digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Intervju

Prof. Jusuf Žiga: Jaz između bogatih i siromašnih sve je veći

Autor: S.Selhanović Februar 02, 2015 0
Prof. Jusuf Žiga: Jaz između bogatih i siromašnih sve je veći

-ističe sociolog dr. Žiga navodeći da je Evropa i svijet na primjeru bosanskohercegovačkog društva , nakon brutalne agresije, dozvolila i dodatno poratno mrcvarenje bosanskohercegovačkog društva koje je pokazalo i dokazalo svoju otvorenost i multikulturalnost

Sa uglednim profesorom dr. Jusufom Žigom, inače prvim predsjednikom Obnov iteljskog sabora IZ BiH, razgovarali smo o aktuelnom sociološkom i aktuelnom trenutku u svijetu i u našem bosanskohercegovačkom društvu. Razgovor smo započeli pitanjem:

U vremenu u kome živimo tehničko- tehnološka dostignuća su doprinijela progresu čovječanstva, ali su uveliko doprinijela i destruktivnom ponašanju. Kako kao profesor sociologije gledate na ovu vrstu dehumaniziranja i dovođenja u opasnost budućeg razvoja civilizacije i ljudskog roda općenito?

- U minulim vremenima tehnički izumi su, uglavnom, išli u prilog humaniziranja uvjeta života. Otkrićem točka, naprimjer, ili, parnog stroja, struje, telegrafa i da ne nabrajam, čovjeku su vlastiti izumi omogućili daleko veću učinkovitost u onome čime se bavi, uvelike ga zamijenili u obavljanju niza mukotrpnih poslova, smanjili ili u cjelosti mu otklonili određene hendikepe spram svijeta koji ga okružuje, oslobodili mu prostor za odmor i tzv. slobodne aktivnosti i tome slično. Međutim, u današnjem, svekolikom tehniziranju svijeta, paradigmatički kazano, sve se više sunovraćujemo u katakombe vlastitih učinaka, gdje će, ukoliko se s tim nastavi, tj. nametanjem i pristajanjem na diktate tehničko- tehnoloških izuma i tehniziranja naših života, prihvatanjem robotičkih manira i tjeskobe duha, neminovno, zgasnuti naša duša. Da ne bi bilo nesporazuma, da pojasnimo: Ne radi se ni o kakvom prizivanju povratka, recimo, ranijih petrolejki umjesto današnjih sijalica, primitivnih ralica umjesto multikultivatora, nekih košara umjesto konfornih kuća za stanovanje, makadamskih staza umjesto modernih saobraćajnica itd. Ovdje je riječ o bezočnom, a moglo bi ga se, u posljedičnom smislu, okarakterizirati i imbecilnim, atakom na samu prirodu ljudskog roda, pa čak i na planetarni poredak života, o preferiranju virtuelne zajednice u našim životima spram one stvarne, gdje se počinje umišljati da nam više ne trebaju ni drugovi, ni komšije, ni roditelji, ni bilo ko, o stampedu egoiziranog posvajanja svega do čega se može doprijeti. Mi jesmo, nesporno, unikatne individue, čak i onda kad se rodimo kao sijamski blizanci. Ali, jednako tako smo iskonski upućeni jedni na druge (što će reći da smo društvena bića). Ako izuzmete svega nekoliko čisto egzistencijalnih potreba, kao što su uzimanje hrane i vode, te, tu i tamo još ponešto, što nas se osobno tiče, sve drugo što činimo, a to je preko 95% našeg svekolikog životnog angažmana, ima smisla samo u komunikaciji sa drugim čovjekom. Zamislite da pričamo sami sebi, da pišemo knjige koje ćemo jedino mi čitati, da podižemo bolnice u kojima ćemo sami sebe liječiti, sportske objekte u kojima ćemo se samo mi takmičiti i da dalje ne nabrajam, na što bi to ličilo. Bojim se da smo prvi put u svekolikom povijesnom razvoju, barem otkako znamo za sebe, pristali na to da nad našim životima zagospodare strojevi koje sami produciramo, umjesto da nam oni služe…

Pažnja! Više pročitajte u printanom izdanju Preporoda broj: 2/1037 od 1.februara 2015.g.
Oznake
« Žrtve ostale van svih zakonskih rješenja u BiH Znanje je naš put »

Povezani članci (po oznakama)

nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine