U petak 20. aprila 2018. godine na Ahiret je preselio umirovljeni redovni profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i voditelj Katedre za filologiju Kur᾽ana Mehmed Kico. Iznenadnim odlaskom prof. dr. Mehmeda Kice kolektiv Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, islamska zajednica i akademska zajednica ovoga podneblja ostali su  bez vrijednog i istrajnog djelatnika, vrsnog stručnjaka, dobrog čovjeka i iskrenog prijatelja.

Mehmed Kico rođen je 1949. godine u Gračanici kod Bugojna. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, a srednje u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Studije arapskog jezika i književnosti završio je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Na Filološkom fakultetu stekao je i stepen magistra filoloških nauka a stepen doktora filoloških nauka stekao je na fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Tokom višedecenijske akademske uposlenosti predavao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini i Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici. U mirovinu je otišao u septembru 2017. godine na poziciji redovnog profesora na predmetu Arapski jezik i voditelja Katedre za  filologiju Kur᾽ana.

Prof. dr. Mehmed Kico autor je znatnog broja radova iz oblasti arapske lingvistike i poetike prevodilaštva objavljenim u referentnim i indeksiranim glasilima, a njegov prevodilački rad obuhvata preko trideset književnih i naučnih djela.

Zapažene su njegove autorske knjige: Bosanski jezik i baštinici (Sarajevo, 2001.), Arapska jezikoslovna znanost (Sarajevo, 2003.), Pogled u život i djelo Nedžiba Mahfuza (2006.), Ogledi u poetici prevođenja (Sarajevo 2009. – knjiga je prevedena i objavljena i na arapskom jeziku u izdanju Nacionalnog centra za prevođenje, Kairo, 2014.), Arabistika u prilozima za orijentalnu filologiju od 1950. do 1975. godine (Sarajevo, 2011.), Arapski jezik u prevođenju između Istoka i Zapada (Sarajevo, 2012.), Arapska gramatika u vremenu (Sarajevo, 2013.), Islamska književnost između arabizma i arabistike (Sarajevo, 2015.) a na arapskom jeziku objavljena je i knjiga Al-Fikru l-islamiyyu fi l-Busnati wa l-Harsak – naš'atuhu wa tatawwuruhu wa a'lamuhu, El-Kalem, Sarajevo, 2016.

Među brojnim prijevodima posebnu pažnju zaslužuje deset romana Nedžiba Mahfuza (Sarajevo, 2003., 2006.) i Filozofija orijentalistike i njen utjecaj na savremenu arapsku književnost (doktorska disertacija dr. Ahmeda Smajlovića pisana i branjena na arapskom jeziku - Sarajevo, 2012. Ovaj rad je na 25. Međunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu, 17.-22. 04. 2013., dobio posebnu  Diploma za nauku).

Iza profesora Mehmeda Kice ostala je supruga Behija, sin Faruk i kćerka Džana.

Dženaza će se obaviti u subotu 21.04.2018. godine poslije ikindije namaza u rodnom mjestu rahmetli prof. dr. Mehmeda Kice u Gračanici kod Bugojna.

U organizaciji ISESCO-a i Svjetske organizacije za afirmaciju arapskog jezika, pod pokrovitelj-stvom Rijaseta IZ u BiH i njegove Uprave za obrazovanje i nauku, u Sarajevu je od 18. do 22. oktobra održan seminar pod nazivom „Metode unaprjeđenja vještina učenja arapskog jezika kod učenika i studenata“.

Seminar je imao za cilj predstaviti savremene metode podučavanja arapskog jezika profesorima ovog jezika u naučnim i odgojno-obrazovnim ustanovama Islamske zajednice, kao i van nje, na područjima BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

Saradnja ISESCO-a i IZ u BiH

Održavanje seminara, drugog po redu ove vrste, rezultat je obnovljenog sporazuma o saradnji između Islamske zajednice i ISESCO-a nakon svojevrsnih problema u provođenju sporazuma iz 2006. godine zbog statusa koji BiH ima u OIC-u kao promatrač, a ne član ove Islamske organizacije za obrazovanje, znanost i kulturu . „ISESCO je odlučio da nastavi direktnu saradnju sa Islamskom zajednicom u BiH na osnovu koje se ostvaruje više vidova njene primjene, među kojima je i ovaj seminar“, kazao je u izjavi za Preporod stručni saradnik za odnose sa islamskim svijetom u Upravi Rijaseta IZ u BiH za vanjske poslove i dijasporu Subhi Wassim Tadefi, te izrazio nadu da će se u rad budućih seminara priključiti i predstavnici iz Makedonije i Kosova.

U ime Rijaseta IZ u BiH učesnicima seminara uspješan rad zaželio je šef Odjela za visoko obrazovanje Uprave za obrazovanje i nauku Ibrahim Begović, koji je tom prilikom istakao višestoljetnu tradiciju podučavanja i učenja arapskog jezika u BiH.

O izučavanju arapskog jezika na prostoru BiH, Srbije i Crne Gore govorili su ekspert za arapski jezik prof. dr. Zehra Alispahić, mr. Halil Mehanović, prof. dr. Hajrudin Hodžić, dr. Munir Mujić, prof. dr. Enver Gicić i prof. Afan Latić.

Predavači ISESCO-a na seminaru su bili rukovodilac Odjela za arapski jezik u Upravi za obrazovanje dr. Adil Bouraoui, ekspert za podučavanje arapskog jezika dr. Muhammed Ismail Eloui, te predavač iz Svjetske organizacije za afirmaciju arapskog jezika iz Katara prof. dr. Mohamed Younis Ali, rukovodilac Odjela za istraživanje u ovoj organizaciji.

Predavači su tokom svih pet dana održavanja seminara uspijevali držati punu pažnju učesnika predstavljanjem inovativnih metoda u podučavanju arapskog jezika i njihovim aktivnim uključivanjem putem raznovrsnih radionica. Poseban šarm seminaru dalo je učešće studenata završne godine Odsjeka za arapski jezik pri Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici, koji su svojim mladalačkim elanom doprinosili atmosferi tokom seminara.

Prof. dr Muhammed Ismail Eloui je u izjavi za Preporod istakao zadovoljstvo nivoom poznavanja arapskog jezika kod učesnika seminara. „Prijatno sam iznenađen kvalitetom poznavanja arapskog jezika i kod profesora i kod studenata. Nisam mogao ni pretpostaviti da je to na tako visokom nivou. Govore lijepi arapski jezik uz poštivanje pravila bez problema, što me posebno čini sretnim. Mogu reći da je nivo poznavanja arapskog jezika u BiH i želja za njegovim očuvanjem na mnogo većem nivou nego u arapskim zemljama“, kazao je dr. Eloui.

Arapski jezik postaje sve atraktivniji

„Treba nam ova vrsta druženja, jer motivira i mlade i profesore koji su tek počeli raditi. Hrabre na neke nove iskorake u nastavi arapskog jezika, nove ideje koje trebaju biti implementirane u novim nastavnim planovima i programima za koje smo definitivno sazreli, kao i nove udžbenike koji će biti na nivou savremenih izazova sa kojima se susrećemo, kako bismo arapski jezik mogli predstavljati u jednom novom svjetlu, lepršavijem i prihvatljivijem u vremenu u kome živimo. Da to bude za nove generacije koje se nikako ne mogu zadovoljiti onim što smo dosada imali, a što je pomalo stereotipno. I arapski jezik trebamo upakovati u onu formu koju razumiju generacije koje dolaze, bilo da ga uče u medresama, kao najvećim žarištima arapskoga jezika, ili na nekim drugim mjestima gdje se arapski jezik danas uči iz različitih razloga, a činjenica je da postaje sve atraktivniji u vremenu u kojem živimo“, kazala je za Preporod prof. dr. Zehra Alispahić.

Predavač arapskog jezika u KC Kralj Fahd Adisa Imamović ističe da je seminar koristan već samim okupljanjem na jednom mjestu onih koji se bave poučavanjem i učenjem arapskog jezika, te, kao i drugi učesnici seminara s kojima smo razgovarali, izražava nadu da će se ovi seminari održavati više puta tokom jedne godine, a ne kao do sada tek jedanput, naročito danas kad je broj zainteresiranih za njegovo učenje udvostručen zbog prilika koje se time mladima otvaraju za pronalaženje posla u turističkom sektoru kod nas.

Prof dr. Mohamed Younis Ali se složio da bi češće održavanje seminara pomoglo u daljim procesima vezanim za popularizaciju arapskog jezika i olakšavanje njegovog usvajanja na ovim prostorima. „U Svjetskoj organizaciji za afirmaciju arapskog jezika u Kataru ćemo proučiti mogućnost održavanja više seminara tokom jedne godine ovdje, jer su učesnici pokazali veliki interes za održavanjem ovakvih susreta“, kazao je prof. dr. Ali za Preporod.

Učesnici seminara su, također, izrazili nadu da će imati priliku doći do novih udžbenika predstavljenih na seminaru, koje je priredila Granada, izdavačka kuća iz Pariza koja se bavi promocijom arapskog jezika.

Profesor arapskog jezika u Karađoz-begovoj medresi u Mostaru Smajo Čolaković kao problem s kojim se profesori ovog jezika susreću u radu navodi nedostatak udžbenika usklađenih sa novim metodama učenja. „Kod nas je nastavni plan i program još uvijek baziran na starim metodama, kao i udžbenici koje koristimo“, kaže prof. Čolaković, te navodi da bi se udžbenici Granade mogli modificirati i koristiti u medresama i drugim obrazovnim ustanovama kod nas.

Prof. Nezira Lopo i Edo Pamuk, profesori arapskog jezika u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji, napominju da druge zemlje mnogo više ulažu u afirmiranju svojih jezika kod nas, nego što to čine arapske zemalje. „Mislim da bi se ambasade arapskih zemalja trebale uključiti u taj proces popularizacije arapskog jezika u našim školama na nivou srednjih škola i osnovnih, onako kako se to radi sa drugim stranim jezicima“, kaže prof. Pamuk, te ističe kao primjer posljednje dodatne napore Turske ambasade za afirmacijom turskog jezika u našim srednjim i osnovnim školama. Ovo je u ime svih učesnika organizatorima prenio šef Odjela za srednjoškolsko obrazovanje Uprave za obrazovanje i nauku Seid Eminović. „Dijelimo začuđenost da su i ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Republike Turske u Sarajevu puno spremnije da ulažu u izučavanje svojih jezika u medresama i drugim školama, nego što su to mnoge arapske ambasade“, kazao je Eminović, te izrazio nadu da će saradnja sa ISESCO-om i Svjetskom organizacijom za afirmaciju arapskog jezika iz Katara ubuduće biti intenzivnija.

U ime profesora organizatorima seminara se zahvalio prof. dr. Hajrudin Hodžić, a u ime studenata Fatima Strika.

Zajedničkom organizacijom Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću i Kulturnog centra „Kralj Fahd“ iz Sarajeva u Bihaću je 09. marta 2017. godine otpočeo kurs arapskog jezika na koji se prijavilo preko 70 interesanata različitog nivoa znanja.

U Centru za lično i profesionalno usavršavanje u Sarajevu je od 27. do 30. oktobra organiziran Seminar o korištenju novih edukacionih dostignuća i tehnologija za unaprjeđenje metoda podučavanja stranaca arapskom jeziku, za profesore i poznavaoce arapskog jezika u srednjoškolskim i visokoškolskim ustanovama.