digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg
Priključi se za RSS feed
Gripu treba ‘preležati’

Gripu treba ‘preležati’

Decembar 21, 2017

Svakodnevica, rutina, poslovne obaveze, jednostavno nestrpljivost najčešći su uzročnici dugotrajnog bolovanja gripe. Gripa ili influenca je virusna bolest koja izaziva osjećaj potpune klonulosti, a karakterišu je  bolovi u mišićima, otežano disanje, kašalj i povišena temperatura. Kako se radi o virusnom oboljenju tu antibiotici neće pomoći, te ćemo koristiti lijekove koji liječe i ublažavaju popratne simptome, obilje toplih napitaka koji će podstaći preznojavanje ( i na taj način izbacivanje toksina iz organizma) i olakšati razrjeđivanje sluzi u plućima i ždrijelu. Međutim, sve nabrojano malo vrijedi ukoliko mi odlučimo da gripu prebolujemo bez mirovanja. Raznorazni izgovori poput ‘moram na posao’ ili ‘mogu ja ustati’ često su razlozi da ne prebolimo potpuno bolest, simptomi traju duže i gripa se povrati u toku godine sa prvim padom imuniteta, pri tome crpimo i posljednje atome snage koja nam je prijeko potrebna za ozdravljenje. Idealno bi bilo preležati četiri dana u izolovanoj prostoriji koju ćete redovno provjetravati i koja neće biti pretjerano zagrijana. Umjesto platnenih maramica koristite papirne koje ćete odmah baciti. Ne primajte posjete i izbjegavajte da izlazite u društvo, kako biste suzbili širenje virusa. Redovno sapunom perite lice i ruke, a područje oko nosa mažite kremom koja će ublažiti crvenilo i bol. Ne pretjerujte sa hranom, umjesto toga konzumirajte što više napitaka, a topla pileća supa će biti najbolji izbor. Uzmite vremena za sebe, gripa se mora preležati kako biste potpuno ozdravili i ojačali.

Džemat Ljubljana obilježio značajan jubilej

Džemat Ljubljana obilježio značajan jubilej

Decembar 23, 2017

U četvrtak, 30. 11. 2017. godine u dvorani Španski borci u Ljubljani, održana je svečana akademija pod nazivom ‚‘Pedeseta godišnjica obnove rada džemata Ljubljana i 10. godišnjica vakufskog objekta u Pržanu.‘‘

Svečanoj akademiji, koja je organizirana na simboličan dan - u predvečerje 12. rebiu-l-evvela 1439. H.g. i 1. decembra 2007. god., kada je zvanično otpočela realizacija (kupovina) vakufskog objekta u Pržanu, prisustvovao je muftija prof. dr. Nedžad Grabus, predsjednik Sabora IZ-e u R. Sloveniji Eldin Velagić, zamjenik muftije Ibrahim-ef. Malanović, generalni sekretar IZ-e u R. Sloveniji mr. Nevzet Porić, imami Ifet-ef. Suljić, Sead-ef. Karišik, Munzir-ef. Čelenka, Samir-ef. Jusić, Nazif-ef. Topuz, Nijaz-ef. Salkić, Fahrudin-ef. Smajić, Mustafa-ef. Gavranović, Zinaid-ef. Mahmutagić, mr. Hamza-ef. Muratspahić, Adnan-ef. Merdanović, Bilal-ef. Efendić, Zikrija-ef. Hodžić, Šaban-ef. Kazimoski, predsjednici izvršnih odbora IZ-e u R. Sloveniji, bivši imami  u džematu Ljubljana Ishak-ef. Alešević i mr. Sifet-ef. Suljić, muallime džemata Ljubljana Ela Porić i Izudina Karišik, te brojni članovi i aktivisti džemata Ljubljana. Na početku programa prisutnima se obratio hadži Asad Adrović, predsjednik Izvršnog odbora IZ Ljubljana, te istakao da je ovo je posebna godina za džemat Ljubljana, jer govorimo i sabiremo sjećanja o naslijeđu od 50 godina obnove rada Džemata Ljubljana i 10 godina vakufskog objekta u Pržanu, koji je donio novu dimenziju djelovanja džemata.

00 Sličica Želim Print

“Nositi emanet naslijeđa čestitih ljudi koji su u proteklih 50 godina svojim životima potvrdili odanost vjeri i Zajednici je velika odgovornost i na ovoj svečanosti želimo poslati jasnu poruku da ćemo se i dalje truditi da naše djelovanje bude odgovorno na tragu dosadašnjeg, te da ćemo čuvati Islamsku zajednicu i džemate kao naše najveće vrijednosti,‘‘ kazao je predsjednik Izvršnog odbora IZ Ljubljana Asad Adrović.

Senad-ef. Karišik, imam u Ljubljani od 1. februara 2008. god., iznio je nekoliko svojih zapažanja i podijelio iskustvo o svom imamskom radu:

‚‘Prvo, pripadamo generaciji koja je počašćena i odabrana, jer smo u mogućnosti da ostvarujemo planove, ciljeve i vizije naših prethodnika. Zamislimo kako bi se danas osjećao naprimjer Adil Begović, koji još davnih 50-tih godina ovog stoljeća obnavljao rad džemata u Ljubljani.

Drugo, želim se zahvaliti svima vama što ste učestvovali u svim našim projektima od njegove obnove pa do danas. Sretan sam što sam imao priliku da vas upoznam. Radeći kako sa kolegama, tako i s vama na terenu, shvatio sam da uz trud i pošten rad, te iskren odnos, možemo biti oni koji znaju šta i kako treba raditi, a nakon toga slijedi rezultat.

Treće, smatram važnim što mi večeras, svojim prisustvom, kroz različite generacije, kroz prisustvo naših imama koji su sijali sjeme vjere u džematu Ljubljana, svjedočimo kontinuiranom radu i prosperitetu ovog džemata, kontinuiranom tumačenju naše vjere koja je u skladu i kontekstu vremena i uvjeta u kojima živimo,‘‘ kazao je Senad-ef. Karišik.

Hfz. Špendi-ef. Fidani, imam u Ljubljani od 1. februara 2011. god., istakao je da se danas nalazimo pred realizacijom najvećeg dugogodišnjeg cilja Džemata i Zajednice u vertikali djelovanja, a to je izgradnje džamije, kojeg je prva izrazila generacija rahmetli Adila Begovića, a ostvaruje generacija muftije prof. dr. Nedžada Grabusa. Naš opstanak, rekao je, nije više upitan, ali predstoji naše definiranje i pozicioniranje. Efendija Fidani kazao je i ovo:

“Historija nas uči da je na globalnom planu, za čovječanstvo, zadatak uspostave vertikale djelovanja imao Halilullah Ibrahim-pejgamber, alejhiselam, podižući Božiji hram - Kabu, u časnoj Mekki. Međutim, ostvarivanje cilja – u vertikali djelovanja – iziskuje svoju puninu, odnosno, svoju horizontalu koja se ogleda u širini, pa i dubini djelovanja. Poslanstvo i put Habibullaha Muhammed-pejgambera, alejhiselam, označava puninu djelovanja za čovječanstvo. Taj put je obrazac za sve pojedince, zajednice, pa i za građevine koje žele imati naziv Božijeg hrama ili Božije kuće. Zato, buduću strategiju potrebno je usmjeriti u pravcu horizontalnog djelovanja. Takvo djelovanje je najbolji način za sprječavanje svih vrsta devijacija, zloupotreba i pogrješnog tumačenja vjere. Pedeseta godišnjica obavezuje nas na nastavak odgovornog djelovanja. Vjera, iako je izvor najljepših vrijednosti, u današnjem svijetu ne predstavlja se na taj način. Stoga, ovi značajni jubileji obavezuju nas da djelovanje džemata prilagodimo i postavimo u skladu sa vremenom i potrebama u kojima živimo.‘‘

U okviru programa premijerno je prikazan film ‚‘Iskorak naše generacije, vakuf u Pržanu‘‘, koji je snimljen u produkciji Ureda muftije ljubljanskog. Autori filma su: muftija prof. dr. Nedžad Grabus, Nevzet Porić i Muhamed Halilović. Film je dokumentovano svjedočanstvo o nastanku i razvoju džemata Ljubljana, sa posebnim osvrtom na posljednjih deset godina i kupovinu vakufskog objekta u Pržanu. Zajednička je ocjena da je projekat kupovine vakufskog objekta u Pržanu u jesen 2007. godine dao jedan novi zamah svim aktivnostima u Džematu Ljubljanu čime je omogućen kontinuiran razvoj džemata i unaprjeđenje aktivnosti na vjerskom i obrazovnom planu.

Hor ilahija i kasida ‚‘Alhambra‘‘, predstavio se izvođenjem nekoliko odabranih ilahija i kasida. Hor je osnovan je u decembru 2012. god. sa namjerom da afirmira, izvodi i njeguje islamsku duhovnu muziku. Čine ga djevojke džemata Ljubljana. Ove godine, hor ‚‘Alhambra‘‘ snimio je i prvu ilahiju na slovenskom jeziku, pod nazivom:‘‘Slavil bi Te, Gospodar moj.‘‘

Izvršni odbor džemata Ljubljana dodijelio je zahvalnice za doprinos razvoju džemata Ljubljana istaknutim pojedincima i organizacijama. Zahvalnice su dobili: Sejad Alešević, Elvira Alagić, Fehim i Sadeta Avdić, Hakija Alibašić, Muhamet Sejda Aliriza, Esad Bajrektarević, Hamdija Badić, Jasmin Batić, Elma Bošnjak, Esma i rhm. Muharem Ferizović, Himzo Grapkić, Esad Hutinović, Damir Hutinović, Hasan i Esma Hasanić, Porodica Ibričić, Safet Jakupović, Sejad Kanurić, Nasiha i rahm. Ismet Kanurić, Mehmed Kreštić, Zilhad Kudić, Smail Kudić, Denis  Lelić, Fikret Makić, Midhat-ef. Mujkić, Esad i Hazima Mulalić, Esad Mujčić, Nurija Pašić, Ismet Porić, Muzafer Rovčanin, Denis Striković, Mesud Veseli, Ekrem Šabić, Mahir Šabani, Zahid Veladžić, Eldin Velagić, Hidajet Zec, Kasim Zulić, Žensko združenje Zemzem, Hor ilahija i kasida ‚‘Alhambra‘‘, te HD Merhamet Slovenije. Zahvalnice su uručili predsjednik Izvršnog odbora džemata Ljubljana hadži Asad Adrović, te imami Senad-ef. Karišik i hfz. Špendi-ef. Fidani.

Izvršni odbor Džemata Ljubljana uručio je posebnu zahvalnicu muftiji prof. dr. Nedžadu Grabusu i njegovoj supruzi gospođi Sadiki Grabus za doprinos i razvoj Džemata Ljubljana. Na svečanoj akademiji istaknuto je da je muftija prof. dr. Nedžad Grabus prije 11 i po godina preuzeo dužnost muftije ljubljanskog. Bez njega naša Zajednica ne bi bila to što jeste. Muftija prof. dr. Nedžad Grabus, je naš predvodnik u dobru: čovjek ideje i jasne vizije Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Osim jasne vizije sa kojom je preporodio IZ-u u kadrovskom, organizacionom i infrastrukturnom smislu i učinio nas ponosnim građanima ove lijepe zemlje, svojim primjerom velikog donatora u svim projektima IZ-e, a posebno za kupovinu vakufskog objekta u Pržanu, pokazao je kako se uspješno vodi IZ-a.

Muftija je u svome obraćanju naglasio važnost očuvanja institucionalnog djelovanja IZ-e kroz razne vjersko-obrazovne projekte te čestitao džematu Ljubljana ovaj iznimno važan jubilej.

Na kraju programa muftija je uručio zahvalnice imamima koji su u proteklom periodu radili u džematu Ljubljana. Zahvalnice su dobili: Ishak-ef. Alešević (imamsku dužnost u Džematu Ljubljana obavljao od 1985. do 1989. godine, a danas je imam u Manhajmu - Njemačka, te nakon 47 godina imamskog rada ove godine odlazi u zasluženu penziju), mr. Nevzet-ef. Porić, (imamsku dužnost u džematu Ljubljana obavljao od 2005. do 2006. godine, a danas je generalni sekretar IZ-e u R. Sloveniji), mr. Sifet-ef. Suljić, (imamsku dužnost u džematu Ljubljana obavljao od 2006. do 2007. godine, a danas je imam Behram-begove džamije u Tuzli). Almir Dizdarević, unuk rahmetli hadži Sulejman-ef. Abdića, posthumno je primio zahvalnicu za rahm. hadži Sulejmana.

Muftija je uručio zahvalnice za doprinos razvoju džemata Ljubljana muallimama: Eli Porić, Izudini Karišik i Sumeji Fidani.

Baština - Konjičko drvorezbarstvo na listi UNESCO-a

Baština - Konjičko drvorezbarstvo na listi UNESCO-a

Decembar 28, 2017

Na danas održanom 12. zasjedanju Komiteta za očuvanje nematerijalne kulturne baštine u Južnoj Koreji usvojena je odluka o upisu Konjičkog drvorezbarstva na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a.

- Upis Konjičkog drvorezbarstva na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine od izuzetnog je značaja za Bosnu i Hercegovinu i kao takav daje podsticaj daljim aktivnostima na očuvanju bogate nematerijalne kulturne baštine naše zemlje, te pokazuje našu snažnu posvećenost implementaciji UNESCO Konvencije iz 2003. godine o očuvanju nematerijalne kulturne baštine - rekao je ovim povodom ministar civilnih poslova Adil Osmanović. Inače, proces nominacije Konjičkog drvorezbarstva započet je još 2014. godine, u saradnji Federalnog ministarstva kulture i sporta i lokalne zajednice u Konjicu koja baštini ovaj element. Konjičko drvorezbarsto je drugi element nematerijalne baštine iz Bosne i Hercegovine koji je, nakon Zmijanjskog veza, uvršten na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Irak: Kraj rata protiv ISIL-a

Irak: Kraj rata protiv ISIL-a

Decembar 27, 2017

Iračke snage objavile su da je okončan rat protiv ISIL-a. Premijer Hajder al-Abadi rekao je na konferenciji za štampu da su iračke trupe preuzele kompletnu kontrolu iračko-sirijske granice, zone u kojoj su se nalazila posljednja uporišta ISIL-a. Objava kraja rata sa ISIL u Iraku stižu uporedo sa objavom ruske vojske da je uspješno završena misija zadavanja poraza ISIL u Siriji i da je  ruski predsjednik Vladimir Putin naredio povlačenje većeg broja vojnika iz Sirije nakon, kako je kazao „poraza ISIL-a“, a što je najavio još u martu protekle godine. Pojasnio je da je sada prioritet rješavanje političkih sukoba u ovoj zemlji. Putin se tokom iznenadne posjete ruskoj vazduhoplovnoj luci Humejmim početkom sedmice sastao sa sirijskim predsjednikom Basaharom al-Assadom i potvrdio da će Rusija zadržati svoju vazduhoplovnu bazu u Humejmimu i mornaričku bazu Tartus, „koje će garantirati stabilnost Siriji u budućnosti“. Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je kako je gotovo sav teritorij Sirije oslobođen, „uključujući i povijesne kršćanske regije“, kao i da će Rusija pomoći u obnovi svetih mjesta u Siriji, ne samo kršćanskih, već i muslimanskih i židovskih. Pritom je istaknuo važnost grupacije koju su formirale kršćanske pravoslavne i katoličke crkve, a cilj ove grupacije je popisati svetišta u Siriji kojima će trebati obnova.

Kino u Saudijskoj Arabiji, bend sa Zapada u Iranu

Kino u Saudijskoj Arabiji, bend sa Zapada u Iranu

Decembar 21, 2017

Kako prenosi Teheran Times njemački bend „Schiller“ održao je u Teheranu pet koncerata, što je prvi nastup jedne grupe sa Zapada u Iranu od Islamske revolucije 1979., prenosi list Tehran Times.

Saudijska Arabija saopćila je da će u javnim kinima biti dopušten rad, a prve filmske projekcije najvjerovatnije će biti prikazane početkom naredne godine.

„Očekujemo da prva kina budu otvorena u martu 2018. godine“, izjavio je ministar kulture i informisanja Awwad bin Saleh Alawwad.

00 Sličica Želim Print

OIC: Istočni Jerusalem je glavni grad Države Palestine

OIC: Istočni Jerusalem je glavni grad Države Palestine

Decembar 22, 2017

Na vanrednom samitu OIC 13. decembra u Istanbulu 57 lidera muslimanskih zemalja je priznalo Državu Palestinu i Istočni Jeruzalem kao njezin glavni grad, objavile su agencije.

„Proglašavamo Istočni Jerusalem glavnim gradom Palestine i pozivamo druge zemlje da priznaju Palestinu i okupirani Istočni Jeruzalem za njezin glavni grad“, poručili su lideri muslimanskih zemalja u zaključku koji je objavljen nakon samita Organizacije za islamsku saradnju zakazanog nakon

što je američki predsjednik Donald Trump objavio da priznaje odluku iz 1995. godine kojom se Jeruzalem proglašava glavnim gradom Izraela. Lideri OIC su ovu odluku nazvali ništavnom.

„Odbacujemo i čvrsto osuđujemo neodgovornu, nelegalnu i jednostranu odluku predsjednika SAD da prizna Jerusalem kao navodni glavni grad Izraela. Smatramo tu odluku ništavnom i nevažećom“, navodi se u zaključku OIC, te ističe da lideri muslimanskih zemalja smatraju da je ova odluka ujedno i znak povlačenja SAD iz uloge pokrovitelja mirovnog procesa na Bliskom istoku.

Predsjednik Turske Redžep Tajjip Erdogan poručio je u Istanbulu nakon  ovog vanrednog samita Organizacije islamske saradnje (OIC) da je čovječanstvo zajedno sa 1,7 milijardi muslimana danas potvrdilo da odbija odluku američke administracije u vezi sa statusom Jerusalema.

„Vjerujem da smo ovim historijskim samitom još jednom pokazali čitavom svijetu, kao i donosiocima odluka, da Jerusalem nije prepušten sam sebi“, kazao je Erdogan i naglasio: “Kao organizacija nikada nećemo napraviti korak nazad od našeg zahtjeva za suverenu i nezavisnu Državu Palestinu, prema granicama iz 1967, sa glavnim gradom Jerusalemom. Očekujemo od američkih vlasti da što prije naprave korak nazad od greške koja je napravljena“, poručio je Erdogan.

„Njegov poziv da cijeli svijet prizna Jerusalem glavnim gradom okupirane Palestine verifikovan u završnoj Deklaraciji samita kojom se donosi odluka o proglašavanju Istočnog Jerusalema prijestonicom Palestine i poziva Generalna skupština UN da to potvrdi.

Ponovno američko priznanje Jerusalema glavnim gradom Izraela (posljednji put SAD je to uradio 1995.) na samitu OIC je nazvano zločinom, a Izrael imenovan kao teroristička država i okupator koji je posijao sjeme zla na Bliskom istoku.

Palestinski predsjednik Mahmud Abbas je rekao da odluka predsjednika Donalda Trumpa predstavlja najveći zločin i flagrantno kršenje međunarodnog prava. „Jerusalem jeste i oduvijek je bio glavni grad Palestine“, rekao je Abbas upozoravajući da SAD raspolaže Jeruzalemom kao da je neki američki grad. „Ovo je prešlo sve granice“, rekao je Abbas i poručio da je neprihvatljivo da Washington učestvuje u bliskoistočnom mirovnom procesu jer je pristran.

Turski predsjednik Redžep Tajjip Erdogan je kazao da je Izrael teroristička država i okupator i odbacio američku odluku ističući da ona nije valjana i da se njome krši međunarodno pravo. „Palestinske teritorije se sve više smanjuju, dok Izraelci svoje proširuju“, upozorio je Erdogan i pozvao muslimane da posjećuju Jeruzalem.

Jordanski kralj Abdullah odbacio je bilo kakav pokušaj izmjene statusa Jeruzalema ili njegovih svetih mjesta, te upozorio da u regiji neće biti mira sve dok se ne riješi izraelsko-palestinski sukob.“Svako nasilje je posljedica neuspješnog nastojanja pronalaska mirnog rješenja palestinskog pitanja“, kazao je jordanski kralj.

Iranski predsjednik Hasan Ruhani  je poručio da je Trumpova odluka dokaz da SAD nedostaje bilo kakvo poštovanje prema legitimnim pravima palestinske nacije, da potez SAD pokazuje da nije pošten posrednik niti će ikada biti, kao i da Washington samo želi biti garant cionističkih interesa.

Pozvao je muslimane da prevladaju međusobne razlike, te se ujedine u odbrani prava Palestinaca, a protiv Izraela za koji je rekao da je posijao sjeme nemira u regiji.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je rakao da nije impresioniran izjavama čelnika muslimanskih zemalja na sastanku OIC.

Hamas je dan poslije samita OIC, 14. decembra kada obilježava svoje osnivanje, pozvao palestinske nacionalne grupe da „zajednički nosimo odgovornost za našu domovinu kroz partnerstvo i dogovore, na temelju zaštite prava i očuvanja temeljnih nacionalnih interesa, te odricanja od svih oblika saradnje i sigurnosne koordinacije sa okupatorom”. Istaknuto je kako uloga palestinske vlasti mora biti u službi naroda i zaštiti njegove sigurnosti, prava i nacionalnih projekata.

„Malezijske oružane snage (ATM) su spremne da obave svoju dužnost prema Jerusalemu. Moramo biti spremni na sve mogućnosti. ATM je uvijek bio spreman, čekamo upute od vrhovnog vođstva. Dovimo da ovaj spor ne dovede do haosa”, izjavio je ministar odbrane Hišammudin Hussein.

Izrael je okupirao arapski Istočni Jeruzalem u vrijeme bliskoistočnog rata 1967. i kasnije pripojio Izraelu, što međunarodna zajednica nikada nije priznala.

Odluka američkog predsjednika da Jeruzalem prizna glavnim izraelskim gradom pokrenula je niz protesta u brojnim muslimanskim zemljama, kao i u Evropi i SAD. Turska upozorava da će odluka povući svijet u sukob bez kraja.

Nove knjige - Žene- sufije

Nove knjige - Žene- sufije

Decembar 23, 2017

(Sabina Voloder- Strinić: Badžije- pobožne muslimanke )

Prva autorska knjiga novinarke Sabine Voloder-Strinić je zbir novinarsko-istraživačkog rada na temu žene-sufije. Petogodišnji uporni rad koji je obuhvatio 54 knjiške jedinice i 22 sagovornika, bezbroj poučnih razgovora i prikupljanja savjeta i sugestija od eminentnih profesora i alima, zaokružen je u vidu knjige pod naslovom Badžije-pobožne muslimanke. Ovo nesvakidašnje djelo je prvo ovakvog karaktera na bosanskom jeziku koje je obuhvatilo sekvence iz života 121 žene, koje su svoj život posvetile samodricanju i ibadetu protkanom čežnjom za spoznajom i blizinom sa Uzvišenim Stvoriteljem. U svom duhovnom uzdizanju, ove časne žene nisu prestajale biti kćerke, supruge, majke, učiteljice, poslovne žene, umjetnice, književnice, liječnice, komšinice i gazije. 
Badžije, kako ova knjiga nosi naslov, koristi se kao tesavvufski termin. Badži kao imenica ženskog roda u jednini znači starija sestra, kada se prevodi sa turskog jezika, mada se ovaj pojam koristio prilikom obraćanja šejhovim suprugama. Derviško obilježje pojma badži kasnije je zaboravljeno i danas ga gotovo niko ne koristi, osim derviša koji pripadaju bektašijskom redu. Autorica je smatrala da je upravo ovaj termin prikladan za naziv knjige, kako bi se otrgnule od zaborava pobožne muslimanke iz čijih života se može izvući snažna pouka. Žene koje su svoj život posvetile robovanju Allahu, dž.š., nazivali su još i dervišama, sufijama, a neke od njih koje su dostizale visoke deredže duhovnosti, bile su i šejhe, pa čak i kutbovi. 

00 Sličica Želim Print
Knjiga Badžije-pobožne muslimanke nam nudi veoma interesantno, poučno i edukativno putovanje kroz 15 zemalja i 42 grada sa 40 naslova podijeljenih kroz tri poglavlja: Prve generacije pobožnih muslimanki, Pobožne muslimanke iz svijeta i Pobožne muslimanke iz Bosne i Hercegovine. 
Pisati o ženama sufijama iza kojih je ostalo vrlo malo pisanih tragova, veoma je oskudno i nezahvalno, prije svega prema čitaocu koji bi želio da dozna pojedinosti iz njihovih života, a zatim i prema ovim divnim, skromnim ženama koje su svoje živote proživjele jednostavno i pobožno čineći hajir. Poslije žena koje su pripadale prvoj generaciji pobožnih muslimanki, a o kojima se manje- više zna, autorica je napravila izbor između više žena sufija i arifa čija su imena ostala nepoznata i sakrivena - žena koje su poput muškaraca svoj život žrtvovale u ime Allaha i čiji je odmjeren i melodičan govor budio uspavana srca mnogobrojnih Božijih robova, poput Rabije Adevijje, Fatime Nišapur, Fatime Kattanije, Merjeme Basri, Muaze Adevijje, Fatime-badži, Nane Esme i mnogih drugih. 
U knjizi posebno poglavlje zauzimaju bosanskohercegovačke pobožne žene – sufije, o kojima se do sada nije nikada pisalo. Počevši od badži-kaduna u Sarajevu, šejhe Hemzade, šejhovica, hafiza, hadži-bula i derviša, knjiga završava zaključkom da se i žene mogu isto kao i muškarci okititi ahlakom Muhammedije, u što ćete se moći i sami uvjeriti čitajući ovu knjigu.

Zbornik radova „Muslimanska porodica – prava i dužnosti“

Zbornik radova „Muslimanska porodica – prava i dužnosti“

Decembar 21, 2017

Važnost porodice je uvijek bila na samom vrhu ljestvice prioriteta svih onih koji su imali pravo i obavezu tumačenja i predstavljanja vjere. Vodeći brigu o tome, Odjel za brak i porodicu pri upravi za vjerske poslove RIJASETA IZ je izdao zbornik radova pod naslovom „Muslimanska porodica – prava i dužnosti“, a taj isti zbornik je 8.decembra promoviran i u Bihaću. Ovaj zbornik je štampan kao stručni priručnik za imame, muallime i koordinatorice za brak, porodicu i ženski aktivizam.

Promotori su bili mr. Nusret-ef. Abdibegović, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH, dr. Safija Malkić, stručni saradnik Odjela za brak i porodicu pri Upravi za vjerske  poslove Rijaseta IZ, prof. dr. Fuad Sedić, dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću i Mensur-ef. Ćehić, pomoćnik muftije za vjerske poslove i obrazovanje. Moderatorica promocije je bila prof. Šuhra Terzić, koordinatorica Muftijstva bihaćkog u Odjelu za brak i porodicu.

Tokom same promocije akcenat je stavljen na značaj ovakve tematike, pogotovo u vremenu kada se institucija braka i porodice razgrađuje različitim metodama. Naglašena je uloga braka, koja je prema promotorima „džennetska praizvedba“, jer je prvi brak sklopljen u Džennetu dok su Adem, a.s., i njegovu supruga Hava po stvorenju bili u njemu što ustvari znači da je lijep i skladan brak džennet na Ovom svijetu, jer je izvorište braka u Džennetu.

Korespondencija Muhammeda Abduhua i Lava Nikolajeviča Tolstoja historijske činjenice i poruke

Korespondencija Muhammeda Abduhua i Lava Nikolajeviča Tolstoja historijske činjenice i poruke

Decembar 25, 2017

1.

Dva slavna savremenika

Muhammed ʻAbduhū (1849-1905), priznati muslimanski reformator i jedan od najvažnijih začetnika islamskog reformizma, i Lav Nikolajevič Tolstoj (1828-1910), vjerovatno najveći književnik svijeta, razmijenili su pisma, bilo je to u aprilu i maju 1904. godine (a moguće da je pisama s obje strane bilo i kasnije). Podatke o ovoj korespondenciji u ovom osvrtu, koji se ovdje donosi u formi prigodne kompilacije, umnogome dugujemo Alexanderu B. Kudelinu i njegovoj studiji o ovoj znamenitoj razmjeni pisama o kojoj je Kudelin dokumentirano pisao u časopisu Manuscripta Orientalia (svezak 15., br. 1., juni 2009) koji izlazi u Petrogradu.

00 Cijeli tekst

Muhammed ʻAbduhū, vrhovni muftija Egipta u zadnjim godinama XIX. i u prvim godinama XX. stoljeća, pokazivao je zanimanje za evropsku književnost i filozofiju, poznati su njegovi susreti i prijateljstva sa engleskim književnikom i političarem Wilfridom Scawenom Bluntom (1840-1922), zatim Bluntovom ženom Anne (Lady Anne Blunt, 1837-1917), koja je, inače, bila unuka velikog pjesnika Lorda Byrona (1788-1824).

U Engleskoj se Muhammed ʻAbduhū sastao i s filozofom Herbertom Spencerom (1820-1903), a svojevremeno je posjetio i velike evropske biblioteke u Istanbulu, Beču, Berlinu, Parizu, Londonu, Kembridžu itd.

Pretpostavlja se da je za velika djela Lava Tolstoja muftija Muhammed ʻAbduhū saznao kako iz evropskih izvora (ʻAbduhū je dobro govorio francuski), tako i iz samih ranih arapskih prijevoda nekih Tolstojevih djela ili studija o njemu na arapskom jeziku. Ruski orijentalista Ignatij Julijanovič Kračkovski (1883-1951) tvrdi da je 1901. godine Salīm Qubʻayn objavio knjigu “Mezheb Tūlstūy“ (“Tolstojevo učenje“), a isti autor je 1904. godine objavio i djelo “Indžīl Tūlstūy“ (“Evanđelje po Tolstoju“). Oba djela sadrže dionice Tolstojevih rasprava ili tekstova kojima je ustrojstvo dao sam Tolstoj.

Po svemu što se vidi, spomenuti Salīm Qubʻayn s radošću je predstavljao i prevodio djela Lava Nikolajeviča Tolstoja s ruskog na arapski. Prema Alexanderu B. Kudelinu, ovaj Salīm Qubʻayn je s ruskog na arapski preveo i jedan Tolstojev izbor izreka ili hadīsa Muhammeda, a.s., pod naslovom Hikam al-Nabī Muhammad li al-faylasūf Tūlstūy wa tāʼifa muhtāra min ārāʼi wa taʻlīm al-faylasūf al-rūsī aš-šahīr (“Mudre izreke vjerovjesnika Muhammeda od filozofa Tolstoja i odabrani dio iz pogleda i učenja poznatog ruskog filozofa“ - djelo je objavljeno u Kairu, bez godine izdanja).

Stoljeće i po od osnivanja (1867-2017) Cazinske medrese

Stoljeće i po od osnivanja (1867-2017) Cazinske medrese

Decembar 27, 2017

Medresa, „Džemaludin-ef. Čaušević“ u Cazinu ove godine slavi veliki jubilej, sto pedesetu godišnjicu od osnivanja i izgradnje prvog medresantskog objekta. Iako je kroz navedeni period njen rad bio prekinut punih 75 godina, po godini osnivanja Cazinska medresa danas predstavlja najstariju odgojno-obrazovnu ustanovu u Cazinskoj krajini. Povijest rada medrese mogao bi se podijeliti na dva perioda, prvi od osnivanja 1867. pa do gašenja 1920., te od obnavljanja 1993. godine sve do današnjih dana. Kroz svo vrijeme postojanja i rada, a posebno u prvom periodu medresa je imala nemjerljivu odgojno-obrazovnu i društvenu ulogu za muslimansko stanovništvo Cazina i okoline. Od osnivanja do danas nastava se odvijala u tri objekta, a treći po redu izgrađeni objekat u kojem je medresa smještena od 2004. godine predstavlja reprezentativnu zgradu koja svojom ljepotom i prostornom kompozicijom bez sumnje predstavlja jedan od simbola Cazina i Cazinske krajine.

Izgradnja i rad prve i druge medrese

Na molbu zastupnika cazinskog kraja u Vilajetskoj skupštini, Vilajetska vlada je 1867. godine podigla Medresu u Cazinu. Za prvog muderrisa izabran je Mustafa Sidki Čišić iz Mostara koji je radio sve do 1881. godine. Objekat „stare drvene medrese“ kako su je u narodu kasnije nazvali, imao je 16 soba za stanovanje učenika i održavanje predavanja. Ta, prva medresa je zapaljena od strane austro-ugarske vojske, navodno jer se iz nje pružao otpor austrougarskoj okupaciji. Na njenom mjestu prilozima krajiškog stanovništva 1890. godine podignuta je nova medresa, koja je jedna od najljepših zgrada u Cazinu i jedina medresa u Unsko-sanskom kantonu iz tog perioda čija je zgrada sačuvana do danas. U njenom sastavu nalazi se i medresanska džamija s munarom i šerefom, te šadrvan i hamam. Inicijativu za njenu gradnju vodio je muderris i hafiz Jusuf ef. Hušidić iz Podzvizda kod Velike Kladuše, koji je u medresi službovao od 1883. do 1894. godine. Pored hafiza Hušidića u medresi su prije njenog ukidanja radili i hadži Bekir ef. Kurtagić iz Kulen-Vakufa (1895-1898), zatim Sejfullah ef. Proho iz Konjica (1898-1908), te Abdulah Zuhdi ef. Sofić iz Gornjeg Vakufa (1908-1920).

00 Sličica Želim Print

U prvoj deceniji dvadesetog stoljeća medresa u Cazinu je bila jedna od najkvalitetnijih u to vrijeme, kako se to vidi iz izvještaja hafiza Šaćira ef. Pandže iz 1908. godine. Imala je četiri odjeljenja, a godišnje ju je pohađalo između 35 i 55 učenika. Medresu su upisivali učenici sa završenim mektebom i osnovnom školom. U sklopu škole bio je i internat u kojem su se učenici sami hranili. Medresa nije imala nikakvog vakufa. Za sva veća ulaganja prikupljali su se dobrovoljni prilozi od stanovništva cazinskog i okolnih kotara. Ranije, u osmansko doba medresa se izdržavala poreznim prihodima. Od vremena austrougarske okupacije pa sve do 1910. godine troškove plaća muderrisa finasiralo je Općinsko poglavarstvo Cazin, nakon čega je odbilo dalje finasiranje, pod izgovorom pada prometa stokom od kojeg je Općina imala najveće prihode.

Pored dotadašnje nastave koja je izvođena po staroj metodi sa isključivo vjerskim predmetima, od 1898. godine u završnom razredu je uveden predmet Porodično i nasljedno pravo muslimana. Uvidom u arhivu jednog od učenika koji je osmi razred završio 1920. godine vidljivo je da su učenici na završnom ispitu polagali slijedeće predmete: Učenje Kur΄ana, Nauka o vjeri, Arapska gramatika, Arapska sintaksa, Krasnopis i Pravopis.

U toku 1915. i 1916. godine nastava u medresi nije se održavala, zbog prisustva izbjeglica koje su u njoj jedno vrijeme bile smještene, ali i zbog oštećenja koje je sanirano tek u 1917. godini. Iako je medresa krenula sa radom stanje je u naredne tri godine bilo sve teže i teže. Učenici nisu mogli nabaviti udžbenike, što se neko vrijeme prevazilazilo pozajmljivanjem iz Gradske kiraethane. Borba za održivost medrese vođena je od strane uprave, na način obraćanja svim imamatima u srezu sa molbama za prikupljanje hrane. Mještanima je sugerisano da ramazanske vitre dotiraju učenicima kako bi mogli nastaviti školovanje, te kako bi se od navedenih sredstava mogli „obući, obuti i prehraniti“. Nažalost, bez obzira na velike napore uprave ali i okolnog stanovništva da medresa opstane, politička i ekonomska kriza su predstavljali daleko veći uteg njenom opstanku, tako da je medresa prestala sa radom 1920. godine. Među običnim narodom se dugo vremena ispoljavao žal zbog zatvaranja medrese, čija bi se sudbina iz današnjeg ugla u dobroj mjeri mogla poistovijetiti sa sudbinom koja je zadesila Cazinsku krajinu u toku 20. stoljeća.

Obnova rada Cazinske medrese 1993. godine

Nakon 73 godine prekida, u jeku proteklog rata, obnovljen je rad Cazinske medrese. Objekat medrese koji je nasilno uzurpiran od strane komunističke vlasti 1945. godine, nakon renoviranja svečano je otvoren 8. septembra 1993. godine. Medresa je počela sa radom u petak, 10. septembra 1993. godine. U svom sastavu je imala četiri odjeljenja. Među tri odjeljenja prvih razreda jedno su činile djevojke, dok je drugi razred imao samo jedno muško odjeljenje. Voljom Inicijativnog odbora a uz podršku i blagonaklonost velikog broja javnih i istaknutih ličnosti medresa je dobila ime po najpoznatijem krajiškom alimu i nekadašnjem reisu-l-ulemi Džemaluddinu ef. Čauševiću. Od tada do danas Cazinska medresa je bila i ostala jedina medresa na području Bihaćkog muftijstva, koja svojim radom i djelovanjem pokriva potrebe za ovom vrstom školovanja za oko 300.000 stanovnika Unsko-sanskog kantona, ali i šireg prostora koji teritorijalno pripada Bihaćkom muftijstvu.

Na petogodišnjicu obnove rada medrese na obližnjem brežuljku krenulo se sa izgradnjom nove i prostranije zgrade. Šest godina kasnije završen je i službeno otvoren novi objekat, čime su u znatnoj mjeri unaprijeđeni materijalni uvjeti za školovanje narednih generacija. Do danas, u nekoliko navrata kompleks Cazinske medrese je obogaćivan novim sadržajima, poput sportske dvorane, laboratorija za biologiju, hemiju i fiziku, te vlastitog arhiva koji je oformljen 2017. godine. U toku je završna faza izgradnje zatvorenog bazena za muškarce i žene. U izgradnju i dogradnju kompleksa nove medrese do sada je uloženo preko 5 miliona konvertibilnih maraka.

U nekoliko zadnjih godina uprava medrese je pokrenula aktivnosti na sijanju žitarica, te sadnje voća i povrća na vakufskoj zemlji u vlasništvu medrese. Više je primjera pomaganja socijalno-ugroženih porodica iz kojih dolaze neki od siromašnih učenika. Saradnja sa medresama u Bosni i Hercegovini i regionu je proširena i na Tursku gdje su izvršena dva bratimljenja, sa „Fatih medresom“ i Medresom „Recep Tayyip Erdogan“ iz Istanbula. Također, u prostorijama Cazinske medrese već godinama nastavu izvodi područno odjeljenje Umjetničke škole iz Bihaća koje pohađa preko 50 učenika.

Školovanje traje četiri godine, a nastava se izvodi po planu i programu u koji je uključeno 28 predmeta. Škola je priznata od strane Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona i Rijaseta Islamske zajednice BiH. Svo vrijeme postoje zasebna odjeljenja za momke i za djevojke. Svake godine medresu upisuje oko 100 učenika i 100 učenica, koji u sklopu medrese posjeduju smještaj i hranu. Pored redovnih školskih aktivnosti učenici imaju mogućnost da se uključe u školu sporta i novinarsku sekciju. Svršenici medrese imaju mogućnost upisa na sve fakultete u Bosni i Hercegovini, ali i šire. Izvanredni rezultati ove ustanove u protekle dvije decenije potvrdili su opravdanost obnavljanja rada i djelovanja Cazinske medrese.

Stranica 266 od 851

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine