„Prema potvrđenim dokumentima Turhan Emin-begova džamija sagrađena je 1448. godine. Graditelj je Turhan Emin-beg koji je u to vrijeme, po onome što predaja govori, bio posebni izaslanik tadašnjeg sultana Murata Drugog...“

Ustikolinu, varošicu na lijevoj obali Drine, možete doći iz pravca Goražda, Foče i Sarajeva - preko Grepka i Jabuke. Do agresije na BiH bila je u sastavu općine Foča. Općinskim središtem postala je 1996. godine u koju su, uz ustikolinsku ušla i područja mjesnih zajednica Jabuka i Cvilin. Nekad je na ovom području živjelo oko 6000 stanovnika. Prema općinskoj statistici na području općine živi 3800 stanovnika, međutim, naši sagovornici iz Islamske zajednice smatraju da tek oko dvije hiljade ljudi ovdje stalno boravi.
Ustikolina se prvi put spominje u spisu „De administrando imperio“ iz X stoljeća Konstantina Porfirogenita. Na ovom području postoji velik broj nekropola stećaka i starih mezarja, a na Presjeci su jedna do drugih, što govori o suživotu bogumila i muslimana iz tog vremena. U Ustikolini je sagrađena i prva bh. džamija. Riječ je o Turhan Emin-begovoj džamiji. Pored džamije nalazi se turbe Kadri Alaj-bega Čengića, sina Ali-paše Čengića.

Senad Čengić, predsjednik MIZ Ustikolina, kazat će: „Samo u Ustikolini ima 8 lokacija šehidskih mezarja iz tog perioda, a u neposrednoj blizini su i nekropole bogumila. Zajedno su se branili muslimani i bogumili od ugarskih jedinica. Ovdje se islam branio 40 godina prije Fatiha.“

Turhan Emin-begova džamija

Da je Senad Čengić odličan poznavalac historijskih činjenica o Ustikolini svjedoči i njegovo kazivanje o Turhan Emin-begovoj džamiji: „Prema potvrđenim dokumentima Turhan Emin-begova džamija sagrađena je 1448. godine. Graditelj je Turhan Emin-beg koji je u to vrijeme, po onome što predaja govori, bio posebni izaslanik tadašnjeg sultana Murata Drugog. Iznad džamije je postojao limeni tarih koji je to potvrđivao. Međutim, taj tarih je replika. Kameni tarih je nekad ranije propao. Limeni je propao u Drugom svjetskom ratu. Prvobitna džamija nije bila u gabaritima u kakvim je dočekala 1991. godinu. Prvobitna džamija je bila nešto manjih dimenzija. Poslije 1463. ona će dobiti dimenzije i formu koje će biti negdje do 1700. godine. Te godine je obližnji potok od velikih kiša toliko nabujao i potkopao zidove džamije da je trebalo izvršiti temeljitu rekonstrukciju džamije. Takva je bila do 1942. kad su je četnici zapalili. 1956. džamija je ponovo obnovljena u formi kakva je bila do 1991. godine. Godine 1992. četnici su je potpuno uništili. Nažalost, muslimani po povratku u svoje naselje 1996. nisu imali sredstava da je obnove. Budući da je bila pod zaštitom države, država je uslovljavala da se ona obnovi u prvobitnom izgledu kakav je bio 1992. Novčana sredstva niko nije mogao obezbijediti. Pošto je ovo jedina džamija u Ustikolini ljudi su 10 godina čekali da se nešta desi. Imali su nešto novca, ali ni blizu koliko je bilo potrebno za restauraciju. Krenulo se s izgradnjom ovakve kakva je sada. Ja nisam bio sretan što se izvršila gradnja ovakve zgrade, a posebno ovakve munare. Bio je to čin revolta i prema onima koji su je srušili, a i prema onima koji su odugovlačili ovaj projekat.“

Džemati MIZ Ustikolina

U namjeri da dobijem relevantne podatke o radu Islamske zajednice na ovom području posjetio sam glavnog imama MIZ Ustikolina Izudina ef. Perjana. Ovaj mladi poslenik Islamske zajednice rođen je 1984. godine u Goraždu. Poslije završetka Fakulteta islamskih nauka (teološki smjer) tri i po godine radi kao vjeroučitelj u Osnovnoj školi Husein ef. Đozo u Goraždu. Od 1. februara 2008. imam je u Ustikolini. Po dolasku u Ustikolinu prvo je bio v.d. glavni imam, a prije nekoliko godina postao je glavni imam. Evo njegovog kazivanja: „Medžlis Islamske zajednice Ustikolina zvanično ima dva džemata - Ustikolinu i Jabuku. U okviru ova dva džemata imamo tri džamije: Turhan Emin-begovu, najstariju u BiH, u Ustikolini, Džamiju Hadži Mujo Duraković u Jabuci i džamiju u Zebinoj Šumi. Imamo i četiri mesdžida. Na ovom prostoru trenutno stalno živi oko dvije hiljade stanovnika. Ima i doseljenika. Čini mi se da je najmanje starosjedilaca. Imamo osnovnu školu. Trenutno u dvije osnovne škole u Jabuci i Ustikolini imamo oko 120 učenika. Prije rata je osnovna škola u Ustikolini imala oko hiljadu učenika. Škola u Jabuci 1976. godine imala je oko 900, a sada tek oko 6 učenika.“
Efendija Perjan je, također, rekao da je u posljednje vrijeme vrlo malo novorođenčadi. Godišnje se, prosječno, rodi između šestero i osmero djece. A, kad su u pitanju dženaze, godišnje na ovom području bude između 40 i 50 dženaza.
Mektebska nastava održava se na četiri punkta, u centralnom mektebu u Turhan Emin-begovoj džamiji u Ustikolini, zatim u Jabuci, Mrđelićima i Zebinoj Šumi. Imali su značajne rezultate na takmičenjima polaznika pouke. Mekteb Ustikolina osvojio je drugo mjesto, a iz džemata Jabuka, iako ih je bilo svega šestero, jedna djevojčica je osvojila prvo mjesto na nivou Muftijstva goraždanskog i predstavljala je Medžlis na nivou Rijaseta.
Poslije agresije na BiH, već 1996., većina Ustikolinjana se bila vratila nadajući se da će se ekonomija ovog kraja brzo oporaviti, posebno Mlin u Ustikolini, da će imati pomoć od države i nekih drugih zemalja, međutim, ta pomoć je bila slaba i sporo je dolazila. Nije bila na nivou kakvog je narod očekivao. Kuće su se obnovile, a ljudi su trbuhom za kruhom morali dalje. Većina stanovnika odselila je u Sarajevo, a u novije vrijeme i u Goražde. Postoji nekoliko restorana, prodavnica, kafića. Ima i nešto proizvođača maline. Ima ljudi koji besplatno nude zemlju da se obrađuje. Vrlo je mali broj stočara u Ustikolini, a nešto je bolja situacija u Jabuci.

Kad su u pitanju budući projekti, efendija Perjan podvlači: „U naredne tri – četiri godine kanimo uraditi islamski centar u okviru kojeg ćemo, ako Bog da, uraditi nekoliko soba za naše goste, prolaznike koji imaju potrebu da noće na ovom prostoru. Osim gostinskog prostora u sklopu centra bit će i podzemna garaža, prostorija za omladinu, sala za seminare i tribine.“

Sa Hadžemom Hajdarevićem, književnikom, i Vehbijom Efendićem, predsjedni-kom Fondacije HIFZ iz Švicarske, obišao sam nekoliko povratničkih mjesta u dolini Sutjeske