Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje društvenih nauka, upriličila je 7. decembra promociju publikacije „Demografske i etničke promjene u Bosni i Hercegovini“. Izdanje je rezultat detaljne naučne studije i analize rezultata popisa u BiH iz 2013. godine koju su uradili članovi i saradnici Odjeljenja društvenih nauka O izdanju su govorili autori: Mirza Emirhafizović, Hasan Zolić (Dobna struktura i reprodukcija stanovništva Bosne i Hercegovine), Ivan Cvitković (Nacionalna i konfesionalna slika Bosne i Hercegovine), Slavo Kukić (Stanovništvo BiH prema materinskom jeziku i spolno-dobnoj strukturi), Zlatiborka Popov-Momčinović (Žensko stanovništvo u BiH kroz prizmu rezultata popisa), Mirko Pejanović (Promjena etničke strukture opština u Bosni i Hercegovini prema popisu stanovništva 2013. godine), Adila Pašalić-Kreso (Obrazovanost stanovništva u Bosni i Hercegovini), Muris Čičić (Popis stanovništva BiH 2013 – analiza podataka o nezaposlenosti) i Braco Kovačević (Poljoprivredno stanovništvo u Bosni i Hercegovini).

BiH među demografski najkritičnijim evropskim zemljama

Na promociji su se mogli čuti podaci o nivou pismenosti u BiH, stanju u obrazovanju, zaposlenosti itd. Prema riječima Mirze Emirhafizovića i Hasana Zolića BiH se rangira među demografski najkritičnije evropske zemlje, a smanjenje broja novih naraštaja ne jenjava. U 2013. godini BiH je prema vrijednosti totalne stope fertiliteta, koji je ispod prosjeka u EU, dostigla najniži nivo - 1,54. Profesor Cvitković je ukazao na podatak da je u 34 općine došlo do povećanja broja Bošnjaka od 1991. godine, a sve se ove općine nalaze na području Federacije. Do smanjenja broja Bošnjaka je došlo u 64 općine. U Foči, Višegradu i Rogatici procent smanjenja je preko 91%.  Bošnjakinja je na nivou BiH više 1,95% nego Bošnjaka. U Federaciji od 80 općina aspolutnu većinu Bošnjaci čine u 27, a Hrvati u 10 općina. U manjem entitetu od 62 općine Bošnjaci imaju učešće u stanovništvu od 30 do 40% na području pet općina. Preko 50% Bošnjaka nalazi se u Srebrenici. Na području Federacije živi 70% bošnjačko i 22% hrvatsko stanovništvo, a u manjem entitetu 81,5% srpsko stanovništvo.

Srbi nemaju dileme o maternjem jeziku

Profesor Kukić je u svom radu analizirao starosnu strukturu u BiH, došavši do zaključka da bh. društvo postaje sve starije, s velikim procentom stanovništva starijeg od 65 godina. Prosječna životna starost od 1991. godine porasla je za 5,5 godina. U nekim gradovima prosječna starost stanovnika je iznad 50 godina.

Kukić je govorio i o preklapanju nacionalnog identiteta i jezika, istakavši da je najveće preklapanje kod Srba, iako 77,5% Srba u Federaciji ne smatraju srpski maternjim jezikom. Najmanje preklapanje je kod Hrvata koji u značajnom procentu umjesto hrvatskog koriste i smatraju maternjim bosanski jezik. Najveći relativni udio u ukupnoj strukturi stanovništva maternjim smatra bosanski jezik.

Po obrazovanju u začelju zemalja u regiji

Kada je riječ o obrazovanju, BiH je vidno u začelju zemalja u regiji i prema riječima profesorica Popov-Momčinović i Pašalić-Kreso, bez obzira na aktuelni problem “tržišta“ diploma, BiH još uvijek nema zavidan broj visokoobrazovanih osoba. BiH ima čak 4,9% stanovništva bez ikakvog obrazovanja, a 14,1% nema osnovnu školu. Nepotpuno osnovno obrazovanje ima 9,2%. Općine u Hercegovini imaju daleko manje nepismenih nego općine u Bosni i manje nego što je to u prosjeku u BiH. Najveću stopu nepismenih imaju općine koje istovremeno zaostaju u ekonomskom razvoju.

Kreso je istakla da je nivo obrazovanosti u BiH bio nizak i u vrijeme Jugoslavije, ali javnost nije imala dovoljno informacija niti svijesti o tome. BiH se teško može nadati da će do 2020. povećati stopu visokoobrazovanih za 3-5 postotnih poena. Procent žena bez ikakvog obrazovanja je znatno viši nego muškaraca, kao i u slučaju srednjoškolskog obrazovanja. Međutim, kada je riječ o visokom obrazovanju žene su brojčano nadmašile muškarce, a u nekim sredinama broj žena s visokim obrazovanjem premašuje 1000. Najnižu stopu visokoobrazovanog stanovništva imaju Srednjobosanski kanton i Unsko-sanski. U usporedbi sa zemljama u regionu BiH bi, po broju diploma diplomskog i postdiplomskog studija (BA i MA), mogla da dostigne Crnu Goru i Hrvatsku za desetak godina, ali kada ove zemlje ne bi napredovale. Prema podacima popisa 36,2% stanovništva je kompjuterski pismeno.

Tačni podaci o nezaposlenosti

Kada je riječ o nezaposlenosti profesor Čičić je istakao da je stvaran procenat nezaposlenih 24%, a ne preko 50% kako to navode određeni mediji i pojedinci. Od ukupnog procenta zaposlenih 60% su muškarci. Manji kantoni imaju i najmanju nezaposlenost, a kanton s najvećim procentom nezaposlenosti je Tuzlanski.

Nažalost, na jednog zaposlenog ide 1,76 penzionera. Broj aktivno sposobnih i zaposlenih je znatno veći u Federaciji nego u manjem entitetu. Žena je 2,7% više radno sposobnih nego muškaraca, ali ih je čak 21,6% više ekonomski neaktivnih nego muškaraca. Kada je riječ o penzijama, žena je dvostruko manje nego muškaraca u ovoj grupi stanovništva.

Nestanak sela

Profesor Braco Kovačević, s Univerziteta u Banjoj Luci, iznio je frapantne podatke o stanju u poljoprivredi, zaključivši da sela u BiH nestaju te da bh. društvo postaje “gerijatrijsko“. Ogroman broj ljudi napušta sela, ali i manje gradove kako bi pronašli posao u većim gradovima. U zadnjih petnaestak godina učešće poljoprivrede u BDP-u smanjeno je s oko 14% na 8%, iako BiH sa Srbijom i Albanijom ima najveći postotak stanovništva koje živi u ruralnom području.

Danas je Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje društvenih nauka, upriličila promociju publikacije „Demografske i etničke promjene u Bosni i Hercegovini“
Izdanje je rezultat detaljne naučne studije i analize rezultata popisa u BiH iz 2013. godine koju su uradili članovi i saradnici Odjeljenja društvenih nauka

Rezultati popisa su veoma važni za daljnji rad Islamske zajednice, shodno temama koje su obuhvaćene popisom. Naime, čitajući određene članove Zakona možemo razumijeti da će Islamska zajednica nakon objave rezultata popisa dobiti najvažnije podatke koji su ključni za razvoj i strateško planiranje jedne organizacije. Islamska zajednica ne bi trebala svoje resurse trošiti na dnevno-političke rasprave o popisu, već se pripremiti za strateško planiranje nakon objave rezultata popisa, a koje će podrazumijevati, ako se ukaže potreba, novitet i ključne preinake modaliteta njenog rada.

Doista, demografski pokazatelji su nam alarmirajuće upozoravajući. Prema istraživanju iz 2008. koje se odnosilo na stanje u RS-u, taj entitet karakterizira negativna stopa prirodnog priraštaja i to u kontinuitetu već više godina, kao i drugi relevantni pokazatelji vezani za fertilitet, mortalitet, starenje populacije itd. Što se tiče FBiH, pokazatelji su samo za nijansu manje loši.