digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Mevludske svečanosti u Švicarskoj

Autor: Fuad Omerbašić Decembar 28, 2016 0

Za hadž kažu da je mjesto susreta i upoznavanja ljudi.

Prilikom obavljanja ove pete islamske dužnosti u Medini gradu Božijeg poslanika Muhammeda a.s. upoznao sam hadžije koji su bošnjačkog porijekla, a koji dolaze iz Švicarske, zemlje koja služi kao model u razumijevanju različitih pogleda na ovaj svijet. Zemlje u kojoj je veliki broj Bošnjaka ali i drugih naroda našao utočište tokom i nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu .

Među tim hadžijama upznao sam i hadžiju Vehbiju ef. Efendića koji kako kaže svoj godišnji odmor provodi u mubarek mjestima Mekke i Medine. Saznao sam da je davne 1981. otišao u Švicarsku i da je od tog trenutka pa do danas svjedok i aktivni učesnik organizovanja Bošnjaka kroz Islamsku zjednicu, a kasnije i kroz politiku. U razgovoru sa Vehbijom ef. nisam primijetio ni jednog trenutka isticanje njegove uloge u svemu tome, stalno je govorio u množini odnosno uptrebljavao je zamjenicu mi. Takođe sam primjetio brigu za zajednicu, za narod kojem pripada. Možda mu neće biti drago što na ovaj način pišem, ali ja sam imao potrebu da podijelim sa čitaocima Preporoda svoje impresije boravka u Švicarskoj povodom obilježavanja 12. rebiu-l-evvela i sedme godišnjice otvaranja Islamskog centra u Luzernu, svakako ne umanjujući vrijednost i doprinos svih onih koji su se utkali u trajno dobro.

Danas je Islamska zajednica u Švicarskoj stabilna zajednica muslimana koja je dostigla zavidan nivo organizovanja kroz svoje džemate, džematske odbore na čijem su čelu imami i predsjednici. Nisam primijetio da imaju zajednički organ na nivou Švicarske osim glavnog imama u ovom slučaju vrijednog prof. Jasmina Demića. Većina džemata posjeduje vlastite prostorije. Samo na prostoru od 50 km/2 Cirih, Zug i Luzern imaju vakufskog prostora preko 4000 kvadrati.

Ovi pokazatelji govore o čestitosti ovih muslimana koji zaslužuju posebnu pažnju i zahvalnost jer se nisu asimilirali nego su se integrisali u švicarsko društvo i nisu izgubili osjećaj za domovinu. Zaista je bilo ugodno družiti se s tim ljudima, slušati priču o njihovom hodu u tuđem svijetu o životu u mjestu gdje se nije čuo ezan do danas kada s ponosom ističu izgradnju Islamskog centra i ulogu imama u njemu odnosno prof. Ćazim ef. Mehmedovića kao i drugih džematlija poput Halila ili Dževada.

Posebna atmosfera je bila na mevludskom programu koji je organizovan u prepunoj džamiji 10.12. 2016. poslije jacije-namaza. Mevlud su proučili imami i to: Hajrudin ef. Mujkanović, Mirnes ef. Alić, Samir ef. Ahmić i Sakib ef. Halilović (kome se takođe zahvaljujemo na ugodnom razgovoru tokom posjete Islamskom centru u Cirihu), te hor Merdžan koji djeluje pri džematu Luzern. Prigodnu besjedu tom prilikom prisutnim džematlijama uputili su glavni imam za Švicarsku prof. Jasmin ef. Demić, glavni imam Medžlisa IZ-e Tešanj mr. Fuad ef. Omerbašić i goraždanski muftija Remzija ef. Pitić. Moderator ovog program je bio Ahmed ef. Šarić. Nakon mevludskog program nastavljeno je druženje uz muhabet i kahvu u prostrijama Islamskog centra u Luzernu.

Sutradan 11.12. 2016. poslije podne-namaza upriličen je mevlud u džematu Zug. Džamija je bila prepuna džematlija koji su svojim prisustvom uljepšali taj dan u Zugu koji je poznat po magli, ali i prostoru u kojem je mala stopa poreza na dobit u odnosu na druge kantone. Poseban dojam na mene i moga saputnika Sabahudina ostavili su polaznici mektepske nastave koji su recitovali stihove o islamu, o Poslaniku, o domovini sa svojim specifičnim izgovorom Bosanskog jezika. Ovaj džemat je jedno veliko gradilište stoga želim puno uspjeha džematskom odboru na čelu sa predsjednikom Osmanom Ramićem i imamom Jasminom ef. Demićem kao i džematlijama od kojih veliki broj vodi porijeklo sa tešanjskog kraja.

Za kraj jedno prelijepo iskustvo, jedno novo viđenje čestitosti naših ljudi i njihove spremnosti na činjene dobra koji ne traže puno kada dođu u svoj kraj osim jedno ljudsko hvala. Naravno hvala i svima onima koji su bili povod naših mevludskih susreta.

 

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine