Teško je pronaći neki proizvod koji nije poskupio u posljednje tri godine. Pandemija je započela krizu mnogih proizvodnji, a agresija na Ukrajinu produbila je ovu krizu do granica da je sve teže objašnjavati poskupljenja. Pandemija, početak agresije na Ukrajinu, problemi u lancu nabavke i drugi faktori utjecali su na nabavku i obradu mnogih sirovina, uključujući i papir.

Preporod i El-Kalem

Kada je riječ o samim štamparijama cijene papira za ovu proizvodnju su ključne. Čak je i naša kuća u više navrata bila informirana o poskupljenju papira pa tako i štampe te da se ugovori više ne mogu potpisivati bez promjene cijena tokom godine. U praksi to znači da cijena štampe Preporoda na početku i na kraju godine ne mora biti isti. Tako je, okvirno govoreći, u posljednje vrijeme cijena štampe Preporoda povećana za 20%, što itekako utječe na ukupne troškove. Cijena Preporoda za pretplatnike ostaje ista, ali je pitanje koliko se ovi troškovi mogu podnijeti ako se trend poskupljenja nastavi.

U izdavačkom centru El-Kalem ističu da se globalni rast cijena proizvoda i usluga uslijed pandemije, a potom i ruske agresije na Ukrajinu, odrazio na izdavaštvo svuda u svijetu pa tako i na bosanskohercegovačko izdavaštvo.

„Glavni razlog za to jeste povećanje cijene papira i drugog grafičkog repromaterijala. Danas su cijene tih proizvoda i do 120% veće u odnosu na one krajem prošle godine. Zbog toga su sve štamparije bile prisiljene povećati cijene štampe, što za izdavače znači da imaju veće ulazne troškove te da moraju povećati cijenu knjige.

Ti izazovi nisu mogli zaobići ni El-Kalem. Ali, s obzirom na to da je glavni cilj El-Kalema da knjiga dođe do što većeg broja čitalaca a ne sami profit, nismo povećali cijene ilmihala, niti ranijih izdanja. Bili smo prinuđeni povećati cijenu vjeronaučnih udžbenika za oko 20%. Pri formiranju cijena novih izdanja, naravno, moramo voditi računa o cijeni štampe i ostalim troškovima tako da su one nešto veće nego što bi bile ranijih godina za djela istog obima“, kazali su nam u El-Kalemu i naglasili da je poslovanje El-Kalema uvijek oblikovala socijalna osjetljivost i nerijetko se posluje na granici rentabilnosti, pogotovo kada su u pitanju ilmihali i vjeronaučni udžbenici.

Povećanje cijena bi moglo utjecati i na samo izdavaštvo u smislu da će autori teže odlučivati da izdaju knjige onako kako su navikli prije pandemije. Teško je govoriti šta je potrebno publici, ali dosadašnja iskustva  izdavača i prodavača knjiga treba uzeti u obzir pa tako u El-Kalemu navode da bi pri odabiru tema o kojima će pisati autori trebali birati one koje su interesantne širem krugu čitalaca, birati nove i zanimljive teme, a ne baviti se recikliranjem starih te što više pisati originalna, a manje prevoditi strana djela.

S obzirom na kraj godine kada izlazi i novi broj Takvima, zanimalo nas je kakvo je stanje u pogledu ovog izdanja. Pred izdanjima ovog tipa imaju i dodatne izazove, slične onima koje imaju printane novine i časopisi.

Želim podržati Preporod

„Takvim je i dalje naše najtiražnije izdanje, ali iz godine u godinu bilježimo konstantan pad tiraža. Razlog za to treba tražiti u tome što je on ranije bio nezaobilazan za ustanovljavanje namaskih vremena, međutim razvojem novih tehnologija, svakoj osobi koja posjeduje pametni telefon, računar i slično dostupne su informacije o namaskim vremenima, vjerskim blagdanima i svemu onome što su ranije imali samo u kalendarskom dijelu Takvima. Kakva je daljnja sudbina Takvima ne možemo tačno znati. O tome odlučuje Rijaset Islamske zajednice“, objasnili su nam odgovorni u El-Kalemu.

Kako privoliti ljude da čitaju

Prema riječima Izedina Šikala, vlasnika izdavačko-štamparske kuće Dobra knjiga, presudna je uloga čitalačke publike.

„Zadatak pisaca je da dobro pišu, izdavača da dobro oblikuju tekst i objavljuju napisano, a zadatak štampara je da to kvalitetno odštampaju. Na kraju ovoga niza nalaze se čitaoci. Ako nestane čitalačka publika tri navedene branše će se ugasiti... Ključno pitanje jeste kako privoliti ljude da čitaju više“, kazao je Šikalo. Naravno, i on ukazuje na enormna poskupljenja papira

„Cijena određenih vrsta papira se učetverostručila, s tendencijom daljnjeg rasta. Svaka nova porudžba iz tvornice podrazumijeva i novu cijenu. Budući da je u posljednjih dvadesetak godina cijena papira bila stabilna, sa neznatnim poskupljenjima, naravno da je ovo 'divljanje cijena' prouzrokovalo poremećaj na tržištu štampe“, kazao je Šikalo ističući da se nije izgubio potencijal u ponudi knjiga čitalačkoj publici, iako se izazovi naziru u svakom pogledu.

„U vrijeme pandemije izdavači su bilježili višestruko veću prodaju knjiga. Paradoks jeste, ali je tačno. U to vrijeme pisci su bili produktivniji, dok su štamparije u dobroj mjeri utihnule. Neke se nisu nikada oporavile. Nakon pandemije došla je ukrajinska kriza i prouzrokovala povećanje cijena energenata, a što se negativno odrazilo na cijeli set proizvoda, posebno na cijenu papira“, kazao je Šikalo.

Ukratko, dok su prije pandemije izazovi za izdavaštvo bili prije svega u novim navikama čitalačke publike koja se navikava na tehnološke mogućnosti pri čitanju sadržaja, danas je dodatni izazov poskupljenje papira pa tako i štampe što bi moglo ostaviti trajne posljedice na izdavaštvo.