Ovim povodom Reisu-l-ulema se obratio prisutnima na uvodnoj sesiji četverodnevnog skupa kojim se ujedno obilježava dvadeset godina djelovanja ove organizacije kojom predsjedava dr. Jusuf el-Kardavi. Vijeće će se u ovom zasjedanju baviti pitanjima muslimanskih manjina u Zapadnoj Evropi te elaborirati više pitanja iz porodičnog prava, prijepornih pitanja oko utvrđivanja vaktije u nekim zemljama, halal ishrane i drugih pitanja specifičnih za evropski kontekst. Na kraju će biti usvojena i zajednička deklaracija.

MINA prenosi izlaganje Reisu-l-uleme u cijelosti:

U ime Allaha Milostivog, Samilosnog

Sva hvala pripada Allahu Milostivom. Neka su mir i spas na našeg Poslanika, njegovu porodicu i ashabe.

Koristim ovu priliku da se zahvalim našim domaćinima iz Turske i svima koji su se pobrinuli da se danas nađemo ovdje. Molim Uzvišenog da ih nagradi. Zahvaljujem se i dr. Husejnu Halaviju na brizi za rad Vijeća.

Posebno se zahvaljujem Šejhu dr. Jusufu el-Kardaviju, koji je jedan od prvih koji je uvidio potrebu da se pitanjima muslimanskog prisustva u Evropi bavimo institucionalno. On je među muslimanskom ulemom u islamskom svijetu prvi koji je razumio nas iz Evrope i shvatio da evropski muslimani ne mogu preuzimati gotova šerijatsko-pravna rješenja i fetve iz većinskih muslimanskih zemalja.

Poštovana ulemo,

Ukoliko bismo zajedno pratili poslaničku misiju Muhameda, a.s., vidjeli bismo da je on razumijevao i poštovao kontekst u kojem je živio i djelovao. Imamo toliko primjera da su se čak i propisi vjere prilagođavali kako bi odgovarali okolnostima u kojima su tadašnji ljudi živjeli i kako bi pratili njihovo duhovno, ekonomsko i svako drugo stanje. Tako se možemo prisjetiti da su i propisi vjere dolazili postepeno. Aiša. r.a. je jednom prilikom rekla: „ Da je prvo od Kur`ana objavljeno nemojte piti alkohol i nemojte činiti blud niko se ne bi povinovao.“ Mekanski period Muhamedove, a.s., poslaničke misije se jasno razlikovao od onog medinskog koji je uslijedio nakon hidžre. Čak je i dužina sura bila u skladu s okolnostima. Evropsko vijeće za fetve i istraživanja baštini ovaj poslanički nauk, njegov miraz, ono je to koje revnosno zagovara potrebu da se pri izdavanju fetvi u obzir uzimaju okolnosti u kojima ljudi žive.

Ono što su muslimani imali i koristili kroz svoju historiju i čemu ih je podučio i sam Poslanik, a.s., prve generacije ashaba i osnivači mezheba jeste da se koriste idžtihadom. Za budućnost muslimana u Evropi je od suštinskog značaja da vrata idžtihada ostanu otvorena. Etičke norme i temeljni nauk vjere se ne mijenja. Oni se ne prilagođavaju „vremenu“, nego se „vrijeme“ oblikuje prema njima. Ali pravna rješenja utemeljena na njima moraju u obzir uzeti okolnosti (zuruf) u kojima ljudi žive.

Braćo i sestre,

Muslimani u Bosni, Balkanu i ostatku Evrope se susreću s porastom islamofobije, mržnje prema muslimanima, njihovog etiketiranja i sumnjičenja. Tome su doprinijeli i neke neodgovorni muslimani koji su prekršili svete principe islama i svojim postupcima postali svjedoci protiv nas i našeg dina. Muslimani moraju učiniti sve da te neodgovornike vrate u okvire islama, a onda sve što mogu da predstave islam i njegovu civilizaciju u pravom svjetlu.

Nažalost, to je sve teže jer se u Evropi jedan ekstremizam i populizam hrani drugim. Zato je naša odgovornost veća.

Moramo razviti sistematski i institucionalni odgovor na islamofobiju i uspon radikalne desnice. Ali tom problemu ne trebamo pristupati kao problemu samo muslimana. Netolerancija i isključivost bilo koje vrste su problem čitavog društva. Zato u ovim inicijativama muslimani ne trebaju nastupati sami. Mi trebamo biti partneri sa evropskim vladama, nevladinim sektorom i drugim vjerskim zajednicama. To je naš zajednički problem kao što su naš zajednički problem ekstremisti koji u ime islama čine zločine. Postoje samo dobri i loši ljudi. I mi trebamo u Evropi praviti koaliciju dobrih ljudi.

Draga braćo,

Od prvog kontakta muslimana sa Kiprom, polovinom sedmog stoljeća, do danas islam je i evropska religija. Nije bilo godine niti desetljeća da muslimani sa svojom vjerom i civilizacijom nisu bili dio evropske svakodevnice. I judaizam i kršćanstvo su u jednom periodu historije došli u Evropu sa Bliskog istoka. Islam je kao i judaizam i kršćanstvo i evropska religija. Tako je bilo, tako će i ostati.

Zato je naše čvrsto stajalište da se podjednako može biti i musliman i Evropljanin. Dokaz tome su bosanski muslimani- Bošnjaci, naša braća Albanci i drugi autohtoni muslimani Balkana i Istočne Evrope.

Mi u Bosni smo spremni podijeliti svoje iskustvo življenja islama s našom braćom koji su od Evrope načinili svoj dom, kao što smo i spremni učiti iz iskustava drugih.

Zato nam trebaju platforme kao što je ovo Vijeće gdje ćemo slobodno promišljati našu budućnost u Evropi.

Na kraju molim Uzvišenog da nam da snage da zarad budućih generacija muslimana budemo na nivou zadatka.