digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Aktuelno

Šesto masovno izumiranje: Koliko decenija nam je ostalo?

Autor: M. Kovač Decembar 31, 2019 0
Šesto masovno izumiranje: Koliko decenija nam je ostalo?

"Ne možemo dopustiti da bježimo od klimatskih promjena. Moramo zaštititi živote ljudi i moramo zaštititi planetu," poručio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres nakon što je stigao na Novi Zeland u sklopu posjete pacifičkim zemljama kako bi naglasio globalnu prijetnju koju predstavljaju klimatske promjene. On je u društvu novozelandske premijerke Jacinde Ardern obraćajući se medijima kazao "da se klima brže mijenja nego što se očekivalo, te da su posljednje četiri godine bile najtoplije registrovane."

Glavni razlog ovog stanja, prema Guterresu, je taj što se zemlje ne drže obaveza iz Pariškog sporazuma iz 2016. godine. Naime, prema ranijem izvještaju Svjetske metereološke organizacije UN-a globalne temperature su na putu da se povećaju za tri do pet stepeni Celzijusovih u ovom stoljeću, što značajno premašuje globalni cilj o ograničavanju rasta temperature na dva stepena Celzijusova ili manje.

"Nismo na putu da postignemo ciljeve definirane u Pariškom sporazumu, a paradoks je u tome da kako se stvari na terenu pogoršavaju i politička volja blijedi," dodao je Gutteres. Gutteresova upozorenja dolaze nakon dramatičnog izvještaja kojeg su početkom maja objavile Ujedinjene nacije. "Ljudske aktivnosti u vrlo skoroj budućnosti od samo nekoliko desetljeća mogle bi uzrokovati izumiranje oko milion vrsta," upozorio je UN-ov izvještaj. 

Koliko decenija nam je ostalo?

Naravno, naš svijet je danas, umjesto  rješavanja stvarnih globalnih izazova s kojima se suočava poput globalnog zagrijavanja, vjerskih i etničkih sukoba, siromaštva, bolesti i gladi, smeten i zastrašen islamom, imigracijom, "islamskim terorizmom", strastvenim debatama o identitetu i usponom krajnjih desničarskih pokreta. To je sve izraženija pojava na Zapadu, u Europi i Sjedinjenim Državama, ali i u Rusiji i Kini koji su svi ujedno i najveći zagađivači i najveća prijetnja ovoj planeti. 

Cijeli tekst u štampanom i digitalnom izdanju

"Ne možemo dopustiti da bježimo od klimatskih promjena. Moramo zaštititi živote ljudi i moramo zaštititi planetu," poručio je u nedjelju, 12. maja, ove godine, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres nakon što je stigao na Novi Zeland u sklopu posjete pacifičkim zemljama kako bi naglasio globalnu prijetnju koju predstavljaju klimatske promjene. On je u društvu novozelandske premijerke Jacinde Ardern obraćajući se medijima kazao "da se klima brže mijenja nego što se očekivalo, te da su posljednje četiri godine bile najtoplije registrovane."

Glavni razlog ovog stanja, prema Guterresu, je taj što se zemlje ne drže obaveza iz Pariškog sporazuma iz 2016. godine. Naime, prema ranijem izvještaju Svjetske metereološke organizacije UN-a globalne temperature su na putu da se povećaju za tri do pet stepeni Celzijusovih u ovom stoljeću, što značajno premašuje globalni cilj o ograničavanju rasta temperature na dva stepena Celzijusova ili manje.

"Nismo na putu da postignemo ciljeve definirane u Pariškom sporazumu, a paradoks je u tome da kako se stvari na terenu pogoršavaju i politička volja blijedi," dodao je Gutteres. Gutteresova upozorenja dolaze nakon dramatičnog izvještaja kojeg su početkom maja objavile Ujedinjene nacije. "Ljudske aktivnosti u vrlo skoroj budućnosti od samo nekoliko desetljeća mogle bi uzrokovati izumiranje oko milion vrsta," upozorio je UN-ov izvještaj. 

Šesto masovno izumiranje

Izvještaj, koji je na 1800 stranica kroz tri godine sačinilo međudržavno tijelo Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES), temelji se na više od 15.000 akademskih radova i istraživanja, a jedna od ključnih ideja mu je da upozori političare na najbolje moguće načine borbe s klimatskim promjenama. Ovaj UN-ov izvještaj alarmantniji je i od pomenutog Hawkingovog. "Ljudske aktivnosti bi u vrlo skoroj budućnosti, od samo nekoliko decenija mogle uzrokovati izumiranje oko milion vrsta," upozorava nacrt novog izvještaja kojeg je početkom maja, ove godine, objavio UN.

Naučnici ovako brz nestanak biljaka i životinja već nazivaju šestim masovnim izumiranjem. U prošlosti kataklizmički događaji golemih razmjera poput udara velikih asteroida ili masovnih vulkanskih erupcija uzrokovali su masovna izumiranja, a ovaj put uzrok je čovjek. Prema upozorenjima stručnjaka u UN-ovom izvještaju kao najvažniji uzroci uništenja koje prijeti našem planetu navode se ljudske potrebe za energijom i hranom, odnosno pretjerana konzumacija resursa, krivolov, sječa šuma i emisije fosilnih goriva. Četvrtina svih poznatih vrsta biljaka i životinja već je ugrožena, a razmjeri njihova nestajanja desecima ili stotinama puta su brži nego što su u prosjeku bili u posljednjih 10 miliona godina. Početkom maja, autori UN-ovog izvještaja su u Parizu održali niz sastanaka s predstavnicima vlasti iz više od 130 država u nastojanju da dokumentu daju konačnu, dorađeniju formu.

Oznake
« Kako i zašto nam se zemlja potresa Da li su svi nacionalizmi isti »

Povezani članci (po oznakama)

nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine