Predstavnik ove škole je Ebu l-Hasan Ali el-Eš'ari (239-330/853-941).
Predstavnik ove škole je Ebu Dža’fer et-Tahavi (239-321/853-933). Rođen je u jednom malom mjestu u Egiptu gdje je živio, radio i djelovao. On je prvo bio predstavnik šafijskog pravnog sistema, a onda je to napustio i oglasio se u hanefijskoj pravnoj školi.
Postoji jedno rašireno gledište da nauka u muslimanskom svijetu zaostaje za ostatkom svijeta. U muslimanskom svijetu, naročito arapskom, univerziteti su jedan relativno skorašnji fenomen: tri četvrtine svih arapskih univerziteta utemeljeno je u posljednjih 25 godina dvadesetog stoljeća.
Srebrenica. Kome god da spomenete ime ovog grada, prisjetit će se svih onih stradanja kroz koja su prošli ljudi u Podrinju tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Pokajanje ili teobu je moguće podijeliti na onu koja je obavezna (vadžib) i onu koja je preporučena (mustehab).
Sahr El-Gamidi, r.a., pripovijeda da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allahu moj, daj mome ummetu berićet u ranim satima!" (Ebu Davud, 2606, Tirmizi, 1212, Darimi, 2435, Ahmed, 15784, Ibn Hibban, 3754, sahih)
Treba spomenuti i jednu negativnu pojavu novijeg datuma među našim muslimanima, a kojoj je uzrok lijenost u bogobojaznosti: redovito slijeđenje najlakšeg mišljenja u pitanjima u kojima postoji razilaženje, čak i kad je to mišljenje ne samo u suprotnosti sa stavom našeg hanefijskog mezheba, već i sa stavom sva četiri mezheba
U našem nastojanju i iskrenoj namjeri da svijet mijenjamo nabolje, prije negoli se sa svijetom susretnemo, kvalitet promjene uveliko ili presudno će biti uvjetovan našim susretom sa samima sobom. Imamo li mi svoju Hiru ili Turi Sinaj, tiha mjesta, našim najdubljim osjećanjima obojena?
Nesumnjivo, najbolja generacija u povijesti čovječanstva koja je hodila zemljom su drugovi (ashabi) poslanika Muhammeda, s.a.v.s., posljednjeg vjerovjesnika i najodabranijeg Allahovog stvorenja.
Pitanjem vremena, načina nastanka grada Sarajeva bavili su se mnogi s različitim stepenom uspjeha. Za ulazak u bilo koju vrstu ozbiljnije rasprave po tom pitanju nužno je poznavanje izvora.
Posljednjih decenija objavljeno je više radova koji ukazuju na sličnosti položaja Jevreja u Evropi u 19. vijeku i današnjeg položaja muslimanskih manjina na starom kontinentu.
Socijalna konstrukcija torbeške populacije u Makedoniji govori o duboko ukorijenjenom identitetu kojeg podjednako određuju postojanost i fluidnost, karakteristike primjenljive skoro na sve identitete na Balkanu.