Preporod: Poštovana gospođo Subašić, u posljednje vrijeme se sve češće govori o tzv. ovisnosti o internetu. Možete li nam nešto uopćeno reći o ovisnosti o internetu, kako se ona javlja, koji su njeni simptomi, i koja populacija je najviše ugrožena?

Jasna Subašić: Internet ovisnost relativno je nov pojam u psihijatriji. Opisana je kao poremećaj kontrole impulsa, i stručnjaci koji se bave ovom problematikom navode da je veoma sličan patološkom kockanju. Ovisnici o internetu, uglavnom,  koriste virtualni svijet fantazije u cilju povezivanja sa drugim ljudima, te kao vid zamjene za  kontakte sa osobama iz stvarnog života. Zapravo, jedan od najvažnijih razloga zašto uopće dolazi do ove vrste ovisnosti, isti je kao i kod bilo koje druge ovisnosti, a to je -  bijeg od problema i suočavanja sa vlastitim osjećanjima praznine, depresije, bespomoćnosti ili krivnje.

Simptomi su preokupacija internetom (učestalo razmišljanje o  prethodnim online aktivnostima, zatim o narednim planiranim online sesijama; potom, potreba za povećanjem količine vremena provedenoga na internetu u cilju ostvarenja zadovoljstva, neuspjeli pokušaji da se vrijeme na internet mreži skrati, osjećanje nemira, neraspoloženja ili depresije pri pokušajima prestajanja sa korištenjem interneta, ugrožavanje stvarnih interpersonalnih kontakata, posla , edukacije ili poslovnih prilika radi korištenja interneta, te laganje članovima porodice, terapeutima ili ostalima u kojoj mjeri pojedinac osjeća potrebu za korištenjem interneta. Nisam upoznata sa istraživanjima koja bi jasno ukazala koji dobni uzrast je najviše pod rizikom, ali djeca i adolescenti, kao najranjivije kategorije, svakako su ti na koje trebamo najviše obratiti pažnju.

Preporod: Kako se liječiti od ovisnosti o internetu? 

Jasna Subašić: Kao i u slučaju drugih ovisnosti, najpoželjnije je reagovati veoma rano i već u prvoj fazi prepoznati nezdrave oblike ponašanja koji su se razvili u cilju suočavanja sa problemima. Ako dijete pati od nedostatka samopozdanja, nesigurno je i plašljivo i to ga spriječava da u stvarnom životu stekne prijatelje, tada bi dobar početak bio raditi na jačanju samopouzdanja, te učenje socijalnih vještine, neophodnih za zdrav rast i razvoj svakog djeteta i tinejdžera.

Dakle, u tretmanu identificiramo koje su to nezadovoljene potrebe koje leže u osnovi problema i koju funkciju za našega klijenta  ima prevelika involviranost na društvenim mrežama i internetu općenito. Potom, zajedno pronalazimo funkcionalnije oblike ponašanja i aktivnosti koje će dovesti do istoga stepena zadovoljstva, a koje će postepeno zamijeniti nekontrolirani boravak na online sesijama. Učenje vještina suočavanja sa osjećajima bespomoćnosti, straha, tuge, usamljenosti, su također jedan od nezaobilaznih dijelova tretmana. Kognitivno – bihevioralna terapija polučila je najviše uspjeha u tretiranju ove vrste problema.

Preporod: Koje su najbolje mjere prevencije?

Jasna Subašić: Prije svega, vlastiti monitoring i praćenje količine vremena provedene na internetu. Svaki pojedinac koji uočava da vrijeme koje odvaja za surfanje internetom raste, treba da zapita sebe na koji način mu te aktivnosti pomažu, i sa čime u osnovi nema snage da se suoči. Ako internet predstavlja relaksaciju i način opuštanja i bijega od stresne svakodnevnice, tada pokušajte da sastavite listu korisnih, poželjnih, ali istovremeno opuštajućih aktivnosti koje možete da uvedete u svoj dnevni ritam, u zamjenu za dio vremena na internetu.

Također, ako ste izuzetno nesigurna i stidljiva osoba, korisno je pohađati određene seminare i grupne aktivnosti u kojima biste korak po korak učili kako unaprijediti komunikaciju sa drugima, te osloboditi se napetosti i stresa pri sticanju novih poznanstava. 

Naposlijetku, jačajte svoju mrežu podrške. Što više budete u kontaktu sa drugim ljudima, manje ćete imati potrebu za internetom. Tokom sedmice, obavezno planirajte vrijeme koje je isključivo rezervisano za druženje za porodicom i prijateljima. Kursevi, raznorazne edukacije i radionice, te  klubovi za ljubitelje knjiga i slično, idealna su mjesta za sticanje novih poznanstava i veza među ljudima.

Preporod: Šta je uloga roditelja, koliko su oni odgovorni za razvoj ovisnosti?

Jasna Subašić: U većini pedagoško-psiholoških edukacija organiziranim za roditelje, stručnjaci naglašavaju važnost kontrole online sadržaja koje posjećuju djeca i adolescenti, ali i strogo ograničavanje vremena provedenog u internet kominikaciji. Koliko god je važno da kontrolišemo do koje vrste sadržaja dijete ili tinejdzer može doci, isto tako i samo vrijeme na mreži je pitanje kojim se roditelji trebaju baviti. Roditelji zavisnost o internetu mogu spriječiti na više načina. Jedan od njih je podsticanje djeteta na uključivanje u širok spektar društvenih aktivnosti, te na razvoj različitih interesa. Podsticanje djece na grupne i individualne sportove, te na angažiranost u školskim i vaškolskim sekcijama, pokazalo se izuzetno snažnom mjerom prevencije, ali i sprečavanja daljeg razvoja okupiranosti internetom.

Dalje, roditelji problem mogu prevenirati kontrolom i ogničavanjem vremena koje dijete provede na internetu, te otvorenim razgovorom sa djetetom o potencijalnim opasnostima koje vrebaju.