimana koji su iz pokrajine Arakan izbjegli u tu zemlju.
Erdogan je ranije najavio da će pitanje stradanja mijanmarskih muslimana staviti i na dnevni red rasprava na predstojećoj sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Predsjednik Uzbekistana govorio je u ime azijske skupine, predsjednik Republike Mauritanija se obratio u ime arapske skupine, a predsjednik Republike Gvineje u svojstvu predstavnika afričke skupine.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović je u svom obraćanju učesnicima samita predložio, između ostalog, otvaranje međunarodnih centara za obrazovanje, istraživanje, inovacije i razvoj u nekoliko zemalja članica Organizacije islamske saradnje, od kojih bi jedan bio u Evropi.
Zemlje članice OIC-a izdvajaju tek 0,46 posto BDP-a za istraživanje i nauku, dok razvijene zemlje za naučna i tehnološka istraživanja izdvajaju dva do tri posto BDP-a. „Tek 1,5 posto tehnoloških patenata u svijetu dolazi iz muslimanskih zemalja. Prema Globalnom indeksu inovacija iz 2017. godine, niti jedna muslimanska zemlja se ne nalazi među 30 najboljih svjetskih zemalja po kapacitetu i uspjehu u inovacijama“, naglasio je Izetbegović, te naveo da je islamski svijet posljednjih decenija opterećen dugotrajnim oružanim sukobima i sektaškim podjelama, potaknutim ideološkim razlikama i nemilosrdnom geopolitičkom borbom usljed čega je u velikoj mjeri izgubio iz vida i zanemario obrazovanje i razvoj.
Izetbegović je napomenuo da muslimani čine četvrtinu svjetske populacije čiju trećinu čine osobe mlađe od 15 godina što predstavljaju ogroman potencijal za islamski svijet.
„Trebamo postaviti ciljeve koji donose vrijednost ne samo muslimanima nego i ostatku svijeta, jer tako postajemo relevantni u novom globalnom poretku“, istakao je Izetbegović te dodao da je duh islama inkluzivan i priznaje sve što je dobro i progresivno.
Akcentirao je i da nema islamske ili neislamske nauke, a da je sukob nauke i religije vještački i neprirodan fenomen.
Organizacija islamske saradnje (OIC) okuplja 57 država članica, što je nakon Ujedinjenih nacija (UN) čini drugom najbrojnijom međunarodnom organizacijom na svijetu. Bosna i Hercegovina u OIC-u ima status države posmatrača.
Predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbayev je na samitu pozvao na osnivanje fonda za znanost i tehnologiju, te ponuditi nagradu za znanstvenike u državama članicama, ističući kako će biti održana ceremonija za pokretanje ove nagrade.
Generalni sekretar OIC-a Yousef Ahmed al-Othaimeen je kazao da OIC trenutno radi na sveobuhvatnom programu stipendiranja, posebno u područjima medicine, inženjerstva, tehnologije i informatike za talentirane učenike država članica. Al-Othaimeen je napomenuo da zemlje članice OIC troše iz svojih BDP-a na istraživanje i razvoj više nego prije, te da su provedena značajna ulaganja u području visokog obrazovanja između država članica OIC-a a 17 univerziteta u državama članicama su među 400 najboljih svjetskih univerziteta.
Turski predsjednik Erdogan je u svom obraćanju naglasio da je položaj znanosti, istraživanja i obrazovanja u zemljama članicama OIC žalostan, jer su te države postale potrošači, a ne proizvođači znanosti, zbog čega su u lošijem položaju, posebno u oblasti cyber kriminala. Erdogan je izrazio spremnost svoje zemlje da razmijeni know-how i tehnološku i naučnu osposobljenost sa zemljama članicama ističući da islamski svijet treba jedinstvo i solidarnost.
Predsjednik Republike Pakistan Mamnoon Hussain je ovom prilikom imenovan za predsjedatelja Stalnog vijeća za znanstvenu i tehnološku saradnju (COMSTECH).

Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na odsjeku za historiju, magistarski rad je uspješno obranila Aida Mujezin-Čolo, uposlenica od 1995.godine u „El- Kalemu“, Izdavačkom centru Rijaseta Islamske zajednice u BiH. Pred komisijom u sastavu prof. dr. Enes Pelidija, mentor i član, prof. dr. Edin Radušić, predsjednik, i doc. dr. Fahd Kasumović, član, ona je obranila magistarsku temu „Čajniče i njegova okolina od uspostavljanja osmanske vlasti do kraja 16. stoljeća“. Primarni zadatak magistarskog rada bio je da na osnovu izvorne građe i relevantne historijske literature utvrdi vrijeme uspostave osmanlijske vlasti na području čajniča o njegove okoline, zatim teritorijalni opseg nahija Samobor, Pribud i Čajniče, koje su potkraj 16. stoljeća ušle u sastav Čajničkog kadiluka. Cilj istraživanja bio je urbani, privredni i demografski razvoj samog Čajniča, ali i razvoj seoskih naselja u nahiji Pribud.

U Galeriji Općine Novi Grad, u četvrtak, 7. septembra, otvorena je izložba pod naslovom Gazi Husrev-begova biblioteka u misiji nauke i kulture.
Spomenuta izložba slikom i riječju, predstavlja duhovno i kulturno bogatstvo koje ova institucija već stoljećima kontinuirano čuva. Na panoima i skeniranim slikama sistematično su predstavljeni svi segmenti naše knjiške građe od rukopisnih djela, stare štampane građe, dokumenata, periodičnih publikacija, ali i naših starijih i novijih izdavačkih projekata koji predstavljaju jednu zaokruženu cjelinu života i rada ove Biblioteke.
Od mnoštva naslova za ovu izložbu izdvojili smo one najvrjednije kao što su rukopisi Kur’ana: Mushaf  Fadil-paše Šerifovića, prepisan 1265./1849. godine, Prvi džuz Kurʼana - prijepis iz 16. stoljeća kojeg je Mehmed-paša Sokolović uvakufio za svoju džamiju u mjestu Sokolovići kod Višegrada.  Izložbom je obuhvaćen i najstariji rukopis koji se nalazi u Biblioteci, riječ je o djelu Ihja ulumi-d-din Ebu Hamida Muhammeda el-Gazalija. Rukopis je prepisan 1106. godine još za života njegovog autora, star je preko 900 godina, te predstavlja najstariju pisanu knjigu koja se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
Tokom ove izložbe posjetioci imaju priliku vidjeti i najzanimljivije radove sa tekstom na arebici, najstarije novine na osmanskom turskom jeziku, zatim nekoliko idžazetnama, djela sa pečatima koji govore o dobrotvorima naše Bosne i Hercegovine, izdanja Biblioteke i mnoštvo drugih sadržaja.
Ovom prilikom zahvaljujemo se Općini Novi Grad, njihovom načelniku g. Semiru Efendiću kao i uposlenicima na pruženoj prilici i dobroj saradnji na prezentovanju našeg kulturnog naslijeđa. Naša radost je još veća jer je ova izložba samo jedna u nizu dogovorenih aktivnosti čija realizacija se dešava u godini kada Gazi Husrev-begova biblioteka navršava 480 godina svoga kontinuiranog rada i djelovanja, a Općina Novi Grad 40. godina postojanja.