Pored kur`ansko- hadiskih tekstova  postoje i mnoge druge tradicije i razumijevanja znanja i obrazovanja. Jedno od razumijevanja je i zapadnjačko razumijevanje, u globalnom smislu te riječi, a koje se najviše izražava u postmodernoj.

ZNANJE KROZ KUR`AN I SUNNET

Allahov imperativ „uči“ dao je do znanja ljudima šta na prvom mjestu trebaju da imaju. Tako u Kur`anu Allah dž.š. kaže: „Allah svjedoči da nema drugog boga osim Njega, a i meleki i učeni, i da On postupa pravedno.“ (Kur`an, Ali Imran: 18.)
 Prema riječima Ibn Kesira Allah, dž.š., daje veliku počast onima koji uče, jer oni koji uče svjedoče Allahovo jedinstvo „...što predstavlja posebno priznanje učenima u ovom pitanju“. (Tefsir, Ibn Kesir, Sarajevo, 2002: 194. str.)
U ovom ajetu Uzvišeni počinje govor o svjedočenju Sobom, a potom melecima, te učenjacima. Dovoljno je samo ovo navesti kao dokaz o počasti, korisnosti, plemenitosti i visokom mjestu koje znanje ima. Allah, dž.š., u drugom ajetu govori o stepenima na koje će uzdići one koji se bave Njegovom naukom i kako će im dati ugled i na Ovom i na Onom svijetu, i kako je to velika čast za svakog čovjeka. Uzvišeni kaže: „ Allah će na visoke stepene uzdignuti one među vama koji vjeruju i kojima je dato znanje.“ ( Kur`an, El-Mudžadele: 11.) Prije znanja u ajetu se govori o vjerovanju, jer znanje bez vjerovanja nije znanje koje Allah navodi i o kom govori u Svojoj Uputi.
Hazreti Ibn Abbas radiallahu `anhuma ovaj ajet ovako tumači: „ Učenjaci će se uzdići na stepene više od stepena vjernika do sedam stotina puta, a između svakog stepena razmak je od pet stotina godina.“ Ibn Kesir na slijedeći način tumači ovaj ajet, pa kaže: „Tj. nemojte vjerovati kad neko od vas načini mjesta svome bratu koji mu prilazi ili kada mu naredi da izađe pa to učini, da će mu to umanjiti ugled, ne, nego time zadobiva veći položaj kod Allaha, a Allah dž.š., to mu neće upropastiti, nego će ga nagraditi i na ovom i na budućem svijetu. Onaj koji je ponizan Allahu, Allah će mu povisiti ugled i učiniti ga spominjanim.“ (ibid, 1354. str.)
U drugim ajetima Allah dž.š. se obraća u Svojoj Knjizi ljudima, upućujući ih na ljubav prema nauci, te učene na taj način, kao i u navedenim ajetima, uzdiže iznad drugih ljudi koji imaju manje znanja. Sada ćemo navesti nekolicinu ajeta koji govore slično.
„Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?“ (Kur`an, Ez-Zumer: 9.)
 „A Allaha se boje od robova Njegovih-učeni.“ (Kur`an, El-Fatir: 28.)
„Meni i vama dovoljan će biti kao svjedok Allah, i onaj kod koga je znanje o knjizi.“ (Kur`an, Er-Ra`d: 43.)
 Ovih nekoliko ajeta koje smo citirali sa komentarima pojedinih autoriteta, nam govore o vrijednosti znanja, te vrijednosti onih koji posjeduju to znanje. Znanje je uvijek imalo vrijednost bez obzira u kom vremenu to bilo. Ljudi koji su ga posjedovali imali su uvijek vrijednost i to ih je „dizalo“ i davalo im stepene, podrazumijevajući znanje iz okrilja Kur`ana.

Znanje kroz prizmu hadisa Poslanika a.s.

Mnogo je hadisa Resula a.s. koji govore na ovu temu a koji eksplicitno pojašnjavaju vrijednost nauke, znanja, odgoja. U nekoliko hadisa ćemo pokušati objasniti ovu temu o kojoj govorimo.
 Poslanik a.s. je rekao jedne prilike:
„Kome Allah želi dobro da mu vjeru da razumije, i nadahne ga razboritošču.“ (Zbirka Kebir, Et-Taberi, Muttefekun `alejhi )
Interesantno je napomenuti da se od Poslanika a.s.ne traži ni za što uvećanje izuzev u povećanju znanja. To na poseban način kazuje o vrijednosti znanja u islamu.
Jedne prilike rekao je Muhammed a.s.:
„Ko krene putem na kom traži nauku, Allah će mu njime olakšati put u Džennet.“ ( Rijadus- salihin, skraćeno izdanje, Travnik, 1994: 175 str.)
Kada govorimo o odgoju interesantan je govor Alejhisselama koji nas obavještava o svom odgoju od strane Gospodara Allaha dž.š. gdje kaže da ga je Gospodar odgojio najboljim odgojem.

Od Ebu Umame r.a. se prenosi da jeAllahov Poslanik a.s. rekao:
„Prednost (vrijednost) učenog nad pobožnim je kao prednost mene u odnosu na najnižeg od vas.“ (Rijadus- salihin, skraćeno izdanje, Travnik, 1994: 175 str. )
Iz navedenog teksta možemo zaključiti da Islam kao putokaz opet potvrđuje svoje nakane, koje su dobrobit čovječanstvu i dobrobit ljudima. Kako god je Allah propisao učenje, tako je propisao i u sklopu njega odgoj. Jer, ako bi ljudi učili bez odgoja, onda bi zemlju doveli do propasti, jer ljudi bez odgoja to i rade. Bez svijesti o Allahu ljudi su propali ma koliko bili učeni i znani.

 ZAPADNJAČKI POGLED NA ZNANJE

 Svaka civilizacija ima svoje tijelo i duh, pa tako i zapadna. Njeno tijelo su njihova materijalna dostignuća, a duh skup ideja, shvatanja, pogleda na vjeru, život, čovjeka, zajednicu. Niko ne može negirati sva dostignuća koja je zapadna civilizacija ostvarila, jer su ona vidljiva. Međutim, ovakva civilizacija svojim sljedbenicima nije donijela sreću iako posjeduju toliku moć ili druge stvari koje posjeduju a koje nemaju drugi. Glavna boljka Zapada leži u tome što je znanost odvojila od vjere i što to traje dugi niz godina. Zato što je cijeli sistem uspostavljen na sekularistički način i što ne priznaje Boga, nego ga odbacuje.
Čini mi se da bi se zapadnjački život i način na koji uče i izučavaju mogao svesti pod ovaj ajet, mada je puno ajeta i hadisa koji govore na sličan način. Prenosi Allah dž.š. riječi nevjernika u Kur`anu i način kako će se iskupljivati i kakav pogled će imati:
„Postoji samo život na ovom svijetu, mi živimo i umiremo, a oživljeni nećemo biti.“ (Kur`an, El-Mu`minun: 37.)
Puno je pozitivnih pomaka na Zapadu, ali je također puno i negativnih stvari, a koje su uzrokovane nepravilnim izučavanjima, pa su kao način takvog izučavanja došle do izražaja mnoge stvari. Između ostalog, neke možemo i nabrojati: moralna raskalašenost, duhovna nestabilnost, poremećaji u porodici, potištenost, uznemirenost, usamljenost, samoubistva, ubistva, umna opterećenost, delikventna ponašanja kod omladine...


I NA KRAJU, ZAKLJUČAK

I na kraju da se zaključiti da je čovjeku naređeno da se bavi naukom. Razlika je u tome kako je neko učio tu nauku i koliko je primjenjivao Božije savjete i zakone, koji su prezentovani ljudima u svakom prostoru i vremenu. Onaj koji je uzeo Kur`an, pa izučavao nauku, prošao je kao Ibn Haldun, Ibn Sina i drugi, kod kojih je nauka bila u procvatu i ostavila traga do dana današnjeg.
Onaj koji je prihvatio hadis, govor Poslanika i on mu bio putokaz u životu i na putu izučavanja nauke, mogao je biti kao zvijezda na nebu, kao što su Buhari, Muslim i drugi. Sve što je Poslanik radio bilo je sa mjerom i ostavio je traga u svakoj situaciji u životu i možemo se ugledati na njega. I Allah, dž.š. nam savjetuje da slijedimo Njegov put i put Njegovog Poslanika i sigurno ćemo biti sretni, a ujedno i ispuniti naš jedinstveni cilj življenja na ovom svijetu i sreće na onom svijetu. Oni koji to nisu prihvatili zalutali su kao mnogi koji i dan danas lutaju, različitim putevima, jer jedan je Pravi put.