Svečanom programu, u kojem je učestvovao i hor Behram-begove medrese iz Tuzle, prisustvovalo je nekoliko stotina građana, te mnogi zvaničnici općine Bosanska Gradiška. Domaćini su ovom prilikom uručili zahvalnice najvišim zvanicama.

Husein Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH, istakao je da ga raduje jer se ovdje na neki način ponovo uspostavlja povjerenje među ljudima, a to je najvažnije od svega.

"Obnavljajući i džamije i mostove, evo i medrese to je znak da osjećamo da domovinu BiH trebamo pomoći. Trebaju nam mostovi na Drini, trebamo se povezivati, a gradnja ovih objekata je najbolji način da se povjerenje među nama ponovo uspostavi", kazao je Kavazović.

"Ono što trebamo znati kao ljudi jeste da je jedan Gospodar Stvoritelj ljudi, a mnogo je svjetova, mnogo je ljudi insana i hajvana, ali je Jedan Onaj koji je stvorio sav taj svijet i On želi da taj svijet živi u miru da se voli i poštuje da budemo upućeni jedni na druge", poručio je on i dodao da ljude povezuje dobro.

Simbol razumijevanja i poštovanja

Haldun Koc, amabador Republike Turske u BiH, smatra da su ovakvi objekti simbol razumijevanja i poštovanja na ovom prostoru, a da projekti kao što je restauracija medrese i ponovna izgradnja džamija uspijevaju zaživjeti i ostvaruju se zahvaljujući dobroj saradnji Islamske zajednice i lokalne zajednice.

"Projekti koji imaju za cilj otvaranje radnih mjesta veoma su značajni i ovdje, kao i u cijeloj BiH. Mi kao Republika Turska imamo projekte za obnovu, održivi povratak, stvaranje radnih mjesta i koncentrisat ćemo se još više na ovo područje", kazao je on i najavio mogućnost otvaranja poslovnice Ziraat banke.

Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH, rekao je da mu je drago da imaju priliku proglasiti otvorenim objekat koji su obovili.

Vjerske zajednice uvijek su bile stabilizirajući faktori društva, rekao je on i dodao da je i ova medresa uvijek bila značajna sa aspekta potreba društva.

"Vraćamo Gradišci objekat koji je bio izuzet iz ruku IZ-a, protekli politički sistemi od Austrougarske do danas su uzimali, uzurpirali, pljačkali vjerskim zajednicama objekte koji su bili u funkciji društva i svi ti sistemi su nestali, a vjerske zajednice, vakufi su ostali", rekao je Zajimović.

Napomenuo je da bi se na Bosansku Gradišku trebale ugledati i druge opštine i izvršiti povrati imovine i prije nego što bude donešen zakon o restituciji.

"Najbolje što možemo pokloniti opštini uoči dana ove općine jeste ovaj objekat", rekao je on.

Adnan Ertem, generalni direktor Direkcije vakufa Republike Turske, u obraćanju prisutnima istakao je da se njegova delegacija već tri dana nalazi u BiH, navodeći da je bila sudbina da prisustvuju ponovnom otvaranju medrese u Bosanskoj Gradišci.

Objasnio je da kao vakufska direkcija vrše rekonstrukciju i restauraciju mnogih objekata u BiH, a da je restauracija ove medrese završena za šest mjeseci.

"Jedan od najvažniji razloga što smo za tako kratko vrijeme izvršili rekonstrukciju jeste pomoć načelnika opštine", rekao je Ertem i dodao da je njegova pomoć, kao i pomoć građana bila presudna za brzu rekonstrukciju.

"Nadam da će se ovim objektom služiti kako pripadnici islamske tako i pripadnici hrišćanske vjere", rekao je on.

Osman Kozlić, muftija banjalučki, pozdravljajući prisutne građane i visoke zvanice istakao je da turski narod - prijateljski narod.

"Pomogli su da se podigne Ferhadija, pomoći će i da se ponovo izgradi Arnaudija, pomažu i u infrastrukturnim objektima bez obzira da li se radi o muslimanima ili kršćanima", kazao je Kozlić. Naglasio je da ovaj objekat iako pripada Islamskoj zajednici i Bošnjacima pripada općini Bosanska Gradiška i svim njenim građanima.

Zejnil Latifović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Bosanskoj Gradišci, rekao je da je ova medresa jedan od sedam zaštićenih spomenika na području Bosanske Gradiške.

"Medresa će ako Bog da najprije da služi i u odgojno-obrazovne i kulturno-edukativne svrhe", kazao je Latifović i dodao da slijedi opremanje unutrašnjosti medrese za šta se nada da će uskoro pronaći donatora.

Zajedništvo imama, crkvenih otaca i župnika

Napomenuo je da je Bosanska Gradiška zdrava i perspektivna sredina, a da se ljudi uvažavaju "bez na to obzira ko su i šta su".

"Ovdje imami, crkveni oci i župnici zajedno sjede i kahvu piju, sjede i rade na istim projektima", kazao je Latifović i dodao da su tokom obnove medrese građani svih nacionalnosti iskazali podršku ovom projektu, a tokom obnove nije postojao ni jedan problem sa opštinskom upravom.

Zoran Adžić, načelnik općine Bosanska Gradiška rekao je da ova općina među prvim u BiH rješila pitanje povrata imovine, a mnogi vjerski objekti su sanirani i izgrađeni. Dodao je sa je sljedeći cilj otvaranje novih radnih mjesta jer je to najpotrebnije građanima kako bi mogli razmišljati o prosperitetu, a ne o prošlosti.

Radovi na obnovi medrese počeli su u maju prošle godine, a nakon što su tekli previđenom dinamikom završeni su početkom ove godine. Medresa će služiti kao administrativni centar Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Gradiška, ali i kulturno-edukativni centar gdje će Islamska zajednica organizovati seminare, predavanja, stručna usavršavanja.

Do nedavno se vjerovalo da je Derviš-hanuminu medresu, izgradila Derviš-hanuma Smailagić. Nakon što su pronađene fotografije jednog od dva tariha (natpisa) koji su ranije postojali na medresi, njegov prevod potpuno je promijenio raniju sliku objekta koji je 2003. godine proglašen nacionalnim spomenikom BiH. Naime, 1748. godine medresu u Bosanskoj Gradišci podigla je Aiša-hanuma Džinić koja je ostavila iza sebe tarih na toj medresi, dok je drugi na medresi bio tarih koji je govorio o tome da je Derviš-hanuma Smailagić obnovila medresu u 19. vijeku.

Medresa je nakon obnove u koju je uloženo oko 600 hiljada KM zadržala stari izgled, odnosno ima dvije prostorije koje su bile dershane, te šest prostorija koje su ranije korištene za spavanje učenika, a sada će biti kancelarije.

Medresa je bila u vlasništvu Islamske zajednice do 1973. godine, kada je oduzeta i od 1974. godine se koristila kao mjesni ured, za potrebe mjesne zajednice, a nakon toga pripala je Domu zdravlja, apotekama i bolnici. Poslije je služila i kao stambeni prostor i u njoj su bile četiri stambene jedinice.

Na inicijativu Medžlisa Islamske zajednice u Bosanskoj Gradišci, medresa je 2008. godine vraćena u vlasništvo i posjed Islamske zajednice.

Izgradnja Arnaudije 

Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH je putem svog partnera Direkcije vakufa Republike Turske osigurala neophodna vakufska sredstva i za finansiranje radova ponovne izgradnje džamije Arnaudija, jedine neobnovljene i neizgrađene džamije u Banjoj Luci nakon rata u BiH.

Njenom ponovnom izgradnjom Islamska zajednica će u potpunosti okončati realizaciju obnove i ponovne izgradnje svih u ratu porušenih džamija u Banjaluci. Kamen temeljac za njenu izgradnju položen je jučer.

Foto: Anadolija