U reagiranju stoji:

„Na medijskoj platformi internet-portalu časopisa „Crkva na kamenu“ što je službeno glasilo hercegovačkih biskupija a kojeg izdaje biskupijski Ordinarijat u Mostaru, objavljen je tekst pod naslovom „Opet oskrvnuće na stolačkome Križevcu“ autora don Željka Majića, generalnog vikara. Rečeni tekst don Majića predmetom je našeg osvrta i reagovanja kojeg upućujemo u javnost. Naime, povodom javnom oglašavanju don Majićevom je ispisivanje grafita na stolačkom Starom gradu čime je kako navodi došlo do „oskvrnuću Križa i Oltara na Križevcu iznad grada Stoca.“ Ispisivanje grafita u javnom prostoru i na javnim mjestima je pošast i nedjelo koje nedvosmisleno osuđujemo i ne prihvatamo kao valjan način slanja poruka u javni prostor. Čim prije što se putem tih grafita i sličnih natpisa u javni eter često šalju ružne poruke isključivosti, netolerancije, pa i otvorene mržnje prema onima iz drugih naroda, vjera, jezikā i kultura. Prostor Hercegovine, nažalost, očit  je primjer za takvo djelovanje u što smo se imali priliku uvjeriti i u posljednje vrijeme nakon izricanja pravomoćnih presuda vojnom i političkom rukovodstvu paradržavne tvorevine tzv. Herceg-Bosne, gdje su se na različitim lokalitetima ispisivale poruke koje nam vraćaju sjećanje na vrijeme progona, ubijanja, razaranja, zatvaranja u logore, mučenja i sve druge oblike torture kojima su bili podvrgnuti svi oni koji su se našli na putu realizacije monstruoznog paradržavnog projekta zvanog HR Herceg- Bosna. Gospodine Majiću, Vi u svome tekstu, opetujući ono što ne odgovara historijskim istinama i činjenicama, stolački Stari grad proglašavate Križevcem, služeći se već isprobanim metodom da sto puta izrečena kvalifikacija (čitaj nesitina) dobije svoje pristalice i kao takva se promakne u „historijsku činjenicu“ i koja se kao takva podmeće  i opetuje u tim i sličnim prilikama i navodima. Začuđujuće je gospodine Majiću da se u slučaju ovog incidenta Vi pozivate na to da je stolački utvrđeni i zaštićeni Stari grad pod zaštitom nadležnih Federalnih organa koji brinu o spomeničkoj baštini, a da izbjegavate navesti da je upravo ta instanca izrekla svoja stanovišta u vezi s nelegalnim radnjama i izgradnjom gdje se od njega pravilo mjesto katoličkog bogosluženja i Križnog puta.

Nema nikakve sumnje da smo za to da se zakoni nadležnih organa trebaju poštovati i provoditi, svugdje i u svakom primjeru, a nikako ne na selektivan način kako u rečenom primjeru Vi to promovišete. Taj princip nije dobar, jer zakon je zakon, kao što je presuda presuda i u tom ne može biti dvostrukih principa i standarda; da u jednom primjeru i na jednom mjestu vrijede, a na drugom mjestu i drugom slučaju se traži drugi obrazac i standard. Vaše direktno dovođenje u sumnju funkcionalnosti i doraslosti države, koju nažalost prizivate i vidite samo u ovim i sličnim slučajevima, a pri tom ne propuštajući priliku da je okvalificirate neuspješnom i nemogućom, navodi na zaključak kakvo je Vaše viđenje izgradnje onoga što je zajedničko dobro i opći interes. Vi to vidite mogućim i poželjnim samo na način da bude Vama i Vašem poimanju po želji. Jer kako drugačije da razumijemo Vaš kruti stav i crkvenu orjentaciju da se u javnom prostoru, na javnim mjestima, posebno utvrđenim gradovima i na visokim brdskim uzvišenjima podižu katolički vjerski simboli koji tu ne pripadaju ni po čemu. Vaše gledanje je isključivo. Primjećujemo da vi zagovarate i zalažete se za princip po kome je mjera slobode neselektivno postavljanje vjerskih simbola, obilježja, pa i nekih građevina.

Na taj način šalju se poruke da su to prostori isključivo za jednu religijsku grupu i jedan narod i da tu nema mjesta za druge. Nažalost, ne obazirete se i ne pitate se šta je s pripadnicima drugih religija koji te simbole poštuju kao vjerske svetinje, ali kada su na svome mjestu.

Ne iskazuje se opredjeljenje za zajednički život sa drugim religijama i vjeroispovjestima odašiljanjem poruka u javni prostor u kojima se on unaprijed proglašava eksluzivno prostorom jedne vjere i jedne nacije. Gospodine Majiću, ni u kom slučaju nismo za to da se reduciraju vjerske slobode i pravo na javno religijsko ispoljavanje vjere, ali ne možemo se saglasiti ni s pravcem kojeg Vi zastupate, a iz kojeg iščitavamo ekskluzivitet i pravo samo za jedne, a drugi, iako po svemu relevantan historijski faktor na tom prostoru, trebaju se povinovati moći i vlasti aktuelne politike koja nije ničim odmakla od one koja je ne tako davno brutalnim sredstvima Stolac i njegovu okolinu u potpunosti očistila od Bošnjaka i svih simbola njihove kulture i islamske vjere koju baštine i koju ljubomorno čuvaju. Rečeno čuvanje nije na štetu onih drugih konfesija i naroda!“

Stolac, 22. januara 2018.

Hadži Mersed efendija Šabanović

Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Stolac