digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Aktuelno

Rezolucija o Srebrenici: Glasale sve države bivše Jugoslavije izuzev Srbije

Autor: Ajša Hafizović-Hadimešić Juni 11, 2024 0
Rezolucija o Srebrenici: Glasale sve države bivše Jugoslavije izuzev Srbije

 

Dvadeset devet godina nakon što je u „zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica“ počinjen genocid nad Bošnjacima, usvojena je Rezolucija kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. Rezolucijom su verifikovane presude sudova UN-a i uspostavljeno trajno sjećanje svijeta na Srebrenicu kako bi parola „nikad više“ zaista i bila ostvariva.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 23. maja 2024. godine  Rezoluciju pod brojem A/78/L.67/Rev.1 kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.

Usvajanjem Rezolucije je usvojen i budžet za brojne aktivnosti koje njene stavke otvaraju. Dan nakon što je izglasana, na zvaničnoj stranici UN-a 11. juli je uvršten u kalendar ove najveće međunarodne organizacije čime su sve članice UN-a pozvane da svake godine obilježavaju ovaj dan odajući počast žrtvama genocida lekcijama iz Srebrenice.

Za Rezoluciju su glasale sve države bivše Jugoslavije izuzev Srbije

Rezolucija o genocidu u Srebrenici je usvojena sa 84 glasa „za“ i 19 „protiv“. Šezdeset osam zemalja je ostalo suzdržano, ali je većina njih u svojim obraćanjima pred Generalnom skupštinom jasno pokazala da priznaje genocid u Srebrenici i poštuje izrečene presude pred međunarodnim sudovima. Dvadeset dvije države nisu glasale.

Za Rezoluciju su glasale sve države bivše Jugoslavije izuzev Srbije, što se posebno ističe u analizama glasanja za ovu Rezoluciju koja se oslanja na obaveze država članica UN-a prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida i bazira se na pravosnažnim presudama izrečenim pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), njegovim nasljednikom Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (MICT) i Međunarodnim sudom pravde (MSP).

Rezolucija naglašava važnost osude svih radnji koje veličaju osuđene za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine, a što ima posebnu važnost, nalaže svim državama članicama UN-a da u svoje obrazovne programe uvrste sudski utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici. Ovakve izmjene obrazovnih programa trebale bi biti napravljene kroz posebne aktivnosti prilagođene uzrastu učenika.

Inicijatori Rezolucije su bili Njemačka i Ruanda, dok je Vlada Crne Gore podnijela amandmane na tekst kojima je potvrđeno opredjeljenje Bosne i Hercegovine za jedinstvo u različitostima, kao i individualna odgovornost za krivična djela prema međunarodnom pravu.

Kosponzori Rezolucije su bili: Albanija, Australija, Austrija, Andora, Bangladeš, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kanada, Čile, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Island, Irska, Italija, Jordan, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Maršalova ostrva, Mikronezija, Nizozemska, Novi Zeland, Sjeverna Makedonija, Norveška, Poljska, Ruanda, Slovenija, Švedska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države i Vanuatu.

Nacrt rezolucije su prvi put zvanično predstavile Njemačka, Ruanda i Bosna i Hercegovina 18. aprila u sjedištu UN-a u New Yorku u prisustvu članova Predsjedništva BiH Denisa Bećirović i Željka Komšića sa stalnim predstavnikom BiH u UN-u Zlatkom Lagumdžijom. U ime žrtava genocida u Srebrenici ovim povodom na panelima u sjedištu UN-a su govorili kustos Memorijalnog centra Srebrenica Azer Osmanović, predsjednica Udruženja Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa Munira Subašić i direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić. Podršku Rezoluciji tom prilikom, između ostalih je dala i Inicijativa mladih za ljudska prava iz Srbije.

Cijeli tekst u printanom izdanju

Oznake
« U Srbiji ništa novo: Kako pretvoriti poraz u pobjedu Tekst Rezolucije o genocidu u Srebrenici A/78/L.67/Rev.1 »

Povezani članci (po oznakama)

nazad na vrh

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine