Bili smo svjesni činjenice da trebamo uključiti što više ljudi u rad džemata, a ne da svi poslovi padnu samo na imama i odbor. Koristili smo potencijal džemata i to uspostavom organizacijske šeme rada. U Njemačkoj je to standard u svim ozbiljnim i velikim firmama - tačno se zna šta je čija obaveza i ne zanemaruje se ničiji trud, ma koliko se nekome činio malim”, kaže jedan od osnivača džemata hadžija Almir Botonjić, najzaslužniji za uspostavu ovog sistema. Uz osmijeh dodaje da se uključivanjem većeg broja ljudi izbjegava nepotrebno kritikovanje rada drugog i napominje da u posljednje vrijeme džemat doživljava ekspanziju u svakom pogledu, a ono što ih posebno raduje je povećanje broja polaznika u mektebu. Podsjeća da u Minhenu živi preko 1,5 miliona stanovnika, među kojima je 110 000 muslimana, od kojih su 10 000 njih Bošnjaci. “Taj se broj povećava gotovo na dnevnom nivou”, ističe Botonjić koji je sa 13 godina kao prognanik iz svog rodnog Ključa došao u Njemačku.

Džematski timovi

“Napravili smo raspored glavnih i sporednih, sedmičnih i mjesečnih aktivnosti u džematu. Za sve aktivnosti imamo visokokvalificirane muallime i muderrisa. Za oblast kiraeta je odogovoran kurra hafiz Admir Husić, inače jedan od šest Bošnjaka kurra hafiza. On predvodi halke Kur'ana za muškarce, a za žene to radi Fatima Fetahović - Pljakić i Sanela Husić“, kaže imam džemata Ikre Sulejman ef. Čolaković. „Džematlije smo rasporedili prema njihovoj stručnosti, pa tako imamo tim za tehnička pitanja, medije, sportske aktivnosti, socijalne i druge. Tim za medije čini pet inženjera elektrotehnike i jedan kamerman. Oni vode Facebook stranicu, web stranicu www.ikre.info i mnogobrojne Viber grupe ovog džemata. Tehničku ekipu čine vodoinstalateri, električari, zidari i slično. Imamo i tim koji pomaže u pravnim i administrativnim poslovima sa institucijama vlasti. Naš glavni motor-pokretač u aktivnostima je uporni i strpljivi hadžija Almir Botonjić. Uredno ih vodi, napominje i podstiče druge da ozbiljno pristupaju svojim zadacima“, ističe ef. Čolaković. „U slučaju važnijih džematskih pitanja odluke donosi džematski odbor“, kaže ef. Čolaković, dodajući da nepoštivanje hijerarhije i organizacije rada vodi rasipanju džemata.

Država Njemačka je prepoznala značaj rada džemata što potvrđuje i projekat Džemati se brinu o izbjeglicama u koji su uključena sva krovna muslimanska udruženja u ovoj državi. Cilj je osposobiti 750 povjerenika koji će raditi na integraciji izbjeglica. Dvojica džematlija džemata Ikre su dobila certifikat za rad na integraciji izbjeglica

Broj djece u mektebu neprestano raste

Muallima u mektebu džemata Ikre Fatima Fetahović – Pljakić, koja je 15 godina radila kao profesorica u Gazi Isa-begovoj medresi u Novom Pazaru, napominje da su aktivnosti mekteba jedne od najznačajnijih koje džemat ima, jer tu djeca uče kako da sačuvaju svoj identitet. „Imamo mali mekteb za djecu predškolskog uzrasta i veliki za djeca od šest i više godina. Podijelili smo ih u grupe prema uzrastu. Pravimo i izlete koji djecu posebno raduju i razvijaju zajedništvo“, kaže muallima Fatima koja vodi i sedmična predavanja za žene tokom kojih muškarci čuvaju djecu. Napominje da ih raduje sve veći broj djece u mektebu, ali da njihov prostor postaje isuviše mali da prati ovaj rast što ih obavezuje da osiguraju veći prostor za svoj džemat. To je novi zadatak ovog džemata u kome, to treba istaći, svi znaju učiti Kur'an.

Džemat ima i dva osvojena prva mjesta sa takmičenja učenja Kur’ana održanog pod pokroviteljstvom Mešihata Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj. „Na nivou cijele Njemačke 2015. osvojili smo prvo mjesto u kategoriji starije i kategoriji mlađe djece“, kaže najzaslužniji za to kurra hafiz Admir Husić.

 Džemati se brinu o izbjeglicama

Ef. Čolaković, koji je na ovoj dužnosti od sredine 2016., napominje da džemat ima dodatne aktivnosti koje u kontinuitetu provodi godinama. Jedna od njih, koja ide pod geslom Svi zajedno, predstavlja uspješnu saradnju sa drugim džematima Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj, kao njihove zajedničke krovne organizacije, kao i sa institucijama grada Minhena, Crvenim križem, Vijećem muslimana Minhena. To se posebno ogleda u radu sa izbjeglicama, u akcijama dobrovoljnog davanja krvi, dobrotvornim i kulturno-obrazovnim aktivnostima. “Mi smo dio ovog društva i to želimo pokazati svojim aktivnostima van džemata”, kažu u ovom džematu.

Muslimansko vijeće u Minhenu u saradnji sa Univerzitetom Fridrih-Alexander radi na skoroj uspostavi studija za muslimansko dušebrižništvo u što je uključen i jedini muslimanski dušebrižnik u ovom gradu džematlija džemata Ikre Emir Kadić.

Da je država Njemačka zaista prepoznala značaj rada džemata potvrđuje najnoviji projekat koji ide pod nazivom Džemati se brinu o izbjeglicama u koji su uključena sva krovna muslimanska udruženja u ovoj državi. Cilj je osposobiti 750 povjerenika koji će raditi na integraciji izbjeglica putem 500 manjih projekata. I džemat Ikre je dio ovog projekta. Krajem decembra dvojica njegovih džematlija su dobila  certifikat za rad na integraciji izbjeglica. To su Muhamed Dilji i Sejid Ahmetlić.

Muslimansko dušebrižništvo

Džemat Ikre je preko svog džematlije Emira Kadića, koji radi kao medicinski tehničar na Univerzitetkoj klinici u Minhenu dio još jednog veoma značajnog projekta na nivou države. Radi se o uspostavi studija za muslimansko dušebrižništvo zbog sve veće potrebe za ovom kod nas nepoznatom djelatnošću.

Šta je to muslimansko dušebrižništvo pitali smo Kadića? „Zamislite da ležite u bolnici i dođe neko da vas razgovori, da vam olakša. Čovjek očekuje posjetu supružnika, djeteta ili prijatelja, a dođe neko nepoznat da ga utješi. To im puno pomaže. Nijemci u praksi primjenjuju ono što nama nalaže naša vjera, kao što je to slučaj sa ovom posjetom bolesniku. Nas to islam uči, a oni to primjenjuju, jer su uvidjeli koliko bolesnicima koristi taj suosjećajni razgovor“. Kadić je dobio certifikat za volonterski rad u dušebrižništvu zahvaljujući Gustavu Schädlich-Buteru, svećeniku koji je za to bio zadužen na njegovoj klinici. On je predložio Kadiću da pohađa kurs i zvanično pomogne njihov rad sa pacijentima muslimanima. Dolaskom izbjeglica ta se potreba povećala, iako je, kako kaže Kadić, ta potreba i prije bila velika kada se radi o kliničkom liječenju. To se ovdje radi odavno,  profesionalno i volonterski.

Džemat Ikre u Minhenu u pravom smislu te riječi pokazuje šta znači djelom potvrđivati ibadet. U njegov rad je uključen gotovo cijeli džemat i to po njemačkom sistemu rada po kome se tačno zna šta je čija obaveza i ko je za šta odgovoran. Sa nijjetom očuvanja islamskih vrijednosti, zajedništva i njemačkom radnom disciplinom džemat nakon 12 godina istrajnog rada doživljava pravu ekspanziju u svom razvoju. Njegove džematlije se mogu pohvaliti obimnim aktivnostima na vjerskom, odgojno-obrazovnom i socijalnom polju u džematu, ali i van njega, što ostvaruju u saradnji sa institucijama vlasti grada Minhena.  

 Grad Minhen je prepoznao važnost edukacije u ovoj oblasti i trenutno se pod okriljem Muslimanskog vijeća u Minhenu organizuje prvi studij za muslimansko dužebrižništvo u što je i Kadić uključen. Vijeće radi na tome u kooperaciji sa Univerzitetom Fridrih-Alexander i katedrom za islamske studije na čelu sa prof. dr. Tarikom Badawijem.