digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Vijesti

Otvorenje Bijele džamije - Džamija oplemenila gornji dio grada

Autor: Bajro Perva Maj 20, 2017 0
Otvorenje Bijele džamije - Džamija oplemenila gornji dio grada

Džamiju su otvorili njeni vakifi Mevludin Delibašić, Iso Zaimović i Sejad Zaimović, koji su u izgradnju ovog džamijskog kompleksa uložili po 200.000 KM, te Hasan Atli ispred turske Fondacije Diyanet koja je uložila 100.000 KM početnih sredstava.

Pred nekoliko hiljada ljudi šestog je maja 2017. godine u džematu Kakanj II otvorena novosagrađena Bijela džamija. Njenim podizanjem grad Kakanj dobio je novi, možda i najljepši detalj na svojoj razglednici. Na svečanoj tribini uz reisu-l-ulemu Huseina ef. Kavazovića prisutni su bili i muftija sarajevski dr. Enes ef. Ljevaković, predstavnik Turske fondacije Diyanet Hasan Atli, glavni imam Medžlisa IZ Kakanj mr. Sulejman ef. Čeliković, predsjednik Izvršnog odbora MIZ Kakanj Nijaz Đokić, gvardijan Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci fra Željko Brkić, paroh kakanjski Dragiša Cvjetković, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Safet Softić, načelnik općine Kakanj Nermin Mandra, predsjedavajući Općinskog vijeća Kakanj Slaven Katičić i politički poslenik Niko Lozančić. Bili su tu i lokalni biznismeni i uglednici Mevludin Delibašić, Iso Zaimović i Sejad Zaimović koji su u izgradnju ovog džamijskog kompleksa uložili po 200.000 KM. U prigodnom programu učestvovali su hor imama Medžlisa Islamske zajednice Kakanj, hafizi iz Turske Adem Kevalči i Muhamed Mensur, te mlađahni Bilal Zukan, sin imama Abdurahmana ef. Zukana.

U kratkom i veoma sadržajnom obraćanju kao domaćin mr. Sulejman ef. Čeliković kazao je: „Ovdje je bio korov. Izvadili smo ga i oplemenili ovo mjesto. Ova džamija će, ako Bog da, vaditi korove iz naših srca, oplemeniti nas i naša srca i bit ćemo lijepi kao što je lijepa i ova džamija.“

Neposredno i emotivno bilo je i izlaganje muallime Elvedine Plasto: „Inicijativa za formiranjem džemata Kakanj 2 sa podizanjem Bijele džamije prerasta u lijepu priču. Dvadeset godina smo nestrpljivo čekali i upravo kada su mnogi odustajali, kada je strpljenje i ustrajnost popuštalo Allah Uzvišeni je dao bereket i nafaku i odredio vrijeme kada će se to ostvariti. Stoga smo Mu neizmjerno zahvalni na prilici da ćemo od danas sve naše ibadete, uspostavu i razvoj džemata obavljat ćemo u džamiji. A da će džemata ovdje i biti između ostaloga svjedoči i činjenica da će za deset dana završnom ispitu, hatmama u ovoj džamiji pristupiti 150 polaznika mektebske nastave.“

Općinski načelnik Nermin Mandra je uz ostalo kazao: „Izgradnja Bijele džamije svjedoči o čvrstoj volji kakanjskog naroda da ispuni svoja duhovna uvjerenja i na način da kupuje i koristi usluge domaćih privrednika. Ona svjedoči i o istančanom senzibilitetu svih kakanjskih privrednika koji dio svoje dobiti vraćaju narodu gradeći džamiju u kojoj će se duhovno odgajati nove generacije graditelja Kaknja i države Bosne i Hercegovine.To je savršeni krug koji odslikava slogu, međusobno poštovanje, solidarnost i zajedništvo koje krasi Kakanj.“

Džamije su duhovni čuvari našeg topraka

Hasan Atli, predstavnik Turske fondacije Diyanet, koji je inače savjetnik za vjerska pitanja u Ambasadi Turske u BiH, porijeklom Bošnjak, podvukao je: „Prije nego sagradimo sebi kuću prvo trebamo sagraditi mesdžid ili džamiju, jer u tim kućama učimo kako se trebaju voljeti ljudi i cijelo čovječanstvo. To su mjesta gdje se potpuno doživljava ljubav bratstva i zajedništva. Džamije su duhovni čuvari našeg topraka i vatana, kućni prag i domovina. Kao što riba ne može živjeti bez vode, tako i muslimani gdje god da žive ne mogu živjeti bez mesdžida i džamija.“

Ispred vakifa Bijele džamije govorio je Sejad Zaimović koji je kazao i ovo: „Nas trojicu većina od vas dobro poznaje. Drago mi je što smo Mevludin, Iso i ja, rođaci, prijatelji i poslovne kolege. Drago mi je što smo zajedno uradili ovaj hajr. Drago mi je što smo u nekim ranijim akcijama upoznavali naše ljude koji imaju daleko manje mogućnosti, a trude se i izdvajaju sredstva da bi napravili džamije po našim selima. Znam da je to posebno važno, posebno tamo gdje nema u finansijskom smislu bogatih ljudi. Međutim, kada je zajednica složna onda se sve može uraditi.“

Dobrota iz srca vjernika

Komentirajući stihove Muhammeda Ikbala u kojima podsjeća da se grade džamije sa velikim munarama, a u koje dolazi malo ljudi, muftija dr. Enes ef. Ljevaković je kazao: „Mi iz Bosne i Hercegovine šaljemo radosnu vijest rahmetli Ikbalu da naše džamije više nisu prazne. One su pune klanjača. Ostaje jedna druga opasnost koja prijeti svim narodima u BiH, svima nama. To je opasnost da ovi prostori i BiH u cjelini ne ostanu bez ljudi, jer bijela kuga hara i u bošnjačkim i u svim drugim sredinama. Moramo se pobrinuti i o ovome. Nemojmo dozvoliti da ovi prelijepi krajevi na ovom našem prostoru ostanu prazni.“

Na kraju je govorio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović. Donosimo nekoliko inserata iz njegove besjede: „Natječite se u dobru. Budite dobri ljudi. Gledajte da jedni drugima učinite što više hajrata. Nemojte biti jedni drugima neprijatelji. Mi jedni drugima jesmo ogledalo i jedni drugima moramo okrenuti lice i pogledati brata i sestru i primijetiti na njegovom licu i kada je radost, i kada je žalost. Sve to moramo vidjeti i jedni drugima pomoći... Temelj naše budućnosti je dobrota iz srca vjernika. Ako nje ima ima i budućnosti. Ako nje nema, nema ni budućnosti pa makar imali zlatne dvore oko sebe. Zato sve ljude u našoj domovini Bosni i Hercegovini sa ovog skupa hrabrimo da u svoja srca zasiju zrno dobra koje će koristiti i oni što će se tek rađati na ovim prostorima. To dobro u srcu imaju i vakifi ove džamije... Ostat će ovo dobro ovdje da povezuje vakife sa generacijama koje će se tek roditi. Ljude ne povezuje mjesto i vrijeme, ljude povezuju dobra djela i ideje. Ono što je dobro u nama prenosimo sa generacije na generaciju.“

« Stolac - Prikazan film i otvorena izložba fotografija Hafiz dr. Senaid Zajimović: Vakufski objekti služit će generacijama koje dolaze »
nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine