Prizori proljeća kada je lijep i sunčan dan, a tako je bilo oba dana ovog 21. i 22. aprila, u Bihaću kao da su oživjele slike sa kur'anskih stranica koje opisuju Džennet: prekrasno zelenilo i izbeharalo voće, a uređene avlije i njive dodatno upotpunjuje bistra rijeka Una koja cijeloj slici daje živost. U Bihaću se osjeća i vidi pomak na svakom koraku, a takva situacija je i u onom domenu koji se odnosi na aktivnosti i djelovanje Islamske zajednice na ovom području. Razlog moje posjete bio je dvostruk. Pozvan sam da održim tribinu sa vrlo zahtjevnim pitanjem: "Ko dirigira, odnosno, izvršava nered u muslimanskom svijetu?" Moj domaćin je bio Nazif Horozović, a tribinu je uz podršku Muftijstva bihaćkog i Medžlisa IZ Bihać realiziralo Udruženje građana "Život" iz ovog grada. Posebno mi je bilo drago da se tribina održala u muzeju Prvog zasjedanja AVNOJ-a, i naravno što su pored muftije Hasan-ef. Makića, glavnog imama Mensur-ef. Ćehića, većina prisutnih bili mladi ljudi. Koliko sam ispunio očekivanja od slušalaca, to ne znam, ali pitanja i interesiranja mladih ljudi nije manjkalo. Sutradan sam bio gost mog dragog prijatelja profesora Fuada Sedića, dekana Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću, a potom sam na poziv glavnog imama Ćehića održao predavanje i imamima ovog Medžlisa.

Grad tri medrese

Bihać je bio grad vakufa i medresa. Magistar Suad-ef. Mahmutović sačinio je sjajno istraživanje u kome spominje da su bihaćki vakufi nekada u svom posjedu imali preko 4 hiljade dunuma zemlje, tri medrese, 46 džamija, 137 kuća, 8 magaza, 12 dućana, 3 odaje, 2 zgrade, 1 pilanu, 1 pekaru, 3 kafane, 1 vodenicu, te četiri skele. Većina tog više nije u posjedu Islamske zajednice, oduzeto je, a danas Islamska zajednica posjeduje otprilike jednu četvrtinu nekadašnjega vakufa, uglavnom bi se to moglo odnositi na džamijski i popratni prostor.

Posljednji put sam u Bihaću bio 2007. godine kada se postavljao kamen-temeljac za Gradsku džamiju. Danas je ova džamija gotovo završena. Ostalo je unutrašnje opremanje i rješavanje prilaza i dvorišta džamije. Džamiju je u modernom stilu projektirao Aldin Saračević i kako su mi domaćini rekli to je učinio besplatno. O strukturi i glavnim projektima Islamske zajednice u Bihaću razgovarao sam, dok smo obilazili grad i centralnu džamiju, sa predsjednikom bihaćkog medžlisa Enver-ef. Moranjkić. "Danas u Bihaću ima 40 džamija, a pri Medžlisu IZ Bihać angažirano je 36 imama," govori mi ovaj rođeni žepčak, sin čuvenog rahmetli hafiza Mahmuda Moranjkića. U Bihaću živi i radi već skoro četiri decenije. "Ove preostale džamije su: jedna je u kasarni, a druga je u sklopu Islamskog pedagoškog fakulteta, te Gradska koja je još u gradnji. I ima gore mesdžid na Ovršec-gradu. Ostale džamije, njih 36 su popunjene što sa aktivnim imamima, što sa imamima koji rade po ugovoru u dijelu, jer još nisu ti džemati spremni da angažiraju stalnog imama," govori mi Moranjkić. Enver-ef. je na mjestu predsjednika Medžlisa Bihać naslijedio rahmetli Akaid-ef. Boja, kojeg u Bihaću i danas svi spominju po dobroti i čestitosti, te ističu njegovu veliku ulogu u uspravljanju i razvoju Islamske zajednice.

Gradska džamija pred završetkom

Kamen temeljac za Gradsku džamiju u Bihaću postavljen je 2007. godine. S obzirom da je sva zemlja za njenu izgradnju kupljena, do sada je ukupno sa zemljištem koštala 1.700.000 KM. Za potpuni završetak same džamije potrebno je, prema procjenama odgovornih u Medžlisu IZ Bihać još oko 150.000 KM. Dočim, za otkup okolnog zemljišta i izgradnju harema džamije kakav jednoj gradskoj džamiji priliči, po onom što vlasnici okolne zemlje i objekata traže, trebaće negdje blizu 400.000 KM.

Centralizacija članarine

Kao prioritetni projekat Moranjkić i nakon dobivenog povjerenja na proteklim izborima u Islamskoj zajednici iznosi jeste centralizacija članarine. "To sam radio prošle godine šest mjeseci, a i ovu godinu smo uzeli kao eksperimentlnu i uglavnom smo 90 posto tog posla uradili. Status imama je dobro promijenjen. Uradili smo centralizaciju sa tri kategorije visine članarine ovisno o veličini džemata, da bi slijedeće godine, eventualno 2017. ta članarina bila jedinstvena. Uspjeli smo u tome u 35 džemata, jedino imamo jedan džemat koji je problematičan... U odnosu na prošli period, kada gledamo na plaće imama, one su stabilizirane i kreću se prema pravilniku od 800 do 1200 KM," ističe Moranjkić.

Bihaćki imami i džemati

Rekić Abdo (Bajrići), Skalić Adis (Bakšaiš), Mahalbašić Muris (Brekovica), Ćehić Mensur (Čavkići), Bajraktarević Izet (Čekrlije), Dedić Haris (Ćukovi), Kozlica Fuad (Duljci), Baltić Remzija (Fethija), Jusić Safet (Gata), Bajrić Eldin (Golubić), Bajrić Arif (Gornji Srbljani), Osmanović hfz. Abdurahman (Harmani), Moranjkić Enver (Harmani), Duraković Sead (Hatinac), Šahinović Izet (Izačić), Fileković Semir (Jezero), Imširović Nihad (Kamenica-Muslići), Altić Alen (Klisa), Sadiković Emsad (Kulen Vakuf), Nahić Senad (Mala Peć), Mašić Mehmed (Mali Lug), Vojić Amel (Orašac), Kurić Adnan             (Papari), Veladžić Muhamed (Pokoj), Gobeljić Haris (Prekounje), Rekanović Izet (Pritoka), Spahić Mujo (Ribić-Orljani), Beganović Mehmed (Ripač) Halilagić Jasmin (Ružica) Begić Safet (Sokolac) Hodžić Amir (Spahići) Baltić Eniz (Turija-Vrsta), Čavak Amir (Veliki Lug), Hodžić Hamza (Veliko Založje), Hrnjica Midhad (Vikići), Gračić Munir (Vinica).

U Medžlisu IZ Bihać kao jedan od glavnih prioriteta ističu završetak i otvaranje centralne Gradske džamije. "Mi smo od prošle godine do danas ogroman dio posla uradili. Očekujemo u toku ove godine da bismo tu Gradsku džamiju mogli u potpunosti staviti u funkciju, s tim što je nećemo uspjeti ove godine zvanično otvoriti, jer ćemo pokušati dokupiti zemlju oko nje. Naime, postojeći okoliš nije dovoljan i teško je to dovesti u neki red. Inače džamija je osim nekih detalja potpuno završen, a sad se baziramo na suteren koji je također isto toliko prostran kao i džamija sa abdestahanama i mektepskim učionicama," kaže nam Moranjkić dodavši da nakon završetka izgradnje Gradske džamije planiraju krenuti u izgradnju administrativnog sjedišta. Naime, kako smo saznali, zgrada u kojoj je danas smješten Medžlis IZ Bihać stara preko 40 godina, montažna je zgrada i očigledno je prevaziđena i po prostoru i po potrebama ovog medžlisa. Plan je da se u blizini Gradske džamije na parceli koja je u vlasništvu Islamske zajednice sagradi zgrada na partnerskim odnosima pri čemu bi Islamska zajednica dobila završen i kompletiran prostor. Nakon ovoga u Bihaću ne planiraju stati već izgraditi i svoje prostore i zgrade koje će izdavati pod kiriju. Vrlo ambiciozno, ali i potrebno za ovaj grad koji je ujedno i galvni grad Unsko-sanskog kantona. Domaćine smo upitali i o Preporodu i njegovoj čitanosti u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Predsjednik Moranjkić nam priznaje da Bihać nije baš na nivou na kojem bi trebao biti. "Nekad je to bolje funkcioniralo kad su imami to nosili u džemate. Unazad desetak godina ta aktivnost je zamrla. Ima nekoliko džemata sa značajnim brojem pretplatnika, i u tome bi se ovi mlađi imami trebali malo više angažirati," zaključuje.

Nakon predavanja koje sam održao imamima napravili smo zajedničku fotografiju svih imama ispred Harmanske džamije. Ono što je primjetno jeste smjena generacija. Imami su mladi i trećina ih je završila fakultete, a mnogi od njih uporedo s radom studiraju. Krajina i Bihać i ljepota njegovog proljeća očigledno je ogleda se i u energičnosti i pozitivnoj atmosferi koja vlada među ovim mladim ljudima.