digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Mišljenja

Odrastanje jednog naroda

Autor: Avgust 12, 2016 0
Odrastanje jednog naroda

Nisu Bošnjaci samo zapušten narod, kako je to već neko primijetio karakterizirajući njihovo duhovno i kulturno stanje. Bošnjaci su, kako drugi primjećuju, „neiživljen“ narod, narod koji još nije u potpunosti prebolio dječije bolesti. Ova konstatacija nosi niz implikacija koje u suštini govore da su Bošnjaci još u periodu odrastanja, zrijenja i konačnog formiranja.


Ono jeste da su dočekali da mogu samostalno, bez pridika sa strane i odozgo, otvoreno reći ko su, šta su i šta žele. No, nagla sloboda ih je u toj prevelikoj želji sputala. Propušteno su željeli što prije nadoknaditi. Pa, rekli su hop, a nisu ni skočili. Neki od njih su tako mislili da se zamjenom obuće, iz opanaka u cipele, odmah može sve riješiti. Međutim, treba znati da se nacija ne ostvaruje pukim ujedinjenjem sela i grada. Nije dovoljno da građani prihvate seljake, a seljaci postanu građani. Potrebno je vremena da se njihove naravi i kulture usaglase. Upravo, otuda proističe bošnjačka neiživljenost i svijest koja ne ide dalje od kućnog praga. Na svakom koraku i u svakom segmentu društva možemo uočiti tu i takvu „neiživljenost“ - od politike, historije, književnosti, medija, kulture... Zar naši lideri ne vole odviše da se slikaju i promoviraju ne bi li time pokazali svu svoju veličinu!? O znanju manje-više.

Nije namjera ovdje da ukazujemo pojedinačno na svaku od njih, za to treba šira analiza. Namjera je da se ne trošimo na tezama o Bošnjacima i njihovom etnogenetskom kontinuitetu, nego da ukažemo na savremene pretpostavke u formiranju nacije. Radi se o procesu sazrijevanja i nacionalnom etabliranju. Svjesni smo da Bošnjaci moraju preboljeti „dječije ospice“ i osloboditi se svog romantičarskog zanosa, ako to već nisu. To su, u formiranju svojih etnokaraktera, preboljeli i drugi narodi u Evropi. Doduše, ima još onih narcisoidnih koji sebe smatraju „nebeskim narodom“. Njihovu pervertiranu svijest neće moći izliječiti samo vrijeme. Trebaće čitav konzilijum ljekara raznih profila. I šta još ne. Nećemo ni o prošlosti. Jer, ono što je formiralo bošnjački narod, recimo, u vjerskom smislu prihvatanjem islama, nije više nužno reproducirati, objašnjavati i pravdati. To se tiče prava i opredjeljenja svakoga naroda. Mnogo je važnije sad graditi moderni nacionalni identitet, identitet koji će znati odgovoriti izazovima vremena.

Kao članovi ovog društva i kao građani Bosne i Hercegovine danas smo u poziciji graditi novi demokratski građanski politički identitet. Imajući u vidu tradicionalističku svijest, s jedne strane, kao i kolektivno pamćenje nedavnih ratnih dešavanja, s druge, to neće biti nimalo lahko. Bošnjaci jesu najveće žrtve, ali zarad budućnosti podnijeće i najveći teret. Riječ je o teretu kojeg im na vrat perfidno kače neprijatelji BiH. U ovom broju Preporoda dr. Rasim Muratović u intervju upravo ističe kako su ideolozi zla bili decidni: „Bošnjaci muslimani bit će priznati kao narod i kao ljudi jedino onda kada se vrate ponovo ortodoksnom kršćanstvu“. Namjere su jasne - proglašavajući Bošnjake stranim elementom i neevropskim narodom, oni se nastoje predstaviti glavnom preprekom građanskom konstruiranju BiH. Prihvatanje redukcionizma te vrste nacionalnog identiteta bio bi naprosto subverzivan. Svođenje Bošnjaka na vjersku gupu ih neminovno slabi i čini jače one koji svoj identitet grade nastojeći poništiti identitet drugoga. Halil Džubran kaže: „Slaba nacija slabi svoje jake ljude, a jača slabe ljude moćne nacije.“

Da ne bismo slabili, nemojmo slijepo slijediti druge narode. Jedan hadis upućuje: “Vi ćete sigurno slijediti običaje onih prije vas, pedalj po pedalj, lakat po lakat, pa čak kad bi neko od njih ušao u gušterovu jazbinu, vi biste ih u tome slijedili. Upitali su: radi li se o slijeđenju kršćana i židova, Allahov Poslaniče? On odgovori: A koga drugog?“ (El- Buhari, Muslim, Ibn Madže, Ahmed i El-Hakim- sahih). Upozoravajuće je što su muslimani s vremenom stekli kompleks niže vrijednosti, pa olahko prihvataju sve ono što dolazi od drugih naroda. Na taj način je zapadna kultura i civilizacija svojim permanentnim djelovanjem i sjajem uspjela nametnuti materijalizam kao smisao života, te zaokupljenost Dunjalukom, mržnju i zavist, razonodu, otuđenost ljudi jednih od drugih. Napomenimo tek, tim iskušenjima su podlegli neki narodi, koji su stradali i bili uništeni.

No, „Za narod je dobro samo ono što je proizašlo iz njegovog jezgra i njegove opšte potrebe“, ukazuje J. V. Gete. Imajući u vidu samo ponašanje i tradiciju , za nadati se da bošnjačka neiživljenost neće podleći takvom slijepom slijeđenju. Naravno, pozitivno se slijedi, ali negativnosti nikako. Ono što, međutim, hrabri, svakako jesu sami ljudi. Boraveći nanovo u Rijeci tokom ovih ramazanskih dana, prisjetili smo se svečanosti otvorenja Islamskog centra u Rijeci i ljudi koji su došli iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i šire kako bi prisustvovali ovom činu. Niko ih nije na to nagonio, nego su dobrovoljno o svom trošku došli podržati muslimane. I, ne samo u Rijeci, nego i u Banjoj Luci, Srebrenici, Foči, Višegradu, Rogatici i svakom gradu i selu gdje se otvaraju i obnavljaju džamije. To je vrijednost koju rijetko koji drugi narod gaji. To je garant da će Bošnjaci opstati i odrasti.

Zadnji put promjenjen Četvrtak, 06 Oktobar 2016 08:44
Oznake
Selman Selhanović

Selman Selhanović  je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, odsjek za komparativnu književnost i filozofiju, a magistrirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Doktorsku disertaciju „Porodica i društvo u svjetlu ekonomsko propagandnog diskursa“ odbranio je 2014. godine. Dugogodišnji je novinar. Bio je urednik na TV Hayat, urednik lista novinara BH journalist , te prvi  je glavni i odgovorni urednik Bošnjačkog avaza, koji je prerastao u Dnevni avaz. Od 1994. godine je član redakcije Preporoda. Surađuje sa mnogim listovima i časopisima, piše književne kritike i recenzije, a objavio je više knjiga.

Email: selman@rijaset.ba 

Posljednje od Selman Selhanović

nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine