50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Ipak nismo zadnji, već predzadnji

Autor: E.S. Februar 25, 2020 0

Samo Albanija na ovim prostorima troši manje od BiH na istraživanje i razvoj, a zajedno s BiH je na začelju po broju prijavljenih patenata 

Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) je 2015. godine usvojila Agendu za održivi razvoj do 2030. godine. Kako bi doprinio ovoj agendi UNESCO je izdao izvještaj “UNESCO Science Report“ kako bi se stekao uvid u rad i prioritete država kada je u pitanju osnaživanje nauke. Analizirali smo podatke iz ovog, revidiranog i dopunjenog, izdanja u 2016. godini, koji se tiču Bosne i Hercegovine kako bismo dobili sliku o odnosu naše države prema nauci, koja vodi ka općem razvoju, i uporedili s nekim od zemalja u regionu. Naime, UNESCO smatra nauku od ključnog značaja za razvoj jednog društva i države.

Pročitajte cijeli tekst ovdje.

Utješno mjesto: Bolji od Albanije

UNESCO je analizirao bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj u Bosni i Hercegovini. U poređenju s drugim državama na Balkanu Slovenija je daleko ispred ostalih zemalja kada je riječ o omjeru ulaganja u istraživanje i razvoj. Za razliku od Albanije, koja je na zadnjem mjestu s 0.15%, ili predzadnje Bosne i Hercegovine, s 0.33%, Slovenija je u 2013. godini imala 2.59% udjela u istraživanju i razvoju u Jugoistočnoj Evropi. Inače, samo Albanija na ovim prostorima troši manje od BiH na istraživanje i razvoj, a zajedno s BiH je na začelju po broju prijavljenih patenata. Može izgledati kao ironija, ali je bolje stanje u broju citiranja domaćih istraživača u periodu od 2005. do 2014. godine. BiH nije zauzela ni zadnje ni predzadnje mjesto već peto od ukupno sedam zemalja: Abanije i bivših jugoslovenskih. Na prvom mjestu po broju citiranja je Slovenija. 

Zbog ranijih nedostupnih podataka za BiH UNESCO je zabilježio da se desio procvat istraživača u BiH. Ipak, još uvijek je BiH, u poređenju s drugim zemljama u 2013. godini, na začelju, a veći broj istraživača, 839 muškaraca i 302 žene, ima samo od Albanije i Crne Gore koja ima 474 istraživača i 198 žena istraživača. Najveći broj istraživača u BiH, Hrvatskoj i Srbiji posvećen je inženjerstvu. Broj bh. istraživača u oblasti prirodnih znanosti je 206, a u Hrvatskoj 1.772. BiH na ovim prostorima ima najmanji broj istraživača u državnom aparatu, stoga i ne čudi nedostatak vizije i kvalitetnih programa razvoja. 

Potražite Preporod aplikaciju za android i iOS uređanje. Instalirajte odmah i uživajte u sadržaju. 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija