Udruženje „Reis Mehmed Džemaludin ef. Čaušević“ iz Bosanske Krupe 17. septembra 2016. godine organizovalo je u Arapuši pete po redu „Susrete hadžija“, koji su upriličeni povodom dvadesetprve godišnjice oslobođenja općine Bosanska Krupa i u okviru „Septembarskih dana slobode“. Ovaj značajan događaj uveličalo je mnoštvo hadžija iz općina Unsko-sanskog kantona, mještani Arapuše, velik broj zvanica, predstavnika javnog, vjerskog, kulturnog i političkog života općinskog i kantonalnog nivoa. Susreti su obuhvatili više sadržaja, kao što je svečanost otvorenja šehidske česme, obilazak spomen kuće reisa Čauševića, okruglči sto uokvirili održavanje okruglog stola posvećenog velikanu među Bošnjacima reisu Džemaludinu Čauševiću, njegovom liku, prosvjetiteljskim pogledima i stremljenjima.

Otvaranje šehidske česme „Stara mahala“

Po lijepom vremenu jesenjskog dana u prijepodnevnim satima počelo je okupljanje hadžija. Njihov dolazak u Arapušu sa sobom je donio živost, ali i nadu da će izgradnja spomen kuće reisa Čauševića i već postojeća rodna kuća rahmetli generala Mirsada Sedića privlačiti veći broj posjetilaca tokom godine ovom pitomom i čuvenom mjestu. Iza podne namaza  nedaleko od džamije priređena je svečanost otvorenja česme „Stara mahala“, koja je izgrađena ne samo u čast šehida  mještana Arapuše, nego i bosansko-hercegovačkih.

Nakon ašereta, kojeg je proučio Nijaz ef. Hadžić, prisutnom auditoriju su se obratili predsjednik Mjesne zajednice Arapuša Izet Osmanagić i potpredsjednik udruženja „Reis Mehmed Džemaluddin Čaušević“, predsjednik građevinskog odbora Zijad Osmanagić, glavni imam MIZ-e Bosanska Krupa Hazim ef. Muzaferović i načelnik općine Bosanska Krupa Armin Halitović. Ukratko su podsjetili na odricanja boraca i šehida Armije Bosne i Hercegovine, njihovu žrtvu i doprinos slobodi naroda i države, te ukazali kako je šehidska česma nazvana po davnoj „Staroj mahali“ mali vid zahvalnosti i sjećanja na ono što su učinili. Na kraju su šehidsku česmu svečano pustili u funkciju demobilisani borci Armije BiH Husein Kurtović iz petog i Fahrudin Ibrahimović iz sedmog korpusa Armije BiH.

Obilazak spomen-kuće reisa Čauševića

Spomen-kuća reisa Čauševića, čiju izgradnju je iniciralo udruženje s imenom krajiškog alima i  koja se gradi oko četiri godine biće, ako Bog da, privlačna turistima i znatiželjnicima, jer će sadržavati reisove brojne eksponate, predmete i dio pisane ostavštine. Iako nedovršenu prisutni su obišli građevinu kako bi se upoznali s tokom njene izgradnje i planovima oko završetka kompletnih građevinskih poslova. Domaćini su bili predsjednik i potpredsjednici udruženja „Reis Mehmed Džemaluddin Čaušević“ Nijaz Tatarević, Asim Hadžić i Husnija Avdagić, najzaslužniji što je projekat započet, što je u fazi realizacije i što se, iako sporim koracima, ipak privodi kraju.

Okrugli sto o liku i djelu reisu-l-uleme Čauševića

Okrugli sto u cijelosti je razrađivao brojne aspekte poimanja, djelovanja i borbe reisa Čauševića za napredak muslimana i muslimanki Bosne i Hercegovine pa i šire u teškom historijskom razdoblju.  Zapaženim opservacijama u okruglom stolu učestvovali su glavni imam MIZ-e Bosanska Krupa Hazim ef. Muzaferović, predsjednik udruženja „Reis Čaušević“ Nijaz Tatarević, načelnik općine Armin Halitović, direktor medrese Džemaludin Čaušević u Cazinu Salih Dervić, predsjednik udruženja hadžija „En-Nur“ iz Bužima Nijaz ef. Hadžić, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću prof. dr. Fuad Sedić i bihaćki muftija Hasan ef. Makić.

Glavni referat na okruglom stolu podnijela je direktorica Instituta islamske tradicije Bošnjaka dr. Dževada Šuško na temu „Reisu-l-ulema Mehmed Džemaluddin Čaušević bošnjački identitet“. Dr. Šuško je, uz isticanje da je reis Džemaluddin bio naučnik, reformator, poliglota, prosvjetitelj, borac za ljudska prava muslimana, nepovredivost islamskih ustanova i vođa Bošnjaka u izuzetno teškim vremenima Prvog svjetskog rata i Kraljevine SHS, posebno tretirala znanstvenu izgrađenost reisa Čauševića, njegovo zalaganje za podizanje nivoa pismenosti među Bošnjacima i Bošnjakinjama, poticanje na jačanje bošnjačkog i vjerskog identiteta, ubrzavanje procesa reformatorskog zrijenja Bošnjaka i veću uključenost Bošnjakinje u kulturni i ekonomski prosperitet svoje zemlje.      

Završnicu afirmativnog referata obogatila je citiranjem važne i danas aktuelne poruku reisu-l-uleme Mehmeda Džemaluddina Čauševića: „Sve što se oko nas zbiva, blagostanje, sreća, napredak, kao i sama propast naša, ovisi o tome, kakvi smo mi. Budemo li mi ljudi od napretka i rada, uzvlada li među nama sloga i požrtvovanost, budemo li zadahnuti hamijjetom (patriotizmom), održimo li naš, od djedova naših naslijeđeni ponos, zasigurno ćemo doći do svake sreće i blagostanja. Budemo li se pak dali ljenosti i odvratnu životu, zavlada li među nama sebičnost i nesloga, eto nam najvišeg jada i nevolje. Skoro nikakav narod nije propao što ga je drugi upropastio, nego je upravo on sam sebe u vrtlog propasti bacio. Također se nije nikakav narod uzdigao i usrećio, ako sam sobom nije sreću potražio, i to odbacio od sebe ružna, a primio lijepa svojstva.“   

Kulturni dio susreta u Arapuši oplemenile su horskim nastupom 6 sestara Duraković sa izvođenjem nekoliko lijepih ilahija, kao i ženski folklorni ansambl KUD „Mladost“ iz Bosanske Otoke sa izvođenjem krasne koreografije.

Organizator je u toku programa dodijelio nekoliko zahvalnica institucijama i pojedincima koji su direktno ili indirektno pomogli i afirmisali izgradnju spomen kuće reisu-l-uleme Čauševića. Osmišljena i dobro posjećena manifestacija zaključena je ručkom s kojim su počašćeni svi učesnici.

O susretima su rekli: predsjednik udruženja Reisu-l-ulema Mehmed Džemaluddin Čaušević Nijaz Tatarević „Sretan sam što se planovi ostvaruju hvala Bogu. Kuća reisa Čauševića će se završiti i ostati trajnom uspomenom na ovog velikog, ponositog, hrabrog i učenog Krajišnika.Ovi susreti su pokazali da se upornost isplati i da će Arapuša postati turistička atrakcija, ako Bog da“. Predsjednik udruženja hadžija En-Nur iz Bužima Nijaz ef. Hadžić: „Udruženje hadžija iz Bužima će nastaviti podupirati sve korisne projekte, doprinositi izgradnji kulture življenja u duhu islama i afirmisati napredne ideje od koristi za Islamsku i društvenu zajednicu. Raduje me da se ovim okupljanjem u Arapuši podsjećamo reisu-l-uleme Čauševića, koji od nas Bošnjaka, koliko god da činimo, zaslužuje veće poštovanje“. Hadžija Zuhdija Osmanagić, koji živi u Kelnu više od 50 godina i jedan od najvećih donatora za izgradnju spomen kuće reisa Čauševića je rekao: „Gdje god mogu volim pomoći. Reis Čaušević je jedna od centralnih ličnosti Bošnjaka i otud naša obaveza da oživljavamo uspomene na njega i borimo se za ostvarenje nekih njegovih zamisli, i danas aktuelnih“.