Fetva reisu-l-uleme o zekatu
Na temelju Kur’ana i Sunneta, u svojstvu poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini po ovlastima iz menšure, po kojoj su muslimani u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, te Bošnjaci izvan domovine članovi jedne Zajednice, obznanjujem da je izdvajanje zekata i sadekatu-l-fitra u fond Bejtu-l-mal Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini obaveza (farz) svakog muslimana i muslimanke, proistekla iz Kur’ana, Sunneta i idžma’a (koncenzusa) naše Zajednice.
U tim sredstvima je pravo siromaha i slabih, te pravo ispunjavanja potreba očuvanja, funkcioniranja i unaprjeđenja rada institucija i ustanova Islamske zajednice, koje iziskuju vrijeme i mjesto.

Zekat, jedan od pet stubova islama, veoma je važana ustanova koja značajno determinira stanje i odnose u muslimanskom društvu. Odgovarajući odnos i uređenje pitanja prikupljanja i raspodjele zekata je društvena obaveza koja ne bi smjela biti prepuštena volji pojedinaca. Primarna je odgovornost ulu-l-emra, predvodnika muslimana na određenom prostoru, da pitanje davanja, prikupljanja i raspodjele zekata urede na institucionalan način koji će polučiti najbolje rezultate i efekte za muslimansku zajednicu i društvo u cjelini. Prema mišljenju poznatog savremenog alima Jusufa el-Karadavija: „Zekat je strogo propisana obaveza (fardun minellah), ali u osnovi ne kao pravo ostavljeno volji pojedinca da ga oni u zavisnosti o jačini njihovog vjerovanja izvršavaju ili ne izvršavaju. Treba biti jasno, da zekat nije nikakvo individualno dobročinstvo niti milostinja. To je veoma značajna socijalna ustanova koju kontroliše zajednica, a kojom rukovodi određeni administrativni mehanizam i putem propisanog instrumentarija ubire zekat od obaveznika i raspodjeljuje ga u propisane fondove i namjenske potrebe. Ovdje nema nikakve razlike između bilo koje vrste imovine. Nadležni organi ubiru zekat od cjelokupne imovine, bez obzira da li je zahir (poljoprivredni proizvodi, stoka i sl.) ili batin (novac, trgovačka roba...), prema klasičnoj podjeli.“ (Dr. Jusuf Kardavi, Fikhuz-zekah, II/747)

Praksa IZ u Bosni i Hercegovini

Ugledajući se na praksu Božijeg Poslanika Muhammeda, a. s., i njegovih časnih nasljednika, koji su nakon njega bili na čelu muslimanske države, rukovodstvo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je prije četerdeset i devet godina odlučilo sistemski urediti pitanje prikupljanja i raspodjele zekata na ovim prostorima.
Najznačajniji dokument za uspostavu organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra je raspis Vrhovnog starješinstva Islamske zajednice u bivšoj Jugoslaviji o prikupljanju zekata i sadekatu-l-fitra u Fond Gazi Husrev-begove medrese i tumačenje šerijatskog propisa iz 1968. godine. Raspis i uputstvo za obračun zekata koji je objavljen uz taj raspis potpisali su reisu-l-ulema Sulejman ef. Kemura i Husein ef. Đozo, vjersko-prosvjetni referent. U raspisu je navedeno dvanaest preporuka i jasnih instrukcija za organizaciju akcije prikupljanja zekata, sadekatu-l-fitra i kurbanskih kožica.
U prvim godinama razvoja organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra, Vrhovno starješinstvo Islamske zajednice je objavilo nekoliko raspisa u kojima se naglašava potreba aktivnijeg učešća svih organa, službenika i pripadnika Islamske zajednice, kao i članova Udruženja ilmijje na jačanju akcije prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra i ističe njen ogroman značaj za Zajednicu.
U Sarajevu su 1976. i 1983. godini održana savjetovanja najviših organa Islamske zajednice u SFRJ o akciji zekata, sadekatu-l-fitra i kurbanskih kožica. To su bila dva veoma važna skupa koja su dala potrebnu teorijsku potporu i doprinijeli razvoju organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra. Učesnici na savjetovanjima su jednoglasno potvrdili raniju odluku o prioritetu fonda Fakulteta i medresa i da je u datim uslovima i datom trenutku, s obzirom na specifične uslove u kojima se nalazi Islamska zajednica, najispravnije davati zekat i zekatu-l-fitr u Fond Fakulteta i medresa (Fond Gazi Husrev-begove medrese).
Iz stavova Huseina ef. Đoze, čovjeka koji je dao veliki doprinos za ustanovljavanje i razvoj akcije organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra, možemo vidjeti principe i činjenice za kojima se povodilo tadašnje rukovodstvo Islamske zajednice u pitanju pokretanja, organizacije i razvoja organiziranog prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra. Đozo je navodio kao premisu činjenicu da Kur’an propisuje ustanovu zekata kao društveni instrument za podmirivanje potreba društvene zajednice i da je on obavezni doprinos za opće potrebe.
Također, je isticao da je Muhammed, a. s, shvaćajući da zekat predstavlja materijalnu bazu iz koje treba da se osiguraju sredstva za pravilno funkcioniranje društva i njegovih institucija, donio i odgovarajuća rješenja koja su bila u skladu sa potrebama prve islamske zajednice. Dao je koncepciji zekata odgovarajuću primjenu koja je najbolje odgovarala trenutku u kojem se nalazila islamska zajednica. Stoga je Đozo smatrao da je traženje novih rješenja kada je u pitanju primjena propisa zekata, ustvari slijeđenje Sunneta koji ne dozvoljava da se islamska misao zaustavi i okameni u određenom vremenu.
Đozo je također isticao da Islamska zajednica nema vlast da prisilno ubire zekat i sadekatu-l-fitr, ali da želi objasniti muslimanima da ona sa šerijatskog gledišta ima pravo da organizira prikupljanje i odredi prioritete u raspodjeli zekata i sadekatu-l-fitra. Smatrao je da svaki musliman koji ne da svoj zekat i sadekatu-l-fitr u fond za vjersku prosvjetu učinit će veliki grijeh i prema Bogu i prema Islamskoj zajednici.

Trostruka kontrola utroška iz Fonda Bejtu-l-mal

Fundamentalni principi na kojima počiva organizirano prikupljanje zekata i sadekatu-l-fitra, utemeljeni na osnovu šerijatskih propisa spomenutim raspisom Vrhovnog starješinstva Islamske zajednice 1968. godine, preko različitih odluka i mišljenja uvaženih naših alima, posebno su ojačani, u prethodnih nekoliko godina, fetvom reisu-l-uleme i Vijeća muftija. U novije vrijeme, 2011. godine, reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić je u ramazanskoj hutbi dao jasnu istrukciju o obaveznosti davanja zekata i sadekatu-l-fitra u Fond Bejtu-l-mal Islamske zajednice u BiH. Reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović je u ramazanskoj hutbi 2013. godine izdao fetvu o obaveznosti davanja zekata i sadekatu-l-fitra u Fond Bejtu-l-mal Islamske zajednice u BiH. Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH je potvrdilo ovu fetvu reisu-l-uleme.
Spomenute odluke i fetva imaju veliku važnost za očuvanje i dalji razvoj organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra u okviru Islamske zajednice u BiH. Stoga je jako važno slijeđenje i primjena ove fetve. Princip odgovornosti i prava ulu-l-emra da odredi principe i način prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra u jednoj zajednici i njegovo odgovarajuće shvatanje je od ključne važnosti za stabilnost i ravoj sistema prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra, kao i ukupnu stabilnost i razvoj Zajednice.
Pojam Fonda Bejtu-l-mal na našim prostorima prvi put je korišten u članu 12. Ustava Islamske zajednice u SFRJ iz 1990. godine. Sadašnji Ustav IZ u BiH, koji je donesen 1997. godine, predvidio je da sredstva od zekata, sadekatu-l-fitra i kurbana čine Fond Bejtu-l-mal i da upravljanje tim fondom propisuje Sabor IZ u BiH posebnim aktom. Izmjenama Ustava Islamske zajednice u BiH, donesenim u 2014. godini, propisuje se da pored Rijaseta i Sabora Islamske zajednice u BiH, raspodjelu sredstava iz Fonda Bejtu-l-mal određuje i Vijeće muftija i ono ima ključnu ulogu u raspodjeli, tako da prema aktuelnoj regulativi, postoje tri nivoa kontrole utroška sredstava iz spomenutog Fonda.
Sabor IZ u BiH je u aprilu 2004. godine donio Pravilnik o Fondu Bejtu-l-mal. Ovim pravilnikom definiran je Fond Bejtu-l-mal, ustanovljen je način punjenja i raspodjele sredstava iz njega, način upravljanja i druga važna pitanja za funkcioniranje Fonda. U članu 7 je propisano da Fondom upravlja Rijaset IZ u BiH. U članu 8 Pravilnika propisano je da se sredstva Fonda koriste za odgoj i obrazovanje u srednjim, višim i visokim obrazovnim institucijama koje djeluju u okviru Islamske zajednice u BiH ili je ona njihov osnivač, za održavanje i unapređenje mektebske nastave, za pomoć povratničkim džematima, kao i druge vidove islamskog rada koji se odvijaju kroz organe i ustanove IZ, a kojima se podiže vjerski kulturni, odgojni i obrazovni nivo muslimana, te za druge namjene koje su od opće koristi za muslimane i Islamsku zajednicu. Odluku Rijaseta o raspodjeli sredstava iz Fonda Bejtu-l-mal, mora potvrditi Vijeće muftija, a nakon toga i Sabor IZ u BiH. Pravilnikom o Fondu Bejtu-l-mal je predviđeno da Rijaset svake godine, prilikom definiranja raspodjele, utvrdi optimalan iznos sredstava koja će se iz ovog Fonda izdvojiti za pomoć povratnicima u razorene džemate i socijalno ugroženim kategorijama. Pravilnikom je, takoder, propisano da se akcija prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra sprovodi u organizaciji Rijaseta IZ u BiH i da se prikupljena sredstva posebno knjigovodstveno evidentiraju kao sredstva Fonda. Činjenica je da je sistem organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u periodu od gotovo pet desetljeća, koliko funkcioniše, bio stub stabilnosti i razvoja Islamske zajednice u BiH. U spomenutom periodu, sredstvima prikupljanog zekata i sadekatu-l-fitra u Fond Bejtu-l-mal dat je ključni doprinos za očuvanje, osnivanje i razvoj odgojno-obrazovnih ustanova Islamske zajednice u BiH, razvoj mektebske nastave i finansirano na stotine različitih projekata značajnih za opstanak, razvoj i unapređenje ukupnog stanja muslimana na ovim prostorima, kao i podršku široj društvenoj zajednici. Sistem organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra se iz godine u godinu unaprjeđuje na bazi dobre normiranosti i transprentnosti, doprinoseći daljem razvoju Islamske zajednice i cjelokupnog društva. Muslimani dajući svoj zekat i sadekatu-l-fitr u Fond Bejtu-l-mal, pored toga što na odgovarajući način ispunjavaju spomenute obaveze, pokazuju visok nivo svijesti i sposobnosti da budu dio organiziranog sistema koji putem jačanja Fonda Bejtu-l-mal jača jedinstvo i poziciju muslimana na ovim prostorima.