Dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici hafiz dr. Halil Mehtić u hutbi koja je pročitana povodom organiziranja sergije podsjetio je na stav islama prema nauci, koji, nažalost, u praktičnom životu muslimanskih zajednica i država ima veoma slabu ili nikakvu primjenu i ukazao na značaj i potrebe ovog Fakulteta. „Imamo li na umu progresivni stav islama o nauci, pravo je čudo kako su se muslimani svijeta, u zadnjih nekoliko stoljeća, oglušili o početni kur'anski imperativ uči. Možda u ovome treba tražiti osnovne razloge njihove sveopće zaostalosti, decenijske eksploatiranosti i nemogućnosti snalaženja u savremenim tokovima života. Vjerujući u Allaha, dž.š., snagom nauke, trebalo bi da muslimani sebi potčine sredstva rada i privrjeđivanja na zemlji i tako, ne samo sebi već i ostalim ljudima, osiguraju sreću i blagostanje. Takvim pristupom islam bi, kao posljednja Božanska objava, našao svoju istinsku primjenu na zemlji, postavši atraktivan za ostvarenje i dunjalučkih i ahiretskih ambicija svakog pojedinca i zajednice. Stoga, uz prvi poslani ajet ikre ne iznenađuje toliki broj ajeta o važnosti korisnog znanja uopće, a i Poslanikovih hadisa kao potvrda i objašnjenja svemu tome.

Ignorisanje obrazovanja vodi bijedi i poniženju

Po nekima, Uzvišeni će radije oprostiti griješenje nego neznanje. Dva su najveća neprijatelja islama: onaj koji ga želi indoktrinirati i onaj koji ga ne poznaje. Stoga je nezamislivo da muslimani, nakon jasnog islamskog određenja naspram nauke i blistavih kulturno-civilizacijskih dostignuća u prvih nekoliko stoljeća islama, budu u tako bijednom položaju. Ako bismo pokušali tražiti odgovor, jedan od ključnih razloga bio bi, zbog svjesnog ili nesvjesnog ignorisanja nauke. U historijskom razdoblju kada su muslimani na dostojan način poštivali i vrjednovali nauku i učenjake, dostigli su svoj zenit. Kada su se oglušili o prve kur'anske zapovijedi, bili su osuđeni na stagnaciju koja ih je dovela na razinu bijede i poniženja. Zapravo, oni su se oglušili o sunnetullah, Allahovu zakonitost na zemlji, a to je, da će oni koji budu najviše ulagali u Allahovo ikre’ to jeste nauku, biti dominantni nad ostalima u svakom pogledu. Preneseno na današnje prilike, najmoćniji i najcivilizovaniji su oni koji najviše ulažu u nauku. Ako se upitamo ko šalje u svemir kosmičke letjelice, proizvodi najbolje avione i automobile, primjenjuje najsavremeniju tehnologiju u medicini i svim granama privrede, lahko ćemo prepoznati da su to zapadne zemlje, koje ulažu enormne svote novaca i angažuju učenjake iz cijelog svijeta kako bi radili na unaprjeđenju njihovih tehnologija i općeg blagostanja i napretka. To je ono što im priskrbljuje moć i zbog čega su nezaobilazni faktor u odlučivanju o svim bitnim pitanjima svjetske politike i ljudskog djelovanja uopće.

Iako su muslimani ummet knjige, ipak, prema nekim statistikama, veliki procenat muslimanskih naroda su nepismeni. Statiska potvrđuje i to, da se univerziteti iz muslimanskih zemalja, na svjetskoj rang listi univerziteta, pojavljuju tek nakon tristotog mjesta. Pitamo se šta oni kao takvi mogu ponuditi svijetu i kako mogu biti ravnopravni takmaci sa ostalima, na naučno-tehničkom, političkom, vojnom, ekonomskom i drugim planovima. Što bi rekao, jedan od najvećih vjerskih autoriteta današnjice, dr. Jusuf Qaradavi: „Arapi danas voze najskupocijenije automobile na svijetu, a nisu u stanju biciklo proizvesti.“ Islam nema perspektivu sa primitivnim i zaostalim muslimanima niti će tako postati respektabilan faktor na planu svjetskih dešavanja.

Islamski pedagoški fakultet

Islamski pedagoški fakultet u Zenici osnovan je ratne 1993. god. upravo s namjerom da afirmira našu islamsku duhovnost kroz različite naučne oblasti. Na svoja četiri odsjeka: Odsjek islamske vjeronauke, Odsjek socijalne pedagogije, Odsjek predškolskog odgoja i obrazovanja i Odsjek arapskog jezika i književnosti, Islamski pedagoški fakultet u Zenici, odgaja i obrazuje kadrove za potrebe šire društvene zajednice kao i potrebe Islamske zajednice u BiH i dijaspori. Na ovom Fakultetu do sada je studiralo preko 3300 studenata, a diplomiralo ih je 1252. Na dodiplomskom i master studiju trenutno studira oko 650 studenata. U nastavnom procesu angažirano je 16 profesora, doktora nauka i dva asistenta, koji su u stalnom radnom odnosu, te 58 spoljnjih saradnika, profesora i asistenata iz različitih naučnih oblasti. Nakon što je Skupština Ze-Do kantona Islamski pedagoški fakultet proglasila ustanovom od posebnog društvenog značaja, od 2004. godine on je pridružena članica Univerziteta u Zenici sa svim pravima i obavezama kao i ostale članice, gdje igra značajnu ulogu u svim akademskim procesima koji se vode na Univerzitetu Zenica i obrazovnom sistemu Islamske zajednice.

Sagledavajući navedeno, može se ustvrditi da je IPF u Zenici davno nadišao prostorne kapacitete u kojima je otpočeo svoj rad. Da bi se obezbijedili iole zadovoljavajući uslovi, menadžment Fakulteta je, pored postojeće zgrade nekadašnjeg „Radničkog univerziteta“, iznajmio i sprat osnovne škole (pet učionica) u kvartu Blatuša. U oba objekta nastava se izvodi u dvije smjene. U želji da se udovolji standardima koje predviđaju zakonski propisi, a samim time i da se poboljšaju uslovi i kvalitet rada, menadžment fakulteta je prije tri godine otpočeo gradnju nove zgrade IPF-a u Zenici, u naselju Radakovo, pored Bijele džamije. Rijaset IZ u BiH ovaj projekat je na listi prioriteta stavio na drugo mjesto. Međutim, zbog teške ekonomske i političke situacije na svjetskom planu, izostale su dogovorene donacije izvana, pa gradnja započete zgrade ne ide predviđenom dinamikom. Stoga je Rijaset IZ u BiH donio odluku da se organizira sergija u BiH i dijaspori, s namjerom da Bošnjaci muslimani u domovini i iseljeništvu materijalno pomognu ovaj općekorisni projekat. Rezultati te sergije su već vidljivi, zbog čega se najtoplije zahvaljujemo svima onima koji su se odazvali našem pozivu i pomogli nas u našim plemenitim nastojanjima.

Imajući u vidu da su Bošnjaci uvijek imali osjećaj za potporu svih plemenitih inicijativa, iskreno se nadamo da će ovih nekoliko izrečenih napomene, stimulativno djelovati i na one koji se još nisu odazvali i da će se svojim prilozima, inaša Allah, i oni ugraditi u ovu „kuću znanja“. Posebno očekujemo od naših poslovnih, imućnih ljudi da svojim prilozima, u granicama svojih mogućnosti, priteknu upomoć i tako postanu vakifi čije djelo će dobiti status trajne sadake, veliku nagradu na Ahiretu i lijep pomen na Ovom svijetu. Jer ne zaboravimo, poštovana braćo, da samo ulaganjem na Allahovom Putu priskrbljujemo sebi epitet plemenitih dobročinitelja. Kao što reče, hazreti Omer, r.a.: 'Ne gledajte vjeru jednog čovjeka po tome koliko ostaje u namazu, već po tome koliko troši na Allahovom Putu.'“