Muftija Pašalić je kazao kako su dovišta posebna mjesta koja imaju i historijski značaj. “Na ovom mjestu učimo, prije svega, dovu za našu domovinu. I tokom rata ovo je mjesto bilo utočište za dove onih koji su se borili za domovinu“, istakao je muftija Pašalić.

Glavni vojni imam Nesib-ef. Hadžić je istakao važnost obilježavanja ove manifestacije koja govori o herojstvu naroda koji se branio od agresora. “BiH je zemlja muhadžira i ensarija. Bošnjaci su branili Bosnu kroz njenu višestoljetnu historiju. Proliveno je mnogo krvi za domovinu i to je emanet koji trebamo nositi. Mladi su u jeku životne snage dolazili u Sarajevo boriti se protiv agresora“, kazao je efendija Nesib. Efendija Nesib se zahvalio Dijanetu na podršci u organizaciji manifestacije, a uručena je i plaketa bivšem glavnom imamu Medžlisa Sarajevo Ferid-ef. Dautoviću za dugogodišnju podršku u organizaciji manifestacije.

Džumu je predvodio muftija sarajevski Enes-ef. Ljevaković, hutbu održao reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović, a dovu za domovinu proučio je glavni imam Medžlisa Zvornik Haris-ef. Mustajbašić.

Ne praviti od nacionalnosti idola

U hutbi reisu-l-ulema Kavazović se osvrnuo na odnos Bošnjaka prema slobodi i nacionalnom identitetu: “Ovih dana ponovo slušamo teške uvrede, ali i šutnju što ih podupire. Ako ne možemo dozvati druge da osude govor mržnje nemamo pravo to ne primijetiti. Mi i naši preci nikada nismo bježali od Isusa. Naprotiv, o tome govore i naše noći „isaije“, posvećene Isau, a.s., u našoj muslimanskoj tradiciji. Ono od čega smo bježali jeste hrišćanstvo kakvo su nam naturali mačem i ognjem, a o čemu iznova slušamo ovih dana. Humanost i dijalog su prokušane vrijednosti na kojima počiva kultura bosanskohercegovačkih muslimana. Nismo od njih odustajali ni u najtežim trenucima našeg življenja. Sloboda, dostojanstvo i život u miru, također, zahtijevaju stalnu žrtvu i bdijenje na njihovim kulama i granicama. Allah nas upozorava na to da mir, dostojanstvo i sloboda nisu vrijednosti koje se lahko ostvaruju, ali njihov gubitak ima nesagledive posljedice po duh i biće zajednice. Sloboda je vrijednost koju čovjek stiče i duhovnom i fizičkom borbom. Ona se nikada i nikome ne poklanja, pa tako ni narodima. Nju nam neće niko na lijepe oči dati. Slobodan je onaj narod koji je spreman braniti svoje vrijednosti, dostojanstvo i suvereno pravo da odlučuje o sebi i svom prostoru i u teškim prilikama.  Jak i zdrav narod ima snage da se suoči i sa svojim strahovima, da se prene i uspravi, ali i da odbaci mitove o svojoj superiornosti, pravednosti i nebeskom poslanju. Bošnjaci-muslimani ne smiju pasti u zamku da od svoje nacionalnosti prave idole i kumire, kojima će se klanjati, kao što to drugi čine. Svemu bismo morali dati mjeru, zalagati se za one vrijednosti koje će svim ljudima biti bliske i s kojima svi treba da živimo u miru i dostojanstveno.“

Nazad se ne može i ne smije

Evocirajući uspomene na ratnu prošlost i bitke na Igmanu reisu-l-ulema je kazao: “Mir koji imamo blagodat je koja nam je data u emanet. Tu blagodat moramo čuvati! Borba za Igman koju su vodili naša braća i sestre bila je borba za slobodan i otvoren grad, za slobodnu i jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu. Nemojmo to nikada smetnuti s uma! Oni koji su za nju položili svoje živote željeli su da budemo dio slobodnog svjeta. Oni su dali najviše. Na nama je da njihovu žrtvu ne ukaljamo i ne izdamo. Neka za sve nas sloboda i dostojanstvo bosanskohercegovačkog insana bude sveta dužnost kojoj ćemo se odazivati. Djelujmo na tom putu bez kompromisa i ne obazirimo se na provokacije onih koji nisu dostojni naše pažnje. Odluka koja je ovdje donesena od ranije nas sve obavezuje. Nazad se ne može i ne smije.“

Ovogodišnji program manifestacije

Prizor oko Ratne džamije bio je izvanredan, kada se u desetine safova ispred džamije našlo nekoliko hiljada musalija da obave džumu, a iza džamije su žene također u džematu obavile namaz.

Veliki broj građana je danas na Igman, na Veliko polje, prevezen autobusima, a isti autobusi su građane, koji su željeli obaviti džumu i prisustvovati dovi, prevezli do Ratne džamije, odakle su ih poslije džume vratili na Veliko polje, a zatim i na područje Sarajeva i drugih mjesta širom naše zemlje, odakle su došli. 

Ovogodišnja manifestacija „Odbrana BiH-Igman“, otvorena je u četvrtak 2. augusta, na Memorijalnom centru Kovači, kada su šehidima i palim borcima proučene Fatihe i odate počasti. Poslije toga su na Mostu Suade Dilberović, također odate počasti poginulim za domovinu BiH. Isti dan, navečer, poslije akšam namaza, u prepunoj Ratnoj džamiji na Igmanu proučen je mevlud i obavljen zikr.