Velić: U zadnje dvije godine 50 dženaza, a broj novorođenih jednocifren

Autor: E.S. Novembar 12, 2016 0

Admir Velić rođen je 18.06.1981 godine u Pobuđu, opština Bratunac. Završio je Behram-begovu medresu 2000., a 2005. započeo rad u džematu Pobuđe. Od 2006. obavlja dužnost predsjednika IO MIZ-a Bratunac.

Džemat pobuđe nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Medžlisa Bratunac i  graniči sa džematima MIZ Vlasenica (Nova Kasaba i Cerska). Na području džemata nalazi se preko 20 naselja te je po konfiguraciji razuđen. Jedan je od staih džemata. Prema predanjima džamija bi mogla biti iz XV ili XVI stoljeća. Sama gradnja džamije je bila identična džamiji na Kušlatu.

Koliko trenutno živi domaćinstava u vašem džematu i kakva je starosna struktura?

Prema zadnjim analizama koje su rađene u džematu Pobuđe se nalazi 120 domaćinstava od prijeratnih 600 u ukupnom zbiru 450 stanovnika. Nažalost u posljednje dvije godine zbog brojnosti predratnog stanovništva dolazi do smjene generacija te smo imali preko 50 dženaza  i iz dijaspore, i iz Federacije koji se kopaju u porodična mezarja. Broj novorođenih u istom periodu je ostao jednocifren, a također je primjetan i manji broj  povratka novih porodica, domaćinstava i penzionera iz Federacije i dijaspore. Sve nabrojano utiče na broj džematlija te dolazimo u poziciju održavanja broja bez mogućnosti rasta. Naravno ovo se odnosi na povratnike i njihov broj. Tokom ljetnih raspusta dolazak džematlija iz dijaspore i Federacije u mnogome povećava broj stanovnika  i poboljšava strukturu i društvena dešavanja. Uočeno je da na području džemata živi i školuje se preko 50 srednjoškolaca  i  studenata, također svake nove mektebske godine vršimo upis novih polaznika u ovoj 6, a u prošloj 15 polaznika. Zbrajajući ove podatke možemo reci da starosna struktura je vitalna i srednje dobi. Ovi podaci omogućavaju nam da uz jedan sistematičan pristup možemo poboljšati i olakšati uvjete života te doći u poziciju početka rasta populacije na ovom prostoru. U rađenim analizama nakon sagledavanja broja raseljenih džematlija Pobuđa  u BiH i dijaspori, došli smo do podataka da ukupno prijeratno stanovništvo našeg džemata grupisano je u  tri dijela i to: 1/5 se vratila/ povratnici; 2/5 živi u Federaciji BiH;  2/5 ( žive u dijaspori u preko 30 zemalja). U želji da stanje mjenjamo na bolje pokrenuli smo  projekat stimuacije članova IZ-e koji dobiju novorođenče sa 100 KM jednokratno.  Nažalost  očito je da samostalno  1/5 stanovništva povratnika ne može odgovoriti svim izazovima i problemima i da je neophodno uključenje i ostalih grupa a i prijatelja ovog kraja.

Nakon famoznog referenduma, je li se šta promijenilo i kakvo je raspoloženje kod ljudi po pitanju ovih političkih trzavica?

U godinama iza nas pokušavalo se normalizovati stanje u povratničkim sredinama. Nažalost, kada ta situacija počne biti zadovoljavajuća i kada trebamo napraviti iskorak u svim segmentima društva (ekonomskom, kuturnom, vjerskom, političkom) opet i iznova se kod ove populkacije želi probuditi i izazvati osjećaj nesigurnosti, straha,ugroženosti, neizvjesnosti, iščekivanja, prepuštenosti samima sebi. Džemat  Pobuđe je homogen po pitanju stanovništva i naselja tako da u odnosu na druga povratnička mjesta džematlije su bile pošteđene određenih stanja nesigurnosti i ugroženosti, ali sigurno je bio prisutan osjećaj neizvjesnosti i iščekivanja. Olakšavajuća okolnost je bila da je i opštinska administracija odlučila da ne postavlja birački odbor na predviđenom mjestu te je vrlo brzo normalizovana situacija u džematu i ljudi su se vratili svakodnevnim aktivnostima, uređenje  zemljišta, pripreme za  zimsku  sezonu sakupljanje poljoprivrednih usjeva,  građevinskih radova isl. Naravno, nakon toga dešavali su se i ostali događaji koji su u mnogome produžili ova stanja neizvjesnoisti i iščekivanja i usporavaju ili ponekada vraćaju unazad sami proces održivog povratka  i uspostavljanje  normalne društvene i političke situacije. Zbog same brojnosti povratničke populacije svaki potez izazivanja kriza i nesigurnosti  vrlo brzo se odrazi na cijelu populaciju i onemogućava nametanje novih ideja i  promišljanja. Naravno sva nova dešavanja povratničkoj populaciji omogućavaju nova iskustva iz koji siguran sam bez obzira kakvo stanje sada izgleda izlaze jači i samosvjesniji.

S obzirom na početak mektebske nastave, da li je trenutni plan i program može preraditi u toku godine te šta je ono što nedostaje kada je riječ o povratničkim džematima?

Sam nastavni plan i program, udžebnici i ostali sadržaji su sigurno urađeni na zadovoljavajući način. Mektebska nastava organizovana je u 9. razreda i shodno tome i izrada udžbenika i plana i programa  je urađena po tom principu. Nažalost ono što prati povrataničku populaciju u brojnim segmentima  prati i ovo područje a to je  tehnička i praktična primjena zajedničkih planova i programa koji su urađeni jednobrazno i jedinstveno. Prelazak nastavnog plana i programa i samih sadržaja nije upitan u smislu vremenskog okvira i rokova. Ono što je otežavajuća okolnost je način izvođenja i održavanje mektebske nastave u specifičnim okolnostima i situacijama. Manjak broja djece onemogućava izvođenje nastave po razredima, starosna struktura djeca onemogućava prelazak gradiva po pojedinim razredima (IX razred nije niko upisan kao polaznik u zadnje 4 godine). Shodno tome vrši se grupisanje polaznika u dvije ili tri grupe,te nakon toga sama grupa prelazi određene sadržaje pojedinačno svaki polaznika, a  nakon spajanja pojedinih nastavnih sadržaja grupa  zajednički obrađuje nastavni sadržaj. Ono što dodatno otežava izvođenje nastave jesu vremenski  uvjeti i udaljenost mekteba te u zimskom periodu dolazi do neredovnosti  polaznika na nastavi čime grupa ponovno dolazi u situaciju nemogućnosti realizacije zadanih aktivnosti. Da bismo izbjegli ovu sitauciju organizovano je više mektebskih punktova  a u planu je izgradnja dodatnih objekata u samim naseljima kako bismo u budućnosti sve materijalno-tehničke potrebe ispoštovali te uspješno sa polaznicima realizirali nastavne planove  po jedinstvenom  programu.

Prema vašem mišljenu imaju li mlađe generacije povratnika ambiciju za više i visoko školovanje ili su uglavnom u potrazi za osnovnim poslovima radi egzistencijalni pitanja?

Kao u svakoj zajednici  pa tako i ovdje  različite su ambicije, viđenja budućnosti i zanimanja stanovništva. U  slučaju mlađe populacije kao što je navedeno postoji veliki potencijal  koji nadamo se uz jedan ozbiljan pristup šire zajednice može dati dobre rezultate i poboljašti trenutnu sitauaciju. Zainteresiranost mlađih  je podjeljena u dva područja: radna mjesta i dodatno obrazovanje. Određeni broj srednjoškolaca se upisuje na različite fakultete (pravo, ekonomija, prirodne nauke, poljoprivredni, nastavnički smjerovi  i sl.)  također imamo upise i na postdiplomske studije određenog broja stanovnika kao i učešće na različitim edukacijama i seminarima koje organiziraju evropse NVO na ovom području (UNDP, USAID, MOZAIK i sl.) što pokazuje želju za obrazovanjem i dodatnom edukacijom čime se želi ostvariti bolja budućnost i unaprijediti kvalitet života. Ono što bi zajednica trebala uraditi i što će pokušati uraditi jeste usmjeravanje pojedinaca na ona područja koja su nedostatna i deficitarna npr. medicina, iznalaženjem  posebnih stipendija i stimulacija za one srednjoškolce koji se odluče na ovo područje čime bismo pokrili sva područja bitna za zajednicu obrazovanim kadrovima. Ono što ne zavisi samo od nas nego od šire zajednice jeste da se sadašnjim akademskim građanima omogući iznalaženje radnih mjesta kako bi kvaliteno odgovorili uređenju društva a time i naredim generacijama vlastitim primjerom pokazali da se obrazovanje isplati.

Grupacija koja je zainteresirana za radna mjesta vrlo često nakon završetka srednje škole ne mogu naći posao u svojoj struci te su prinuđeni raditi poslove izvan toga i uglavnom se radi o sezonskim poslovima. Zbog toga dolazi do pojave odlaska u veće centre Sarajevo, Tuzla pa i dijasporu. Nažalost imamo i pojedinačne slučajeve da su se neki odlučili zbog stanja i loše socijo-ekonomske situacije da rade na poljoprivrednim i građevinskim poslovima a da ne završe srednje obrazovanje. Zbog uočavanja takve situacije džemat je 2015 god pokrenuo pilot projekat stipendiranja socijalno ugrožene kategorije SŠ sa jednokratnom pomoći a nadamo se da ćemo u 2016/2017. god. uspjeti unaprijediti ovu aktivnost. Naravno, poboljšanje ove ativnosti i želje za dodatnim obrazovanjem zavisi i od općeg stanja u društvu u cjelini.

Cijeli intervju u prinatanom izdanju od 1. novembra

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija