digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Rezolucija o Srebrenici u retrospektivi: Cijeli proces usvajanja Rezolucije je bila fantastična studija slučaja (case study), gdje se na svjetskoj pozornici mogla izučavati demagogija Vučića kao i njegov populizam

Lahko je zamisliti da genocid čine ili ga podržavaju patološki profili, ali stvarnost pokazuje da obrazovani, "obični ljudi", profesori, ljekari i pjevačice također mogu biti dijelom mašinerije genocida u svakoj njegovoj fazi. Primjer njemačkih policijskih jedinica sastavljenih od policajaca rezervista, "običnih ljudi" koji su 1942. izvršili masovne pokolje nad Židovima u Poljskoj, pokazuje da obični ljudi mogu postati počinitelji strašnih zločina.

Nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 23. maja, ove godine, usvojila Rezoluciju o Srebrenici kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, odnosno, „Međunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995”, razgovarali smo sa direktorom Memorijalnog centra Srebrenica, dr. Emirom Suljagićom, o važnim aspektima ove rezolucije, ali i o posljedicama koje će ovaj dokument Ujedinjenih nacija imati u budućnosti.

U novom printanom izdanju Preporoda 11/1261 od 1. juna 2024. čitajte:

Građanima Bosne je važno imati uvid i koje zemlje imaju „dilemu“ kako glasati, koje dopuštaju da im političari iz Srbije drže pridike o tome šta jeste, a šta nije genocid. Zamislimo situaciju da bilo ko od političara u Evropi pokrene pitanje da li se desio holokaust ili ne

Humanističke i dijelom društvene nauke već su neprivlačne, teško se uklapaju u ritam svijeta. S njima se teško kupi stan i auto. U te nauke se ne ulaže dovoljno, jer se, po svemu, i ne smatraju dostojnim reprezentom progresa i savremenog društva.

Dvadeset devet godina nakon genocida u Srebrenici Generalna skupština UN-a treba da glasa o rezoluciji koja će pozvati na obilježavanje 11. jula kao dana sjećanja na žrtve genocida. Kako je pokrenut proces oko ove rezolucije i šta ona znači za žrtve genocida razgovarali smo s majkom Munirom kao jednom od njenih najupornijih zagovarača.

Islamska zajednica je skoro pa zaokružila izgradnju i obnovu osnovne infrastrukture. Mnogo se uspjelo. Generacija rođena devedesetih, a stasala je, već može podvući i jasnije uočiti najveličanstveniju poruku ovog fascinantnog pokreta gradnje i obnove, da ga tako nazovemo: ima načina, a, svakako, ima i nade.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine