Cilj konferencije je bio osvjetliti pitanje vakufa kao općeg dobra na različitim poljima djelovanja; obrazovnom, kulturnom, umjetničkom, socijalnom, humanitarnom kao i razgovarati o njegovom statusu u europskom pravnom redu.

Konferenciji su prisustvovali gosti: muftija dr. Mevlud Dudić, rumunski muftija Murat Jusuf, bugarski muftija dr. Mustafa Hadzi, muftija sarajevski prof. dr. Enes Ljevaković, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka mr. Esad Memić, zamjenik zagrebačkog muftije Mevludi Arslani, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH dr. Senaid Zajimović, glavni imam Medžlisa IZ Sarajevo dr. Ferid Dautović, glavni imam za Norvešku Senaid Kobilica, glavni imam Medžlisa IZ Zagreb hafiz mr. Aziz Alili Alili, mr. Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, prof. dr. Mustafa Hasani, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, predstavnici Islamske zajednice na Kosovu dr. Islam Hasani, direktor vakufa Islamske zajednice u Makedoniji Driton Dikena, glavni imam za Podgoricu i Nikšić Džemo Redžematović, profesor u Cazinskoj medresi mr. Suad Mahmutović, imami Islamske zajednice u Sloveniji i ostali gosti.

U subotu dopodne konferencija je zvanično otvorena, a na otvorenju je prisutne pozdravio muftija prof. dr. Nedžad Grabus, gradonačelnik Ljubljane g. Zoran Janković, direktor svjetske organizacije za vakuf g. Adel Mohammed Al-Sharif i predstavnik Generalnog sekretarijata za Vakuf Mansour Al-Saqabi.

Nakon svečanog otvorenja konferencija je počela sa radom sa šest sesija u kojima su izlagači govorili općenito o vakufu kao i o vakufima u državama iz kojih dolaze. U prvoj sesiji Vakufi kroz historiju  predstavljena je institucija vakufa u islamskom učenju u izlaganju muftije prof. dr. Enesa Ljevakovića i kulturno-civlizacijski značaj vakufa kroz izlaganje dr. Senaida Zajimovića. Sa drugom sesijom započelo je predstavljanje vakufa u jugoistočnoj Europi sa izlaganjem mr. Osmana Lavića, kakav može biti njihov sadržaj i namjera zatim je dr. Ferid Dautović predstavio novije primjere vakufnama u Sarajevu, a drugu sesiju je zaključila doktorica iz Ljubljane Sabina Mujkić govorivši o temi „Utjecaj vakufa na urbani razvoj gradova“, koji je predstavljao dio njene doktorske disertacije koju je uspješno odbranila u septembru na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani.

U trećoj sesiji izlagači su predstavljali vakufe i vakufname u svojim državama kao i izazovima s kojima se susreću, a izlagači su bili: dr. Mevlud Dudić, predsjednik Mešihata IZ u Srbiji, Murat Jusuf, rumunski muftija, Mevludi Arslani, zamjenik zagrebačkog muftije i Driton Dikena, direktor vakufa IZ u Makedoniji.

Na kraju prvog radnog dana konferencije učesnici su posjetili i gradilište Islamskog kulturnog centra i džamije u Ljubljani.

Sa četvrtom sesijom nastavilo se u nedjelju, 16. oktobra 2016. godine također predstavljajući vakufe i vakufname u jugoistočnoj Europi na primjerima zemalja Bugarska, Kosovo, Crna Gora i Albanija, a radove su predstavili: dr. Mustafa Hadzhi, bugarski muftija, dr. Islam Hasani, savjetnik muftije IZ na Kosovu, Džemo Redžematović, gl. imam za Podgoricu i Nikšić i Uran Kelaj, direktor ureda za Vakuf iz Albanije.

Uslijedila je peta sesija pod nazivom Status legata, vakufa i fondacije u europskom pravnom redu. Sesiju je svojim izlaganjem otvorio g. Urban Vrtačnik, advokat koji je aktivno bio angažiran u pripremi dokumentacije za početak izgradnje džamije u Ljubljani i koji veoma dobro razumije svrhu i smisao vakufa i fondacija, a njegovo izlaganje je bilo na temu Pravno uređenje legata u EU. Zatim je o perspektivama vakufa u EU govorio dr. Mustafa Hasani, a o razvoju vakufa u Sloveniji govorio je muftija prof. dr. Nedžad Grabus.

U zadnjoj sesiji predstavnik Islamske banke za razvoj Abdellah Muhammed i predstavnik Generalnog sekretarijata za vakuf Jassim bin Gaith predstavili su rad organizacija i njihovoj ulozi u razvoju društvenih i kulturnih vakufskih projekata.

Nakon uvida u stanje vakufa i izazovima s kojima se susreću islamske zajednice u jugoistočnoj Europi, učesnici su se složili da je pitanje vakufa u zemljama EU kada je riječ o pravnom statusu izrazito neriješeno i da treba uložiti dodatni napor kako bi se vakuf sačuvao u svom pravom smislu, a pogotovo namjeri.

Ovo je za Mešihat Islamske zajednice u Republici Sloveniji bila prva međunarodna konferencija i ovom prilikom se zahvaljujemo svima koji su bili dio ovog projekta, a pogotovo izlagačima koji su predstavili svoje poglede na pitanje vakufima i ostalima koji su aktivno učestvovali u diskusijama i na taj način doprinijeli plodnoj raspravi i zaključcima.

U narednom periodu može se očekivati i izlazak zbornika u kojem će svi predstavljeni radovi biti sjedinjeni i dostupni svima koje ova tema zanima.