50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Husić: Instant diplome, stečene preko noći, urota su protiv Bošnjaka

Udžbenici u školama u RS-u i u nekim kantonima u Federaciji bave se društvom, historijom i jezikom susjednih država, Srbije i Hrvatske, a u malom ili nultom procentu temama iz BiH, čime ne daju doprinos integracijskim procesima u BiH. Upravo o ovoj temi istraživao je dr. Mensur Husić, pomoćnik direktora Behram-begove medrese u Tuzli i profesor Filozofskog fakulteta u Tuzli.

Preporod: Dr. Husiću kakav je karakter obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini?

Dr. Husić: U postdejtonskom periodu obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini ne funkcionira kao jedinstven državni sistem. Škole u bosanskohercegovačkom entitetu RS rade po jedinstvenom nastavnom planu i programu koji odobrava Ministarstvo prosvjete i kulture RS. U bh. entitetu FBiH obrazovanje je na nivou kantona. U kantonima u kojima su Bošnjaci većina nastava se odvija u skladu sa Okvirnim nastavnim planom i programom FBiH, dok Zavod za školstvo iz Mostara brine o školama koje rade po NPP-u za nastavu na hrvatskom jeziku. Početak ratnih sukoba na teritoriji ex-Jugoslavije uzrokovao je promjene u udžbenicima historije, geografije i maternjeg jezika u susjednim državama. Predratna ideologija zamijenjena je nacionalističkom sa jasno izraženim iredentističkim tendencijama prema teritoriju Bosne i Hercegovine. Političkim elitama bilo je jasno da će obrazovni sistem imati ključnu ulogu u profiliranju kulturnocivilizacijskog obrasca na ovim prostorima. Politički projekti započeti ratom, nastavljaju se kroz obrazovanje. Dvadeset pet godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u školama u bh. entitetu RS još uvijek su zastupljeni udžbenici autora iz Republike Srbije, a koji su po potrebi publikovani u Bosni i Hercegovini. 

Opstanak Bošnjaka u entitetu RS znači opstanak cjelovite Bosne i Hercegovine. Na ovom planu potrebno je institucionalno djelovati, i to iz naših centara: Sarajeva, Tuzle, Zenice. Imam osjećaj da smo se u ovim centrima podobro raskomotili. Pored institucija vlasti, pred odgovornošću se nalaze naši privrednici u Bosni i Hercegovini i dijaspori. Najfunkcionalniju podršku privrednici će pružiti povratnicima otvaranjem novih radnih mjesta, odnosno prenošenjem dijela vlastitog biznisa na područja na kojima žive Bošnjaci. Pored postojećih fondova, nužno je na nivou nacije osnovati fondaciju, ili neko drugo tijelo, kojoj će primarni cilj biti ''održivi opstanak'' Bošnjaka u RS-u

Preporod: Uradili ste analizu srednjoškolskih udžbenika historije i srpskog jezika odobrenih od strane Ministarstva prosvjete i kulture RS za školsku 2017/18. i 2018/19. godinu. Kakav ste sadržaj u njima pronašli?

Dr. Husić: Analizirani su tekstualni sadržaji, grafički prikazi, slikovni materijali, te drugi elementi udžbenika. U udžbenicima srpskog jezika (čitankama) zastupljena je srpska srednjovjekovna književnost, njene vrste, književno-historijski pravci u srpskoj i svjetskoj književnosti, savremena srpska književnost, te njeni najznačajniji predstavnici. Patriotskim i rodoljubivim pjesmama (Moja otadžbina Alekse Šantića, Himna Jovana Dučića, Plač Serbiji Zaharija Orfelija i Pesna na insurekcijuSrbijanov Dositeja Obradovića) podstiče se patriotizam prema otadžbini, široj teritorijalnoj cjelini Republici Srbiji. 

U analiziranim udžbenicima historije dominantno su zastupljene nastavne jedinice iz historije Srbije i srpskog naroda. Zbog ograničenosti prostora, ukazat ću samo na neke primjere. U udžbeniku Istorija za 2. razred gimnazije opšteg i društveno-jezičkog smjera autora Rade Mihaljčića nastavne jedinice iz historiji Srbije i srpskog naroda zastupljene su na 70 stranica (27,27%), iz historije Bosne i Hercegovine na 13 stranica (9,09%) i iz historije Hrvatske na 2,5 stranica (4,54%). Opća historija zastupljena je u udžbeniku u procentu 59,09%. 

U udžbeniku, Istorija za 3. razred gimnazije prirodno-matematičkog smjera i 4. razred gimnazije opšteg i društveno-jezičkog smjera autora Dušana Živkovića i Borisava Stanojlovića (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo) sadržano je 48 lekcija, od kojih je u 25 obrađena historija Jugoslavije. Historija Bosne i Hercegovine zastupljena je u tri nastavne jedinice. Od 25 nastavnih jedinica u kojima se govori o historiji Jugoslavije u 18 je obrađena historija Srbije i srpskog naroda.

U ovom udžbeniku navedena su stajališta o srednjovjekovnoj Bosanskoj državi i o drugim periodima historije Bosne i Hercegovine koja su neodrživa sa aspekta historijske objektivnosti. Naprimjer, u udžbeniku Istorija za 2. razred gimnazije opšteg i društveno-jezičkog smjera autora Rade Mihaljčića,na 192. stranici  navedeno je: „Iz Dukljanske kraljevine izdvojila se Bosna. Ona se tokom ranog srednjeg vijeka nalazila u sastavu okolnih južnoslovenskih država. Bosna je dugo bila poznata samo kao geografski pojam, oblast u okvirima Srbije. Kao samostalna država obrazovana je kasno...“Sadržaji predrasudnog i mitološkog karaktera, kojima se podstiče netrpeljivost prema pripadnicima drugih nacionalnih zajednica, također su zastupljeni u udžbenicima. U udžbenicima je naglašena ugroženost srpskog naroda za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata, te u drugim historijskim periodima, dok se masovni zločini i Genocid nad Bošnjacima ne spominju. Muhammed, a.s., je predstavljen kao osnivač islama: „Putujući kao trgovac, Muhamed je upoznao vjerovanja hrišćana i istočnih naroda iz kojih je preuzeo ono što je smatrao najpodesnijim za svoje sunarodnjake.“ 

Koncipiranje udžbenika srpskog jezika i književnosti na ovakav način ima za cilj afirmiranje srpskog nacionalnog identiteta, uz istovremenu eroziju identiteta pripadnika drugih nacionalnih zajednica. Sadržajima analiziranih udžbenika diskriminirani su i učenici srpske nacionalnosti, jer im nije omogućeno da stječu znanja o historiji i kulturi države kojoj pripadaju.

Preporod: Na koji način to utječe na srednjoškolce Bošnjake i kakvo je njihovo poimanje vlastite diskriminacije u obrazovnom sistemu bh. entiteta RS?

Dr. Husić: Učenici Bošnjaci koji pohađaju srednju školu u RS vlastitu diskriminaciju u obrazovnom sistemu ne razumijevaju u značenju pokazivanja mržnje i netrpeljivosti prema njima ili u nemogućnosti postizanja značajnijih rezultata za vrijeme školovanja. Naprotiv, oni alarmiraju da su podvrgnuti sistemskoj diskriminaciji, jer su prisiljeni da izučavaju historiju Srbije i srpskog naroda, srpsku književnost, da čitaju književna djela srpskih autora. Za četiri godine školovanja iz korpusa bošnjačke književnosti pročitali su samo roman Derviš i smrt Meše Selimovića, kojeg srpski historičari književnosti svrstavaju u srpsku književnost. Romani Zeleno busenje, Minka, Bez nade, Legenda o Ali-paši, Vječnik, te djela ostalih bošnjačkih književnika nepoznanica su za brojne učenike. Zabrinjava i činjenica da oni reaguju linijom manjeg otpora, opredjeljujući se za minimum ljudskih prava; da ih se fizički ne maltretira. Diskriminacija nad učenicima Bošnjacima se ostvaruje isticanjem nacionalnih simbola srpskog naroda i religijskih simbola Srpske pravoslavne crkve u školskim prostorijama, manifestacijama i programima kojima se afirmira historija, kultura i religija jedne nacionalne zajednice. 

Preporod: S obzirom da se radi o diskriminaciji koja je sistemski postavljena i traje 28 godina, koje je rješenje ovog problema? 

Dr. Husić: Neprovođenjem zakona od strane vladajućih struktura na svim nivoima u bh. entitetu RS, Bošnjaci su prisiljeni da se bore za osnovna ljudska prava na poljima koja su zagarantirana Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom bh. entiteta RS. Povlačenje iz sistema i izolacija nisu rješenje. Činjenica da Bošnjaci trenutno nisu u stanju da iniciraju promjene položaja učenika Bošnjaka u obrazovnom sistemu entiteta RS ne amnestira ih od dalje borbe i truda. Nužno je težiti jedinstvenom rješenju u obrazovnom sistemu za sve škole. S obzirom da u Bosni i Hercegovini žive konstitutivni narodi, potrebno je insistirati na zajedničkoj jezgri nastavnog plana i programa u obrazovnim sistemima na području Bosne i Hercegovine, koja će zadovoljiti kulturne potrebe svih nacionalnih zajednica i nacionalnih manjina.

Prisjetimo se, Bošnjaci su se sa istim izazovima suočavali za vrijeme Kraljevine SHS, a kasnije Kraljevine Jugoslavije. Ni tada nisu bili u prilici da izučavaju historiju Bosne i Hercegovine i bošnjačku književnost, te da čitaju djela bošnjačkih autora. Trenutna situacija nameće imperativ organiziranja kompenzacijskog obrazovanja za naše učenike koji pohađaju škole u bh. entitetu RS iz historije Bosne i Hercegovine, geografije, kulture, bosanskog jezika i književnosti. Ovaj vid obrazovanja može se realizirati putem dopunskih časova, književnih susreta, predavačkih tribina, edukativnih kampova. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je do sada na tom planu mnogo uradila kroz svoje odgojno-obrazovne institucije i brojne projekte realizirane u saradnji sa državnim institucijama i nevladinim organizacijama. Institucionalni kapaciteti postoje na području manjeg entiteta, a posebno u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na raspolaganju su brojni infrastrukturni i drugi kapaciteti institucija kulture, školskih ustanova, studentskih domova, fakulteta itd. Nevladine organizacije sa bošnjačkim predznakom na ovom planu mogu dati veliki doprinos, uz planiran i sinhroniziran rad. Dakle, u cilju zaustavljanja asimilacije i podsticanja osjećaja inferiornosti kod učenika Bošnjaka u obrazovnom sistemu bh. entiteta RS nužno je mobilizirati sve raspoložive resurse. Trenutno smo u deficitu kada je u pitanju proaktivno djelovanje. Mnogo je polja djelovanja na kojima nam nije potreban konsenzus sa predstavnicima druga dva naroda, ali se ni tu ne postiže očekivani napredak. Za očekivati je od eksperata u oblasti obrazovanja i jezika, te drugih intelektualaca u bošnjačkom korpusu da daju doprinos na ovom polju svojim naučnim radovima i empirijskim istraživanjima. 

Preporod: Postoje tvrdnje u našem društvu da se naše visoko obrazovanje našlo na udaru otvaranjem brojnih privatnih fakulteta. Kakvo je vaše mišljenje o ovoj društvenoj pojavi? 

Dr. Husić: Neki od tih privatnih fakulteta su prepoznatljivi po kvaliteti obrazovnog procesa, prestižnim znanjima i zvanjima koje postižu studenti, ali na našu nesreću, veliki broj privatnih fakulteta otvoren je iz nekih drugih razloga. Našim srednjoškolcima treba sugerirati da se upisuju na fakultete na kojima će stjecati znanja i vještine potrebne za obavljanje profesionalnih zadataka. Instant diplome, stečene preko noći, urota su protiv Bošnjaka. Rastuća najezda izazova i rapidan tehničko-tehnološki napredak obavezuju na odgovornost prema obrazovanju mladih. Mnoge kritike upućene na adrese državnih fakulteta nemaju utemeljenje. Evropske zemlje otvaraju vrata pred brojnim svršenicima državnih fakulteta u Bosni i Hercegovini. Imperativ najodgovornijih ljudi u ovoj državi je izrada strategije privrednog razvoja, kojom će biti ostvarene pretpostavke za profesionalni i lični napredak mladih ljudi i ostanak u Bosni i Hercegovini. 

Preporod: Posebno zabrinjava odlazak Bošnjaka, odlazak mladih iz bh. entiteta RS. Kako odgovoriti tom izazovu?

Dr. Husić: Opstanak Bošnjaka u entitetu RS znači opstanak cjelovite Bosne i Hercegovine. Na ovom planu potrebno je institucionalno djelovati, i to iz naših centara: Sarajeva, Tuzle, Zenice. Imam osjećaj da smo se u ovim centrima podobro raskomotili. Pored institucija vlasti, pred odgovornošću se nalaze naši privrednici u Bosni i Hercegovini i dijaspori. Najfunkcionalniju podršku privrednici će pružiti povratnicima otvaranjem novih radnih mjesta, odnosno prenošenjem dijela vlastitog biznisa na područja na kojima žive Bošnjaci. Pored postojećih fondova, nužno je na nivou nacije osnovati fondaciju, ili neko drugo tijelo, kojoj će primarni cilj biti ''održivi opstanak'' Bošnjaka u RS-u. Postoje inicijative jednog broja privrednika na tom planu. Nadam se da će uroditi plodom. Posebno je potrebno raditi na podizanju stope nataliteta, razvijanjem svijesti i odgovornosti kod mladih ljudi u tom pogledu. Ne možemo se pravdati činjenicom nedostatka novca, jer nas demantiraju usvojeni budžeti na svim nivoima vlasti. Najveća odgovornost je na onima koji se nalaze na rukovodećim pozicijama. 

Posebno zabrinjava marginalizacija i samomarginalizacija intelektualaca u našem društvu. I oni joj doprinose svojom šutnjom. Bez pameti nema razvoja. Umni ljudi rukovode procesima. Godine 1910. na prste ruku se mogao nabrojati broj Bošnjaka sa završenim fakultetskim obrazovanjem (izuzev teoloških fakulteta). Danas je situacija sasvim drugačija. Primjera radi, u akademskoj 2017/2018. godini u FBiH je bilo ukupno 57.000 studenata.

Nema napretka bez timskog rada. Nužno je uraditi desetogodišnje, tridesetogodišnje projekcije. Dobro postavljeni ciljevi osnov su našeg napretka. Mladi ljudi su snaga jedne zajednice. Treba im osigurati dobro obrazovanje i mnogo više prostora. U našem društvu je mnogo ljudi kojima nije data prilika. Sigurno je to jedan od razloga odlaska velikog broja ljudi u evropske države.

Preporod: Pomoćnik ste direktora Behram-begove medrese u Tuzli od 2013. godine. Koja je formula uspjeha Behram-begove medrese?

Medrese su jedan od najzoakruženijih nivoa obrazovanja u obrazovnom sistemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. U njima su načinjeni veliki iskoraci na planu praćenja modernih tokova u oblasti obrazovanja, ali su sačuvale i svoju autohtonost. U Behram-begovoj medresi trudimo se da postignemo uspjeh na odgojnom i obrazovnom planu. Usvojene moralne norme i vrijednosti islama, kao regulatorni mehanizmi ponašanja naših učenika, pokazatelj su našeg uspjeha na odgojnom polju. Sve ove godine ostati na vrhu ljestvice kada je u pitanju vrjednovanje koje provodi Pedagoški zavod TK, zahtijeva jasnu viziju i biti u misiji. Trudimo se da dođemo do što kvalitetnijih učenika, sa kojima predano rade naši profesori. Predan rad sa učenicima koji posjeduju potencijal i volju je najbolja formula uspjeha. Prema diferenciranom nastavnom planu i programu naših medresa, u Behram-begovoj medresi će se, ako Bog da, od naredne školske godine u trećem i četvrtom razredu po jedan čas izučavati fizika, hemija i biologija. Prema NPP-u usvojenom 2014/15 godine matematika se izučava u sve četiri razreda po dva časa. Očekujemo da će naši diplomanti na ovakav način biti u komparativnoj prednosti u odnosu na diplomante ranijih generacija prilikom upisa na fakultete prirodno-matematičkog, tehničkog, tehnološkog i medicinskog smjera.         

Kvalitetno obrazovanje je pravo i djece u bosanskohercegovačkom entitetu RS. Od toga nikad ne smijemo odustati. Na njih posebnu pažnju obraćamo za vrijeme školovanja u Behram-begovoj medresi.

 

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija