2. U koju vrstu propisa spadaju i na temelju čega se daju zekat i sadekatu-l-fitr?

Odgovor: Zekat je stroga vjerska obaveza (farz) propisana Kur'anom i jedan je od pet temelja islama. Sadekatu-l-fitr je obaveza propisana sunnetom Allahovog Poslanika, a. s.

3. Koja je osnovna svrha i cilj ustanova zekata i sadekatul-fitra?

Odgovor: Osnovna svrha i cilj ovih ustanova ogleda se u slijedećem:

- zahvalnost Uzvišenom Stvoritelju i Darovatelju na blagodati imovine;

- čišćenje imovine od tuđeg hakka;

- zaštita imovine od umanjenja i propasti;

- zaštita pojedinca, porodice i društva od iskušenja i nedaća;

- izgradnja i jačanje osjećaja solidarnosti i odgovornosti za opstanak i razvoj Zajednice;

- čišćenje posta od natruha i nedostataka (sadekatul-fitr).

4. Ko je i kada dužan dati zekat?

Odgovor: Zekat je dužan dati svaki punoljetan, pametan i slobodan musliman koji posjeduje zekatsku imovinu koja ispunjava slijedeće uvjete: da dostiže iznos nisaba, da prelazi osnovne potrebe vlasnika, da je potencijalno razvojna i da bude u posjedu vlasnika jednu lunarnu godinu (havl), osim kod poljoprivrednih proizvoda na koje se zekat daje odmah nakon ubiranja plodova.

5. Ko je i kada dužan dati sadekatul-fitr?

Odgovor: Sadekatul-fitr je dužan dati hranitelj porodice za svakog člana svoje porodice koji je pod njegovim skrbništvom tokom ramazana (prije Ramazanskog bajrama).

6. Koja imovina podliježe obavezi zekata?

Odgovor: Zekat se daje na sljedeće vrste imovine (ukoliko dostižu vrijednost nisaba):

a- novac, zlato i srebro (uključujući i nakit od ovih plemenitih metala), vrijednosni papiri, dionice i sl. - 2,5% ukupne vrijednosti,

b- sve vrste trgovačke robe - 2,5% ukupne vrijednosti (po nabavnoj cijeni),  

c- stoka (krave, ovce, koze i deve) – poseban sistem obračunavanja,

d- poljoprivredni proizvodi – 10% ukoliko se navodnjavaju prirodnim putem, 5% ukoliko se navodnjavaju vještačkim putem.

7. Šta je nisab i koliko iznosi?

Odgovor: Nisab je određeni iznos imovine čiji se vlasnik šeri'atski tretira imućnim. Svaka vrsta imovine ima svoj nisab. Nisab u zlatu iznosi 91,6 grama, u srebru 641,5 grama, dok u novcu i trgovačkoj robi ovogodišnji nisab iznosi  6.391 KM ili 3.268EURA.

8. Koja je razlika između zekata i obične sadake (milostinje)?

Odgovor: Osnovna razlika između zekata i obične sadake ogleda se u slijedećem:

- zekat je stroga islamska obaveza imućnih muslimana koji posjeduju nisab i čije neizvršavanje se sankcioniše dunjalučkom i ahiretskom kaznom, a sadaka je dobrovoljno davanje siromašnim ljudima u bilo kojem iznosu, posjedovala osoba koja daje sadaku (milostinju) nisab ili ne;

- zekat se precizno obračunava, izdvaja i daje u fond Bejtul-mal, dok se sadaka ne obračunava ni u pogledu imovine koja je u posjedu darovatelja niti u pogledu iznosa koji se daruje;

- zekat se daje u određeno vrijeme, tj. nakon protoka godinu dana od momenta posjedovanja nisaba, odnosno neposredno nakon ubiranja plodova kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi, a sadaka se daje u bilo koje vrijeme;

- zekat se izvršava na organizirani način tako da se obračunati iznos imovine izdvaja i daje u posebni fond Bejtul-mal kojim rukovodi islamska vlast, tj. Rijaset IZ, u smislu određivanja prioriteta među korisnicima ovog fonda, a koji su definirani kur'anskim tekstom, dok se obična sadaka daje individualno korisnicima po vlastitom izboru davaoca.   

9. U čijoj je nadležnosti vođenje brige o ukupljanju zekata i njegovoj raspodjeli?

Odgovor: To je u nadležnosti „ulu-l-emra“, odnosno legitimne islamske vlasti. Kod nas taj legitimitet imaju organi Islamske zajednice na čelu sa reisu-l-ulemom, koji prema slovu i duhu menšure ima pravo i obavezu da vodi računa o organizaciji vjerskog života muslimana u Bosni i Hercegovini i Bošnjaka u dijaspori uključujući i organiziranje ukupljanja i raspodjele sredstava zekata i sadekatul-fitra.

10. Kome dajemo zekat, a kome sadaku?

Odgovor: Zekat dajemo u poseban fond pri Islamskoj zajednici – Bejtu-l-mal u koji se ukupljaju sredstva zekata i sadekatu-l-fitra iz kojih se podmiruju potrebe korisnika zekata definiranih u Kur'anu («Zekjat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovu putu, i putniku – namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar je» - Et-Tevba, 60. ajet).

Sadaku dajemo individualno siromasima i potrebnima na osnovu vlastite procjene i po vlastitom izboru.

11. Može li davanje poreza odmijeniti obavezu davanja zekata?

Davanje poreza ne može odmijeniti obavezu davanja zekata zbog suštinske razlike u karakteru ove dvije ustanove. Porez propisuje, određuje iznos, korisnike i način prikupljanja država, dok je zekat ustanova božanskog porijekla, utemeljena Kur'anom, a definirana i pojašnjena Sunnetom Allahovog Poslanika a. s.

12. Koja je obaveza svakog muslimana prema ustanovi zekata?

Obaveza svakog muslimana, posebno onoga koji je obavezan dati zekat, ali i onog koji to nije, jeste da upozna propise o zekatu, da radi na jačanju svijesti o važnosti ove obaveze - ibadeta, da na vrijeme i pravilno izvrši ovu obavezu i da podstiče druge muslimane na njeno blagovremeno i pravilno izvršenje.